OKO NAS
APSURDNOSTI LOKALNE SAMOUPRAVE U ULCINJU: Stranke manjina krše manjinska prava

U gotovo cijelom periodu višestranačja na vlasti u Opštini Ulcinj su nacionalne partije Albanaca. U aktuelnom sazivu lokalnog parlamenta od 27 odbornika koji podržavaju izvršnu vlast čak 18 su iz nacionalnih stranaka ili grupacija (Nova demokratska snaga – Forca, Koalicija „Zajedno za budućnost Ulcinja” i Demokratska unija Albanaca).
Jedan od njihovih stalnih političkih zahtjeva na državnom nivou bio je da se poboljša informisanje na albanskom jeziku, da se taj jezik, kao jedan od najvažnijih elemenata identiteta Albanaca, koristi što više u javnim institucijama. Postao je jezik u službenoj upotrebi, a u Ulcinju zvanični. Logično, ako se ima u vidu činjenica da su oko 70 odsto stanovništva pripadnici te nacionalne zajednice.
Ali, nedavno sprovedeno istraživanje NVO Novi horizont pokazalo je da albanske nacionalne stranke ne primjenjuju ta dostignuća upravo u Ulcinju. Naime, osim opštinskog statuta i jednog formulara Poreske uprave, nijedan drugi dokument nije objavljen na internet stranici ove lokalne samouprave na albanskom jeziku!? Kod javnih rasprava, od 20 obavještenja za četiri je objavljen samo naslov na albanskom jeziku. U kategoriji „Usvojene odluke” na internet stranici Opštine, nijedna odluka nije publikovana na albanskom jeziku. Nijedan organ lokalne samouprave nema objavljen Vodič za slobodan pristup informacijama na albanskom jeziku.
„Opština Ulcinj na ovaj način direktno otežava pravo građana na slobodan pristup informacijama. Većina građana ne može pristupiti informacijama na albanskom jeziku. Dakle, lokalna samouprava koja bi trebala pokazati dobru praksu u primjenjivanju dvojezičnosti na nacionalnom nivou, upravo šalje suprotnu poruku. Nema administrativne logike da se zahtjevi šalju na albanskom jeziku, a da dostavljeni dokumenti budu na crnogorskom. Krši se Ustav, Zakon o manjinskim pravima i slobodama, Zakon o lokanoj samoupravi”, kaže za Monitor istraživač na projektu Almir Čaušević.
Istovremeno, od proklamovanog principa transparentnosti do njegove realizacije u praksi nije se mnogo odmaklo. Istraživanje je, naime, nedvosmisleno pokazalo da Opština Ulcinj samo djelimično objavljuje informacije od javnog značaja. Iako je njihovo proaktivno objavljivanje obavezno, ova lokalna samouprava nedovoljno primjenjuje princip odgovornosti javne uprave.
„Skupština Opštine Ulcinj neobjavljivanjem tačnog spiska svojih odbornika, zapisnika sa sjednica tog organa vlasti, izvještaja radnih tijela skupštine, informacija o podnijetim amandmanima, kao i rezultate glasanja, otežava informisanje građana o rezultatima rada svojih legitimnih predstavnika, a samim tim i kontrolu njihovog rada”, navodi izvršni direktor Novog horizonta Nazif Velić.
On ocjenjuje da se neobjavljivanjem svih usvojenih odluka, a prethodno njihovih nacrta i prijedloga, onemogućava učešće zainteresovanih strana u odlučivanju i njihovo uključivanje u kreiranju javnih politika značajnih za lokalnu zajednicu. „Sve se praktično iscrpljuje u direktnom prenosu zasjedanja skupštine na lokalnim medijima, što je svakako praksa koja se treba nastaviti”, dodaje Velić.
Da je u pitanju krajnja indolentnost u radu trenutne vlasti pokazuje sljedeći primjer: aktuelni predsjednik Opštine Ulcinj (Nazif Cungu), dva potpredsjednika (Hadidža Đoni i Arian Murati), ministar za ljudska i manjinska prava (Mehmed Zenka) i potpredsjednik Skupštine Crne Gore (Genci Nimanbegu), prema internet stranici Skupštine, i dalje obavljaju funkciju odbornika u lokalnom parlamentu!? Čak ni Poslovnik o radu Skupštine, kao najvažniji dokument ovog organa, nije objavljen na internet stranici Opštine Ulcinj.
„Opština Ulcinj ne objavljuje ni listu javnih funkcionera, službenika i namještenika lokalne uprave, kao ni poslove koje oni obavljaju. Ovim se ne samo krše zakonske norme i princip odgovornosti, već se i šalje poruka široj javnosti da za Opštinu nije od velike važnosti komunikacija i direktni kontakt između službenika i građana”, smatra Velić.
Inače, za nešto više od dva mjeseca u Ulcinju će se održati redovni lokalni izbori, a još ne postoji Opštinska izborna komisija koja je formirana shodno zakonu. Opozicione stranke su nekoliko puta javno tražile da se to uradi, zahtijevali da reaguje i Državna izborna komisija. Rezultata nema.
Ali, da su lokalni čelnici veoma ažurni u ostvarivanju svojih ličnih interesa pokazao je Opštinski odbor URA koji je objavio dokument „iz kojeg se jasno vidi da se novcem građana finansira reklamiranje privatnih parcela aktuelnog gradonačelnika”.
,,Naime, ugovorom koji potpisuje Nazif Cungu traži se snimanje dronom, između ostalog i njegove privatne parcele”, navodi se u saopštenju te političke stranke i naglašava da ,,nije problem da Opština reklamira i privatne parcele, ali to mora da bude na transparentan način, a ne na način što će prvi čovjek grada zloupotrijebiti službeni položaj”.
Kasnije je objavljeno da je o istom trošku ulcinjskih poreskih obveznika na Sajmu nekretnina u Minhenu reklamirana imovina i njegovog savjetnika Džaudeta Cakulija.
Iz ovog slučaja čelnici Opštine nijesu izvukli nikakvu pouku, pa su najavili da će narednog mjeseca učestvovati i na Sajmu investicija u Kuvajtu.
Istekao mandat Albanskom nacionalnom savjetu
Posljednja Elektorska skupština Nacionalnog savjeta Albanaca (NSA) održana je prije više od četiri godine. Novo rukovodstvo izabrano je 20. oktobra 2013. godine, a za predsjednika je izabran Genci Nimanbegu, visoki funkcioner Force. U Zakonu o manjinskim pravima i slobodama se navodi da se “savjet manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice bira na period od četiri godine”, što znači da je istekao mandat aktuelnom sazivu te krovne nacionalne institucije albanskog naroda. Očekuje se da će stoga Ministarsvo za ljudska i manjinska prava uskoro objaviti poziv za učešće na Elektorskoj skupštini pripadnicima albanske zajednice za izbor članova NSA. Taj resor, po navedenom pravnom aktu, donosi pravila i uputstva za izbor članova savjeta, odnosno određuje broj članova savjeta, sazivanje i način rada elektorske skupštine, kao i način izbora članova savjeta na elektorskoj skupštini.
Mustafa CANKA
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije