Povežite se sa nama

OKO NAS

MUKE KOLAŠINSKE OPŠTINE DA NAPLATI DIO OD KONCESIJA ZA PRIRODNA BOGATSVA: Kad prihodi ,,zalutaju”

Objavljeno prije

na

Prije pet godina, iz Grupe građana (GG), partnera Demokratske partije socijalista (DPS) u tadašnjoj kolašinskoj vladajućoj koaliciji, optužili su Socijaldemokratsku partiju (SDP), da, „koristi uticaj u pojedinim državnim resorima i nanosi štetu opštinskom budžetu”. To se, prije svega odnosilo na uplatu naknada za korišćenje šuma. Lokalni funkcioneri tada su, prvi put, kazali kako „postoji sumnja da značajan dio novca, koji Kolašinu sleduje po osnovu koncesionih naknada, država preusmjerava ,,milijim” opštinama”.

„Do sada se nekoliko puta desilo da novac od korištenja naših šuma završi na računima drugih opština. Tako je, recimo, 2006. godine, 40. 000 eura našeg novca uplaćeno Kotoru. Oko 70.000 eura, 2012. godine, od koncesija za šume na terijetoriji kolašinske opštine završilo je na računima opština Berane, Mojkovac i Bijelo Polje. To smo ustanovili nakon što su ljudi iz sekreterijata za finasije sproveli svojevrsnu ‘istragu’. To je ono što znamo, ostalo nam je nepoznanica. Sumnjamo da SDP, kroz mržnju prema kolašinskoj vladajućoj koaliciji šteti budžetu Opštine”, kazao je prije četiri i po godine tadašnji predsjednik Skupštine opštine (SO) Mile Šuković.

Slične probleme, objasnio je on, lokalna uprava je ranije rješavala blokiranjem računa Uprave za šume, ali kad su te naknade počele da se uplaćuju preko preko Poreske uprave, više nije bilo načina za to.

Predstavnici bivše vlasti objašnjavali su kako u kolašinskoj Opštini još nijesu nikada imali tačne podatke koliko se šume posiječe, na koju površinu je data koncesija, ko su koncesionari, niti koliko novca treba po tom osnovu da bude budžetski prihod. Uzaludno su pokušavali i da u Poreskoj upravi dođu do tih podataka. Žalili su se i što je lokalnim upravama je onemogućeno da učestvuju u radu tenderskih komisija koje dodjeljuju koncesije. Šuković je tada tražio da Uprava za šume što hitnije na svom sajtu objavi sve ugovre, kako bi javnosti bili dostupni podaci o količini šume koja se godišnje siječe.

Šukovićeve pretpostavke o odgovornosti SDP za lošu praksu na štetu Kolašina bile su, očigledno, pogrešne, jer se ništa nije promijenilo ni kada je ta stranka postala dio lokalne izvšne vlasti. Od 100.000 eura, uplaćenih tokom minulih pet godina od četiri koncesionara za vodu na teritoriji Kolašina, koje, iako je trebalo, nijesu završile na opštinskom računu, toj opštini je do sada vraćena trećina. Vraćanje tih sredstva uslijedilo je nakon rješenja Poreske uprave, pa Bijelo Polje i Podgorica periodično vraćaju iznos koji su greškom dobili. Da su uskaćeni za naknade za koncesije, u kolašinskoj lokalnoj upravi ustanovili su proljetos, upoređujući analitičke kartice fabrika vode Aqua bianca, Water group, Lipovo i Gorska, sa analikom uplate dospjele na račun trezora Opštine. Opština Kolašin je po osnovu neuplaćenih iznosa koncesija za vode oštećena na ime uplata Aqua biance 64.314, Water group 30.602, Fabrike vode Lipovo 3.772 i Gorske 700 eura.

U kolašinskoj lokalnoj upravi pretpostavljaju da su oštećeni za veći iznos od konecesija za šume. Sekretar za finansije Goran Rakočević se još u januaru obratio Upravi za šume tražeći na uvid ugovore sa koncesionarima za šume, nakon čega bi bilo jasnije koliko je Opština i po tom osnovu oštećena. Odgovora još nema.

,,Ne možemo bez odgovora Uprave za šume, to jest, uvida u koncesione ugovore, ustanoviti tačan iznos. S obzirom na to da ovoliko dugo ne odgovoraju, imam osnova da sumnjam da nešto kriju. U najmanju ruku, mislim da je to neodgovorno ponašanje jedne državne institucije. Iznose za koncesiju za vode nam je bilo lakše utvrditi, jer znamo koliko je fabrika vode. Teže je s koncesijama za šumu, jer ne znamo ni koliko je koncesionara, ni koji su”, kazao je Rakočević.

S obzirom na to da država dodjeljuje koncesije i vrši njihovu naplatu preko Državnog trezora, lokalne uprave nemaju uvid u dio prihoda koji im prema zakonu pripada. Zbog toga opštine nijesu u mogućnosti da utiču na naplatu prihoda, što, kako kažu, onemogućava realno planiranje za budući budžetski period. Opštinama pripada 70 posto naplaćenih prihoda od koncesionih i drugih naknada za eksploataciju prirodnih bogatstava koja se nalaze na njenoj teritoriji , ali, pak, one ne utiču na dinamiku naplate.

Kako je konstatovao revizor budžeta kolašinske Opštine, a prema izvještaju Uprave za šume nenaplaćena potraživanja na kraju prošle godine po osnovu koncesionih naknada za eksploataciju šuma iznose 411. 473 eura. Lokalnoj upravi od toga pripada 288.031 eura.

Revizor upozorava kako bi trebalo ubrzati napalatu tih prihoda, jer postoji mogućnost zastarijevanja.

Kako su ranije objasnili iz Uprave za šume, oni sa koncesionarima prave ugovore, a zatim i rješenja, koja prosleđuju Poreskoj upravi. Ta uprava, na osnovu rješenja, naplaćuje i raspoređuje novac.

Greške prilikom usmjeravanja sredstava lokalnim upravama, ipak, moguće je , nastaju i zbog grešaka koncesionara, koji uplaćuju za dvije ili više opština na čijim teritorijama sijeku šumu. Iako su, prilikom plaćanja naknade, obveznici dužni da na nalogu za plaćanje upišu šifru opštine na čijoj teritoriji se nalazi šuma koju eksploatiše, to ne učine uvijek. Tako, koncesinonar uplati koncesije za dvije ili tri opštine jednim nalogom i ne razdvoji iznose koji pripadaju opštinama.

U takvim situacjama Poreska uprava bi trebalo ažurnošću da ispravi greške koncesionara i razdvoji iznose. Čije god da su greške, u slučaju Kolašina dešavaju se često i već deset godina u kontinuitetu. Jasno je da će i ubuduće lokalne vlasti bti prinuđene da ulaze u trag ,,zalutalim” prihodima i da ih vraćaju na opštinski račun. Samoincijativno, pokazalo se do sada, Poreska uprava to rijetko radi.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo