Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: KATASTAR POD LUPOM JAVNOSTI: Leglo korupcije

Objavljeno prije

na

Lokalna uprava u Beranama u kontinuitetu trpi ogromne štete zbog mnoštva nezakonitih i koruptivnih radnji odgovornih ljudi u Područnoj jedinici Uprave za nekretnine. U Opštini Berane tvrde da je ,,zbog neodgovornog ponašanja zaposlenih u lokalnom katastru i drugim povezanim subjektima usporena realizacija velikog broja važnih projekata”.

Zbog, kako kažu, haotičnog stanja u ovoj državnoj ustanovi, Opština Berane ponovo je uputila poziv Specijalnom državnom tužiocu Milivoju Katniću da dodatno preispita radnje odgovornih u beranskom katastru i učini nešto da ,,spasi grad od ljudi koji su se godinama poigravali s državnom imovimom, a samim tim i s građanima”, naglašavajući da su spremni da svoje tvrdnje potkrijepe dokazima i da očekuju bržu reakciju državnih organa zaduženih za suzbijanje organizovanog kriminala.

,,Zna se da su određena odgovorna lica iz Područne jedinice Uprave za nekretnine procesuirana od državnog tužilaštva i da se protiv njih vodi krivični postupak. Međutim, u beranskom katastru i dalje vlada pravi haos zbog čega velike štete trpi i Opština Berane i sami građani. Na djelu je opstrukcija po pitanju eksproprijacije zemljišta i objekata, jer odgovorni uporno odbijaju da uspostave zakonito svojinsko stanje na određenim katastarskim parcelama. Zbog toga i Opština Berane trpi velike štete, jer je u nemogućnosti da realizije mnoštvo projekata koji su od vitalnog značaja za lokalno stanovništvo. Zato ponovo pozivamo Milivoja Katnića da brže i efikasnije „pročešlja” rad beranskog katastra koji očigledno uz pomoć određenih uticajnih lica sa strane izbjegava da izvršava svoje zakonske obaveze”, saopštili su u lokalnoj upravi u Beranama.

U Opštini Berane očekuju da će konačno mjesto načelnika u Područnoj jedinici Uprave za nekretnine zauzeti osoba koja će raditi u skladu s važećim zakonskim propisima.

,,Poznato je da se beranski katastar godinama nalazi u v.d. stanju, jer su njegovi rukovodioci redom bili vršioci dužnosti načelnika. Zato pozivamo Upravu da konačno na mjesto čelnika ove institucije u Beranama imenuje čovjeka koji će odgovorno raditi svoj posao i time štititi državnu imovinu, ali i imovinu građana”, kažu u lokalnoj upravi. Tim prije, jer se brojni predmeti vezani za nezakonito postupanje s državnom imovinom nalaze kod pravosudnih organa, s tim što se iz dana u dan otkrivaju novi slučajevi.

,,Mi svakodnevno dolazimo do novih saznanja koja ukazuju na neažurnost, a samim tim i na krivična djela odgovornih u beranskom katastru. Neki predmeti se nalaze kod tužilaštva, dok drugi čekaju na red, jer prosto ne možemo da postignemo da ih sve procesuiramo”, tvrde u Opštini Berane i dodaju da je neophodno ustanoviti kako su pojedinci i određena privatna preduzeća postajali vlasnici državne imovine i kako je poslije toga vršena njena eksproprijacija od Opštine Berane.

,,Očigledno je da su neke osobe i neka privatna preduzeća pod sumnjivim okolnostima knjižili u svoje vlasništvo državnu imovinu. Radi se i o parcelama koje se nalaze u samom centru grada. Ima slučajeva da je Opština Berane za vrijeme vladavine DPS nalagala eksproprijaciju određenih parcela za neke krajnje nelogične potrebe. Sve to ukazuje da postoji osnovana sumnja o određenim dilovima između lokalnih biznismena i bivših opštinskih rukovodilaca i njihovih mentora iz podgoričkog centra moći”, kažu u lokalnoj upravi.

I iz kolaicije Zdravo Berane, koja je na vlasti u Beranama, tvrde da je u posljednjoj deceniji protivpravno otuđivana državna imovina.

,,Dovoljno je pogledati ko je i gdje gradio određene objekte i shvatiti da se radi o krivičnim djelima koja imaju elemente organizovanog kriminala i protivpravnog otuđenja gradskog građevinskog zemljišta. Svako lako može uvidjeti da su u igri bili lokalni tajkuni kojima je leđa čuvao neko iz Demokratske partije socijalista. Iskreno se nadamo da će nadležni državni organi konačno reagovati na pravi način i pred lice pravde izvesti sve one koji su se ogriješili o zakon”, ističu u koliciji Zdravo Berane.

Direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević izjavio je da se po njegovom nalogu posljednjih godina intenzivno radilo na preispitivanju i sređivanju stanja u beranskom katastru.

On je ponovio da postoje dokazi koji ukazuju da je u Područnoj jedinici Uprave za nekretnine u Beranama bilo ,,određenih propusta” i da je iz tih razloga pokretano više disciplinskih i krivičnih postupaka protiv jednog broja zaposlenih.

Kovačević je ustvrdio da će uskoro, nakon što je zaključen oglas za izbor načelnika, beranski katastar dobiti odgovornog rukovodioca koji će, između ostalog, imati zadatak da ispravi određene propuste.

,,Tačno je da je bilo određenih propusta u radu Područne jedinice u Beranama, ali mi nastojimo da se stanje dovede u red. No, za sve to treba dosta i vremena i truda s obzirom na to da se naše ustanove bave složenim poslovima. Ubrzo će doći i do imenovanja novog načelnika, koji će, nadam se, uspjeti da evidentira greške i učini sve da se one isprave”, prenio je njegovu izjavu dnevni list Dan.

Aktuelni predsjednik Opštine Dragoslav Šćekić ranije je najdirektnije pozvao glavnog specijalnog tužioca da preispita rad beranske Područne jedinice Uprave za nekretnine, zbog, kako je naveo, osnovane sumnje da su odgovorna lica u toj ustanovi u posljednjih petnaest godina počinila mnoštvo nezakonitih i koruptivnih radnji. On je izjavio da je spreman da svoje tvrdnje potkrijepi odgovarajućim dokazima.

,,Brojni primjeri ukazuju da je lokalni katastar bio i ostao maligno tkivo Berana. Između ostalog, odgovorni u Područnoj jedinici Uprave za nekretnine već petnaestak godina odbijaju da uspostave zakonito svojinsko stanje na određenim katastarskim pacelama i zaštiti državne imovine na Buču. Nezakonite radnje su evidentne i kad je riječ o eksproprijaciji državnog zemljišta na više lokacija u gradu, zbog čega Opština Berane trpi velike štete. Zato je krajnje vrijeme da se tome stane na kraj”, izjavio je Šćekić.

On je kazao da je dovoljno reći da ,,odgovorni u beranskom katastru izbjegavaju da postupe i po rješenjima Ministarstva unutrašnjih poslova pa shvatiti o kakvom se javašluku radi”.

Na sve to još prije četiri godine ukazivali su privatnici iz takozvanog Cvijetnog parka. Tako jedan od njih Esko Gruda smatra da je ovaj slučaj tipičan primjer kriminalnog organizovanja.

,,Istina o prodaji spornog zemljišta u Beranama na kojem je srušen i moj lokal, radi ličnog bogaćenja pojedinaca, mora jednom izaći na vidjelo. Tim prije, što čitavo Berane zna da su pojedinci u ovom slučaju oteli privatnu imovinu i na nezakonit način za sebe prigrabili ogromno bogatstvo”, kaže Gruda.

Ta najatraktivnija lokacija u gradu, na kojoj je nikla zgrada, preko noći je uz pomoć službenika katastra iz urbanog zemljišta pretvorena u livadu treće klase i prodata privatnicima na namještenom tenderu po bagatelnoj cijeni.

Da optužbe na račun beranskog katastra imaju osnova govori i činjenica da su se dva bivša načelnika te ustanove Darko Mališić i Momčilo Saičić, našli među beranskim funkcionerima koji su nedavno hapšeni i protiv kojih je otvorena istraga u Specijalnom državnom tužilaštvu.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KAKO PARTIJE TROŠE NOVAC STRANAČKIH ŽENSKIH ORGANIZACIJA: Nenamjenski i bez kontrole

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto snaženja partijskih koleginica, stranke novac koji dobijaju za jačanje kapaciteta stranačkih ženskih organizacija,  uglavnom koriste da podmiruju raznorazne partijske troškove: račune za struju, telefone, komunalije, avio karte, izbore, sudske i ostale troškove

 

 

Partije u Crnoj Gori godišnje dobijaju blizu 700 hiljada eura za jačanje kapaciteta svojih ženskih organizacija. Umjesto snaženja partijskih koleginica tim novcem se uglavnom podmiruju razni partijski troškovi, pa i računi za struju, telefone, komunalije, avio karte, izbore, sudske i ostale troškove.

Praksa dobijanja novca za jačanje kapaciteta ženskih organizacija, na inicijativu Ženske političke mreže, ustanovljena je 2020. godine. Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja je utvrđeno da su budžetska sredstva data ženskim organizacijama političkih subjekata namijenjena isključivo finansiranju ženskih organizacija i mogu se trošiti samo u skladu sa statutom te ženske organizacije.

Uprkos zakonskim odredbama, političke partije taj novac ne koriste s namjenom osnaživanja i jačanja žena. Podatke o tome kako partije nenamjenski troše novac namijenjen svojim ženskim organizacijama sadrže izvještaji Državne revizorske institucije (DRI).

Krajem prošle godine prezentovani su izvještaji o reviziji poslovanja pojedinih partija za 2023. godinu.

Revizorski izvještaj koji je DRI uradila krajem oktobra prošle godine prikazuje kako je rukovođeno žito računom Asocijacije žena vladajućeg Pokreta Evropa sad.

Za finansiranje rada Asocijacije žena PES-a uplaćena su sredstva iz budžeta Crne Gore u iznosu od 27, 8 hiljada i iz budžeta lokalnih samouprava u iznosu od 18,7 hiljada eura.

Odlivi sredstava sa žiro računa Asocijacije žena se odnose na plaćanje putnih troškova, troškova pomoći i drugih troškova, dok je iznos od 4,7 hiljade prenešen na račune za redovno poslovanje stranke. Partija je u posebnom Izvještaju o načinu i namjeni utroška sredstava za finansiranje redovnog rada ženskih organizacija iskazala ukupne troškove u iznosu od 13.405 eura i to: troškove humanitarne pomoći u iznosu od 11 hiljada, troškove reklamnog materijala u iznosu od 548 eura, troškove zakupa u iznosu od 356 eura i troškove reprezentacije u iznosu od preko 500 eura.

Vladajuća Demokratska Crna Gora je na žiro račun za poslovanje ženske organizacije – Foruma žena tokom 2023. imala priliv od iz budžeta CG u iznosu od 55,9 hiljada, iz budžeta lokalnih samouprava iznos od 34,4 hiljade. Na računu je bilo i 70 hiljada iz prethodnih godina.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZUSPJEŠNA BORBA ZA ALIMENTACIJU: Nemoć institucija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je osnivanje Alimentacionog fonda bio veliki korak, za mnogu, sada već punoljetnu djecu, on nije značio ništa. Njihovi roditelji, koji su zaboravili na svoje dužnosti, godinama uspješno izbjegavaju pravdu.  U tim slučajevima teret podizanja i školovanja djece, obaveza je samo jednog roditelja

 

 

Godine teške i, kako se pokazalo, na kraju, neuspješne borbe da se pred sudovima dođe do pravde, a uporedo naporan rad da se obezbijedi “parče hljeba” za djecu, u situaciju kad drugi roditelj, nakon razvoda “zaboravi” na svoje potomstvo. To je siže tri priče samohranih roditelja sa sjevera Crne Gore, koji, sve do punoljetstva svoje djece, nijesu uspjeli da od bivših supružnika naplate alimentaciju i pored pravosnažnih sudskih odluka i okončanih procesa izvršenja.  Priče jednog Bjelopoljca, jedne Kolašinke i jedne Pljevljakinje po mnogo čemu su slične, a nemoć institucija u njihovim slučajevima identična. Bivši supružnici žive u inostranstvu, nemaju imovine u Crnoj Gori, a kada i pređu našu granicu, nadležni ne čine ništa da ih privole da plate ono što duguju ili sankicionišu zbog nepoštovanja sudskih odluka.

Najdrastičniji je primjer Kolašinke Ane Popović, čijoj zajedničkoj,  sada punoljetnoj djeci, bivši muž duguje više od 27.000 eura. Ni ona, kao ni dvoje ostalih sagovornika Monitora, nemaju pravo da potraživanja naplate iz Alimentacionog fonda, jer se zahtjev ne može odnositi na prethodni period.

“Od 2012. godine, od kada je brak razveden, iako nas je otac moje djece mnogo ranije ostavio, za njihovo izdržavanje uplatio je svega 1.050 eura. Ukupno sa kamatama, sada za alimentaciju duguje više od 27.000 eura. Ni osnivanje Alimentacionog fonda mi nije mnogo pomoglo, jer zahtjevi na obuhvataju period unazad. Najteže mi je kad mi, čak i u institucijama, kažu kako mi je sad lako jer su mi ‘djeca velika’. Moja djeca jesu sada punoljetna, ali teško je da stane u jedan tekst priča o tome kako je ženi u maloj sredini sa ograničenim mogućnostima za zaradu dovesti troje djece do punoljestva”, kaže Kolašinka.

Ona je iscrpila sve mogućnosti na sudu, pa je, kaže, išla na izvršenje. I taj dio je okončan uredno. No, nije se ništa promijenilo. Incijalna presuda je bila 2012. godine. Njen bivši suprug je tada u odgovoru na tužbu naveo kako mu je zarada u stranoj kompaniji na drugom kontinentu približno 400 eura. Posljednja presuda je donesena prošle godine. Više puta je osuđivan na uslovnu kaznu zatvora zbog nedavanja izdržavanja. Ređale su se presude, dug i kamate rasle, uzalud.  Otac je i dalje na drugom kontinentu, zaposlen i s vremena na vrijeme dođe u rodni grad, u kojem, formalno, nema imovine.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJ – NAJPOTCJENJENIJA TURISTIČKA DESTINACIJA EVROPE: Iz Londona se bolje vidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Globalni časopis, koji izlazi već 57 godina u Londonu, Time Out, sastavio je listu od 21 najpotcjenjenije evropske destinacija za 2025. godinu. Na prvom mjestu je – Ulcinj

 

 

,,Spektakularna crnogorska obala konačno dobija pažnju koju zaslužuje, a ulice Kotora, Budve i ostalih su sada krcate tokom ljeta. Ulcinj? Ne toliko, ali to neće uvijek biti slučaj. Smješten na južnom dijelu zemlje, Ulcinj je centar albanske kulture u Crnoj Gori i pruža drugačiju atmosferu od poznatijih mjesta na sjeveru. Stari grad Ulcinj je vjerovatno najdramatičniji u zemlji, a njegove plaže pružaju uzbuđenje i spokoj u jednakoj mjeri“, navode autori teksta u ovom britanskom magazinu.

Ulcinjsku Veliku plažu nazivaju “crnogorskom Kopakabanom” konstatujući da je pješčana i duga čak 13 kilometara.

Kako se ističe, dok se mnoga mjesta širom kontinenta bore sa prekomjernim turizmom, ove zanemarene destinacije čekaju da budu istražene. „Nikad nije bio bolji trenutak da razmišljate van okvira o svojim putovanjima – posebno kada se zanemaruje toliko nevjerovatnih evropskih mjesta. Ove destinacije imaju sve što želite od vašeg sljedećeg odmora, uz dodatni bonus što se mnogo manje ljudi gura da vidi iste atrakcije“, dodaje se u članku Time Out-a.

Ali, da bi turisti i posjetioci mogli da vide Ulcinj, a potom tu ostanu, trebaju nekako doći u ovaj grad. Iako je Ulcinj na moru, a ima i mali (sportski) aerodrom, u ovaj grad je moguće nekako stići samo kopnom.

“Upravo je saobraćajna izolovanost ili veoma slaba povezanost jedan od razloga zaostajanja ovog grada. Nama se već četiri godina obećava izgradnja mosta na Bojani, a evo sada i brze saobraćajnice prema Albaniji, ali od toga nema ništa. Da se ne govori o decenijskim pričama o gradnji luke, marine, novih luksuznih hotela i čega ne  sve još”, kaže ulcinjski hroničar Ismet Karamanaga.

Prema njegovim riječima, vrijeme nije saveznik Ulcinja. Konkurencija, u prvom redu Albanija, izvanredno brzo napreduje i logično je da gosti tamo više odlaze. Na to ukazuju i zvanični rezultati Monstata. U prošloj godini u Ulcinju je boravilo oko 420.000 registrovanih gostiju ili čak 15 odsto manje nego 2023. godine!? To bi trebao da bude alarm za sve donosioce odluka da djeluju brzo, jer je turizam najvažnija privredna djelatnost u ovoj opštini od koje se, na direktan ili indirektan način, ostvaruje tri četvrtine prihoda.

Ukazuju na to i prosječne zarade koje su u Ulcinju među najnižima u Crnoj Gori. U novembru je prosječna plata na teritoriji ove opštine iznosila 849 eura ili za 144 manje od državnog prosjeka, odnosno bila je ubjedljivo najniža na Primorju. “Da nemamo more moglo bi se slobodno kazati da smo kao Petnjica ili Andrijevica. Žalosno je to za jedan grad sa milenijumskim trajanjem koji ima najveće razvojne potencijale u regionu”, tvrdi Karamanaga.

Jedan od razloga zaostajanja Ulcinja jesu male i nedovoljne investicije u komunalnu i ukupnu infrastrukturu, kao i nedostatak velikih hotela, ili bar obnova onih koji su temeljno i sistematski uništeni u procesu tzv. privatizacije. Da bi preživjeli, ljudi su se okrenuli gradnji apartmana ili selili u inostranstvo. Sve je to ostavilo i ostavlja razorne posljedice na prostor i demografiju, pa tako, na primjer, Ulcinj sada ima četiri hiljade stanovnika manje nego prije 35 godina.

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je uvjeren da se proširivanjem Mandraća (lučice na Pristanu) i gradnjom marine taj grad vraća moru. “Očekujem da ubrzano dođemo do tehničkih osnova i da tokom ove godine tražimo investitora za ovaj objekat. Ovo je veliki objekat – luka će po idejnom projektu i studiji izvodljivosti povezivati Stari grad i Veliki krš, Liman 1 i 2 će biti u tom akvatorijumu i kapacitet bi mogao biti do 400 plovila. To je razvojna šansa koju sigurno nećemo propustiti“, kaže Nimanbegu.

On očekuje da se tokom ove godine objavi i tender za izvođača za projekat ribarske luke na rtu Đerane. “Mislim da je ovaj projekat nešto što će promijeniti sliku turizma i položaja naših ribara i svih ljudi koji se bave morem”, dodaje Nimanbegu.

Saobraćajna izolovanost će svakako, vrlo brzo postati smetnja za ozbiljnija ulaganja u turističke kapacitete na Velikoj Plaži, navedeno je iz ove lokalne samouprave u komentarima i sugestijama na Nacrt Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine i izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu.

Iz Opštine su kazali da je “potrebno planirati pomorski granični prijelaz na lokaciji najbliže nekadašnjem graničnom prelazu Sveti Nikola- Pulaj, Albanija, imajući na umu planiranu plovnost rijeke Bojane kojim bi se povezalo Jadransko more i Skadarsko jezero, što omogućava dodatnu vezu sa lukom Bar i mogući razvoj nautičkog turizma, uz uslov da se obezbijedi zaštita životne sredine, čime bi se doprinijelo ubrzanim razvojem ovog predjela”.

No, lani nije bio otvoren ni jedini granični prelaz na moru, na Velikoj skeli, ispod Starog grada, koji je funkcionisao 2023. godine tokom ljeta. O aerodromu više niko ne govori, već samo o potencijalima. I problemima – od buke, nečistoće i nedostatka parking mjesta pa do neregistracije gostiju. I tako decenijama.

Tekst u Time Out-u pokazuje da se, ipak, sve bolje vidi iz Londona.

                                                                                              Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo