OKO NAS
RASPODJELA DONACIJE TURSKE RAZVOJNE ORGANIZACIJE NA SJEVERU: Više žuči nego meda

Članovi udruženja pčelara sa sjevera države, iako su očekivali, nijesu se mnogo ovajdili od donacije Turske razvojne agencije TIKA. Tvrde da je raspodjelom 265 pčelinjih društva (košnica i roj) i 88 paketa pčelarskog pribora, uglavnom, zaobiđena većina onih sa spiskova koje su iz udruženja poslali Savezu pčelarskih organizacija (SPO). Na spiskovima iz svake iz devet sjevenih opština bili su ljudi koji se godinama ozbiljno bave pčelarstvom. I pored toga, tvrde, TIKA je košnice i rojeve podijelila onima koji se nikada do sada nijesu bavili pčelarstvom.
,,Iz SPO su nas obavijestili o donaciji i tražili da im dostavimo spiskove sa po 15 članova, koji bi bili mogući kandidati za donaciju. Tako smo i učinili. Međutim, iz SPO su nedavno obavijestili da je Kolašinu, u sklopu donacije pripala kvota od tri pčelara. Ništa ne bi bilo čudno da su košnice opredijeljene članovima udruženja sa spiska koji je dostavljen savezu. Međutim, košnice će biti dodijeljene ljudima koji ne samo da nijesu članovi udruženja već je pitanje da li se uopšte bave pčelarstvom”, kažu u kolašinskom udruženju.
Neki članovi tog udruženja tvrde da i pored toga što je bilo predviđeno konsultovanje lokalne uprave pri podjeli pčelinjih društava da se to u Kolašinu nije dogodilo. Za njih je misterija na koji način je TIKA podijelila košnice i ko je te kandidate predložio.
Prema nezvaničnim informacijama, iz tri rožajska udruženja, poslali su spiskove s ukupno 45 kandidata a samo trojica su dobila donaciju. U Mojkovcu su samo tri pčelara dobila po dvije košnice. Milan Madžgalj iz tamošnjeg udruženja kaže da je, iako nezadovoljan brojem podijeljenih košnica, ipak dobro što su donaciju dobili ljudi koji se tim poslom ozbiljno bave.
Sličan je stav i Velizara Cimbaljevića iz beranskog Uljanika. Ipak, on zamjera što je izostala komunikacija između donatora i udruženja.
,,Vrlo je nazahvalno s pozicije rukovodstva udruženja objašnjavati članovima kako je dijeljena donacija. Moj stav je da je dobro što je bilo ko u Beranama dobio nešto korisno. Međutim, pri raspodjeli ove, kao i drugih donacija, treba intenzivnije kontaktirati ljude u udruženjima, jer mi znamo pravo stanje stvari. Mi znamo kome zaista treba dodijeliti donaciju i ko će je iskoristiti na pravi način. Mislim da bi raspodjela slične podrške bila djelotvornija, ukoliko bi bilo predviđeno i učešće korisnika sa bar 20 procenata. U tom slučaju ljudi, koji su dali svoj novac, odgovorno bi se odnosili i prema onom što su badava dobili”, kaže Cimbaljević.
Nezadovljstvo pčelara prvobitno je bilo usmjereno prema Savezu, što zbog stava da je SPO imao značajnu ulogu u raspodjeli donacije, što zbog nesporazuma. Naime, u nekoliko udruženja shvatili su da će svih 15 predloženih kandidata dobiti dio podrške Turske razvojne agenicije. Nazvanično, zbog toga su neka udruženja ozbiljno razmatrala mogućnost preispitivanja svog statusa i daljeg ostanka u Savezu. S druge strane, tehnički sekretar SPO Vladimir Radulović kaže da za to nema razloga.
,,Turska razvojna agencija TIKA realizuje projekat nabavke pčelinjih društava i pčelarskog pribora za dio stanovnika sa sjevera Crne Gore. TIKA je na osnovu svog programa opredijelila oko 30. 000 eura za nabavku 265 pčelinjih društava kao i za 88 paketa pčelarskog pribora. U tom projektu ponudli smo donatorima logističku podršku. Jedan od elemenata podrške bio je i dogovor da im obezbijedimo spiskove potencijalnih korisnika i to iz svakog udruženja. Predsjednici pčelarskih organizacija vrlo su brzo dostavili spiskove, koje sam lično predao predstavnicima TIKE. Spiskovi su sadržavali 15 kandidata iz svakog udruženja”, kaže on za Monitor.
Sekretar SPO tvrdi da je predstavnicima TIKE sugerisao da obuhvate što veći broj predloženih kandidata s obrazloženjem da predsjednici lokalnih pčelarskih udruženja najbolje poznaju situaciju u svom okruženju.
,,Odluku o imenovanju korisnika kasnije je donijela TIKA u saradnji s lokalnim upravama i Ministarstvom poljoprivrede. Tačno je da su predloženi kandidati u velikoj mjeri zaobiđeni. Međutim, nikome ništa nije bilo obećano. To su bili spiskovi kandidata. Smatram da je legitimno pravo donatora da, prema svojoj politici, opredjeljuje podršku kome hoće. Možda i pčelari imaju pravo da se ljute, ali sasvim sigurno SPO je uradio koliko je mogao i naših propusta u ovome apsolutno nema”, kaže Radulović.
Merdan Krlić iz Turske razvojne agencije smatra da nema prostora za novinarsko interesovaje, kada je riječ o pravednosti podjele donacije organizacije koju predstavlja. On nije precizirao prema kojim kriterijumima je podrška TIKE dijeljena u nekim opštinama, ali smatra da pčelari nemaju pravo da se ljute. Pored spiskova koje su dobili iz SPO, kaže on, nastojali su da dobiju informacije i iz lokalnih uprava i Ministarstva poljoprivrede. Krlić nije prokomentarisao činjenicu da kolašinska lokalna uprava nije konsultovana, ali, kaže, da nije čudno što su košnice, rojeve i opremu dobili ljudi koji se prije nijesu bavili pčelarstvom.
,,Pa i željeli smo da neki novi ljudi počnu da se bave pčelarstom. Mislim da je stvar donatora kako će i kome podijeliti donaciju, prema kriterijumima koje ima. Ne razumijem ljutnju pčelara”, rekao je on.
U Ministarstvu poljoprivrede Monitoru je nazvanično rečeno da oni nijesu uticali na način podjele turske donacije. Kažu da Ministarstvo ima svoje programe podrške pčelarima, pa nije bilo potrebe za previše miješanja u način na koji će Turska razvojna agencija raspodijeliti donaciju. U nekoliko lokalnih uprava sa sjevera nijesu željeli zvanično da odgovore na koji način su sarađivali sa predstavnicima donatora.
,,Donator, istina je, ima pravo, ako želi, svih 265 košnica i rojeva da da jednom pčelaru. Međutim, problem je u tome što je to zvanično ‘podrška pčelarima sa sjevera države’, a u stvari ta podrška, u velikoj mjeri, a u nekim opštinama uopšte, nije stigla do pčelara. Bar ne do onih koji se godinama time uspješno bave. Mogu da daju kome žele, ali onda neka donaciju nazivaju drugačije ili neka se ne računa da smo ovog puta podržani, jer je podjela bila netransparentna i po nejasnim i čudnim kriterijuma podijeljena”, stav je članova nekoliko udruženja.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
ANDRIJEVICA: UNIPROM MJERKAO MERMER, BEMAKS ŽELI DROBLJENI KAMEN: Novo vrijeme – stare navike

Od koncesionih ugovora na sirovine sjevera: šume, vode i rude, opštine nemaju skoro nikakvu korist. Neka nova Vlada će morati da poradi na tome da se izvrši decentralizacija i da o svojim bogatstvima odlučuju građani regija sa kojih se to bogatstvo eksploatiše. Ako je vrijeme tajkuna prošlo
Biznismen Veselin Pejović bacio je oko na nalazište mermera ispod planine Žoljevice u Andrijevici, ali mu nije pošao od ruke da realizuje taj posao. Za nešto manje kvalitetan kamen zainteresovali su se iz kompanije Bemaks. Tako trenutno stoje stvari sa rudnim nalazištima mermera i mineralnog kamena u Andrijevici.
Ministarstvo kapitalnih investicija, na čijem čelu je Ervin Ibrahimović, predsjednik BS, zamalo da progura ideju da se posao s mermerom dodijeli Pejoviću. Ponuda je već bila pripremljena. Ministarstvo kapitalnih investicija je prihvatilo, a onda su se usprotivili ministri iz redova SNP, koja je na vlasti u Andrijevici, i na sjednici Vlade nije bio dovoljan broj glasova da ugovoreni posao dobije zeleno svjetlo.
Pejović je sa svojom kompanijom Uniprom metali trebalo da prvih šest mjeseci vrši pripreme, a da narednih 28 godina, nakon što dobije koncesije, eksploatiše mermer. Neko bi rekao – bolje i da ruda stoji netaknuta nego da se dodijeli Pejoviću. Ali, menadžer Opštine Andrijevica,Miloš Čukić ima mnogo konkretnije objašnjenje zašto pripremljena informacija nije prošla na Vladi i zbog čega je nalazište mermera ostalo nevalorizovano.
On kaže da je ponuda Uniprom metala bila loša, odnosno da opština od toga skoro da ne bi imala nikakve koristi, uprkos tvrdnjama koje su se mogle čuti da je, navodno, iz lokalne kase izbijen značajan novčani priliv. „Problematičan je prije svega iznos koncesione naknade koji bi pripao Opštini Andrijevica. To je svega sedam odsto za mineralne sirovine, kao, uostalom i za sva druga bogatstva na sjeveru države: šume, vode, druge rude. To je nešto što hitno treba da se mijenja, prije nego se bilo kome i bilo zašta daju koncesije”, smatra Čukić.
On objašnjava šta je to značilo u ovom slučaju i koliko bi iznosilo na godišnjem nivou prihoda za Opštinu. „To je trebalo da bude svega od 30.000 do 50.000 eura na godišnjem nivou ukupnih prihoda za Opštinu”.
Za sada se, s druge strane, čini da je prihvatanje ponude koju je dao Bemaks za nalazište mineralnog kamena koji bi drobili i koristili za pravljenje betona, gotova stvar. „To je sada atraktivno, jer poslije zabrane eksploatacije šljunka, mljeveni kamen ostaje kao alternativa za proizvodnju betona”, objašnjava Čukić.
Kompanija Bemaks dostavila je, naime, najpovoljniju ponudu na oglas za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju tehničko-građevinskog kamena u lokalitetu Piševska rijeka u Andrijevici.
Ministarstvo kapitalnih investicija, na osnovu Zakona o koncesijama i rang liste koju je 24. februara utvrdila Tenderska komisija za sprovođenje postupka javnog nadmetanja po tom oglasu, donijelo je odluku o izboru najpovoljnije ponude. Kako se može saznati, rok za žalbe na ovu odluku je istekao, tako da je to, u ovom trenutku, čini se, gotov posao. Koncesioni akt Vlada je usvojila još na sjednici 22. septembra prošle godine.
Kada je riječ o kriterijumima, ponuđeni procentualni iznos za obračun koncesione naknade i ponuđeni obim godišnje rudarske proizvodnje vrednovao se sa po 30 poena, reference ponuđača sa 15, prosječni bruto prihod i profit u posljednje tri godine sa po deset i kvalitet poslovnog plana i efekti na zapošljavanje i ekonomski razvoj sa pet bodova.
Tufik SOFTIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla

Više puta najavljivan obračun sa vlasnicima lažnih diploma u zdravstvu, prosvjeti i policiji do sada je bez značajnijih rezultata. Iz NVO Alternativa tvrde da ne čudi nedostatak volje da se stane na kraj takvom stanju jer je, kažu, značajan dio kadrovika u svakoj političkoj partiji sa „kupljenom“ diplomom
U Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Pljevljima više od godinu i po traje izviđaj po krivičnoj prijavi NVO Alternativa protiv 54 medicinska radnika u tome gradu zbog sumnji da rade sa falsifikovanim diplomama. Bez podizanja optužnog predloga uprave zdravstvenih ustanova u tom gradu ne mogu preduzeti bilo kakve mjere, pa osumnjičeni da liječe sa lažnim diplomama, i dalje nesmetano rade.
Prethodno, sporne diplome su nostrifikovane, a medicinski radnici su položili i državne ispite. Iz Alternative su prošle godine saopštili da je, prema njihovim nezvaničnim informacijama, u javnom sektoru Crne Gore oko 40 odsto lažnih diploma. Prema istim računicama, broj onih koji državnu platu primaju s lažnom diplomom mjeri se hiljadama.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), nedavno su saopštili da je komisija za provjeru validnosti diploma policijskih službenika formirala 103 predmeta. Provjeravaju se diplome stečene u Bosni i Hercegovini (BiH), Srbiji i sa Kosova. U MUP-u, kako je kazao državni sekretar Mersudin Gredić, vjeruju „da će se ispostaviti da je najveći broj prijava podnijet bez osnova“.
Komisija MUP-a formirana je početkom prošle godine, a najavili su da će diplome provjeravati „bez povlastica i izuzetaka, a ukoliko se nepravilnosti utvrde, policijski službenici biće procesuirani pred nadležnim tužilaštvom“. Objašnjeno je da su prioritet provjera diploma visokoškolaca, te da je u planu i provjera diploma srednjih škola.
Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić u maju prošle godine kazao je da je tražio od zdravstvenih ustanova da dostave informacije o dosijeima medicinskih radnika koji su se prekvalifikovali, sa podacima gdje su i kada završili srednju medicinsku školu ili fakultet, kako bi se utvrdilo ko ima lažne diplome. On je rekao da će na skener prvo medicinski radnici koji su stekli diplome van Crne Gore, a onda će biti provjerene i isprave iz naše države do kojih su došli prekvalifikacijom. Razultati „skreniranja“ još nijesu saopšteni.
Kako za Monitor kaže koordinator NVO Alternativa Vesko Pejak, ne čudi nedstatak volje nadležnih da stanu na kraj lažnim diplomama u zdravstvu, policiji, javnoj upravi, prosvjeti… Prema njegovim riječima, prve presude izazvaće domino efekat, pa će se otkriti, tvrdi, da se značajan broj kadrova u svim političkim partijama školovao na taj način.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
PRONAĐENA BERANSKA KUPAČICA: Doplivala poslije dvije decenije

Čuvena skulptura koja je početkom dvijehiljaditih nestala iz hotela Berane, pronađena je nedavno i vraćena u svoj dom. Gdje je bila – to će, možda, ostati tajna
Već nekoliko mjeseci Monitor je bio u saznanju da prepoznatljiva skulptura nije otišla iz Berana, kao što se neko vrijeme mislilo, i bilo je pitanje trenutka kada će se pojaviti. Prema pouzdanim saznanjima, neko je tada pokušao da reketira sadašnjeg vlasnika hotela Nebojšu Đekovića, tražeći mu veliki novac za otkup skulpture.
Đeković u razgovoru za Monitor to nije želio da komentariše, ali je rekao da je na potrazi radio pola godine. Navodno mu je sada anonimno dojavljeno gdje bi Kupačica mogla biti, a on je potom otišao i pronašao je. „Kupačica je konačno na svom mjestu. Idemo dalje. Uspio sam da vratim u hotel i stari klavir marke Petrof, koji se nakada nalazio u salonu“, rekao je Đeković, najavljujući da potraga za umjetninama nestalim iz hotela Berane neće stati.
Skulptura Kupačica djelo je akademskog vajara Dragana Mitrovića i pravljena je specijalno za hotel Berane, dok se njen drugi odlivak nalazi na plaži Ričardova glava u Budvi.
„Prošle godine, kada je u nevremenu nestala Kupačica sa plaže Mogren, iz Budve su me zvali i ponudili mi izliju nova dva primjerka, i za Budbu i za Berane. Ja sam pristao, ali se nisu više javljali. Sada mi je drago da je prvi primjerak pronađen, a onaj u Budbi je ipak umjetnička replika“, kaže kroz smijeh Đeković.
Predlog da se izliju novi primjerici vjerovatno je podrazumijevao da negdje postoji sačuvan kalup po kojem je čuveni vajar radio ovu skulpturu početkom šezdesetih godina prošlog vijeka, ali će i to zasada ostati tajna.
Hotel Berane je do 2003. godine bio najznačajniji objekat Hotelsko-turističkog preduzeća u ovom gradu. Tada je ovu ugostiteljsko turističku kompaniju privatizovala nepoznata firma Euroturist GMBH. Kola su brzo krenula niz brdo.
Za društvo okupljeno oko Euroturista problemi su počeli već krajem 2004. Ponestajalo je obrtnih sredstava, sve manje se radilo, a plate zaposlenima nijesu isplaćivane. Tinjalo je nezadovoljstvo, počeli štrajkovi. Šlag na tortu bio je neizmireni kredit kod Atlasmont banke, zbog kojeg je ova banka 2005. godine zaplijenila hotel Berane.
Hotel površine hiljadu kvadrata u osnovi, na tri sprata, sa 17.000 metara kvadratnih zemljišta nad obalom Lima, Atlasmont banka je cijenila 700.000 eura a prodala, tek iz trećeg puta, za svega 200.000. Navodno, starim vlasnicima pod novim imenom.
Izvor iz filijale Atlasmont banke u Beranama rekao je tada da je banka zaplijenila samo objekte i zemljište, ali ne i inventar. Vrata hotela su plombirana, ali je plomba brzo oštećena, a inventar je počeo da nestaje.
„Nijesmo postali vlasnici inventara, i nijesmo bili u posjedu popisa sredstava, tako da nam nije poznata sudbina umjetničkih djela. Ne znam zbog čega, ali ključevi od hotela su završili u Podgorici, a ne kod nas“, kazao nam je pomenuti bankarski službenik.
U Podgorici je obavljena i prodaja, koju je u ime banke potpisao tadašnji generalni direktor Mihailo Banjević, a u ime kupca, preduzeća Monte invest, čiji je vlasnik na papiru bio Slovenac Matjaž Trtnik, njegova opunomoćenica Snežana Perović. Kupci se nikada nijesu pojavili u Beranama, ali je Slovenac ovlastio Monte nekretnine Berane, kao firmu kćerku, da preuzme ključeve.
Vjeruje se da je upravo u tom periodu došlo do nestanka najvećeg broja umjetničkih slika i drugih umjetničkih djela i predmeta neprocjenjive vrijednosti.
Tada je nestao triptih Uroša Toškovića. Ta slika iz tri dijela kupljena je svojevremeno u Beogradu, kada je veliki crtač tamo živio i bio član umjetničke grupe Mediala. Sasvim je sigurno da je samo taj triptih vrijedio mnogo više nego što su berzanski mešetari platili većinski paket akcija hotela.
Ulje na platnu Aleksandara Aca Prijića veličine četiri puta tri metra pod nazivom Morske dubine, rađeno je specijalno za ovaj hotel, i stajalo je na čeonom zidu u restoranskom dijelu. To djelo je katalogizirano, ali je od svega ostala samo fotografija male rezolucije. I njegova vrijednost je neprocjenjiva.
Jedan od dobrih poznavalaca Monitoru je rekao da je u hotelu bilo mnogo slika beogradskog umjetnika Zorana Radovića, zatim veliki broj slika drugih umjetnika, unutrašnjih skulptura od drveta i bronze.
U potpunosti su uništene dvije drvene zidne instalacije. Lopovi su ih skinuli sa zida, ali nijesu uspjeli da ih u komadu iznesu. Ostale su kao gomila drveta ispod zidova na kojima su se nalazile decenijama. Ukradena je i specijalno za ovaj hotel rađena tapiserija u dužini od šesnaest metara, kao i veliki broj pratećih bakroreza. Prema informacijama sa tržišta umjetnina, cijena jednog takvog bakroreza, kojih je u hotelu bilo više i činili su jedinstvenu umjetničku cjelinu sa tapiserijom, danas se kreće od 15.000 do 25.000 eura.
Baš u to vrijeme iz fontane na terasi hotela nestala je statua Kupačica. Kupačica je stručno razmontirana, što je ukazivalo na to da je neko radio mirno i bez straha, po čemu se još tada moglo zaključiti da to nisu učinili obični kradljivci radi preprodaje bronze. Po fotografijama koje su se mogle vidjeti ovih dana na društvenim mrežama, Kupačica je sačuvana u potpunosti, i potrebno je samo dobro i stručno očistiti.
Vjerovatno je da neće biti pravljena nova fontana na renoviranoj terasi hotela, već da će Kupačici biti pronađena neko drugo mjesto, gdje će moći da u svakom trenutku bude pristupačna ljubiteljima umjetnosti i turistima.
Sve dobronamjerne stanovnike Berana obradovala je vijest da je skulptura Kupačica pronađena i da bi ponovo trebalo da bude postavljena negdje u krugu hotela. Kulturni poslenici insistiraju da policija intenzivira potragu i za drugim umjetničkim djelima koja su nestala iz ovog hotela, a koja su predstavljala kulturno bogatstvo cijelog grada i države.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
-
SUSRETI3 sedmice
NATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije
-
HORIZONTI2 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI3 sedmice
ZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS3 sedmice
VLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
FOKUS2 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
Izdvojeno2 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
DRUŠTVO3 sedmice
SLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom