Povežite se sa nama

OKO NAS

PREUREĐENJE BALKANA: Šta sadrži njemački paket

Objavljeno prije

na

„Želimo da Zapadni Balkan postane dio EU i da pristupni proces donese osjetni boljitak građanima”, kaže koordinator za jugoistočnu Evropu u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova Kristijan Helbah.

Novi plan za Zapadni Balkan – agendu Berlin plus predstavio je početkom juna njemački ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel. On je kazao da je to dodatni podsticaj Berlinskom procesu sa ciljem da se od regiona napravi atraktivan ekonomski prostor, a stanovništvu donese boljitak. Uz, podrazumijeva se, finansijsku injekciju iz Berlina i Brisela.

Helbah smatra da treba iskoristiti svaku šansu koja se pomoli kako bi se brzo poboljšalo teško ekonomsko i socijalno stanje u kojem žive mnogi na Balkanu. U to spada i poboljšana regionalna saradnja u sferi ekonomije, transporta i telekomunikacija. Pojedinačne zemlje Zapadnog Balkana su premale za potencijalne investitore. Ako se region zajednički „ponudi”, onda se isplati ulagati tamo. To stvara radna mjesta i prihod. Zemlje mogu odmah da čine napretke i to bez obzira na to koliko brzo ili sporo preduzimaju sljedeće korake u procesu proširenja EU.

Na samitu predsjednika vlada zapadnobalkanske šestorke koji će se održati 12. jula u Trstu biće predstavljeni konkretni projekti. Prije svega u oblasti energetike i infrastrukture. Berlin i Brisel, koji snažno podržava ovu njemačku inicijativu, žele uputiti poruku da geografija i ekonomija moraju biti jače od ideologije. „Tu, na primjer, spadaju i prekogranični infrastrukturni projekti poput autoputa između Srbije, Kosova i Albanije (Beograd-Niš-Priština-Tirana-Drač). Neshvatljivo je što je tako komplikovano putovati iz Beograda do Prištine ili Tirane, iako su ti gradovi u komšiluku. Ako pružimo podršku u takvim oblastima ljudi će primijetiti: nešto se radi”, ističe Helbah dodajući da je vrlo važno da se na tom samitu podstakne regionalna saradnja koja će pomoći regionu na putu ka EU, koja će ga učiniti spremnijim, i koja će pomoći zemljama pojedinačno na njihovom putu ka EU.

Načelne deklaracije o jačanju saradnje i povjerenja u regionu i maglovita obećanja o budućem članstvu, što se navodilo i prilikom diplomatske inicijativa Brdo-Brioni prije sedam godina, više ne mogu zadovoljiti balkanske zemlje koje brže žele u EU.

Njemačka inicijativa, koja, kako ocjenjuju analitičari, ima realnih šansi za uspjeh, dolazi u veoma važnom trenutku: balkanske države su u dubokoj strukturalnoj krizi, već duže vrijeme prepuštene sebi samima, dok se i EU nakon Bregzita mora redefinisati.

Ima mišljenja da bi Berlin plus mogao značiti i ,,time out” dok se situacija u EU ne razbistri, a da odgovara onima na Balkanu koji bi da vode politiku ,,i Zapad i Istok”. Do kraja nedefinisana inicijativa regionalnog udruživanja (stvaranje ekonomskog područja, zajedničko tržište ili carinska unija), ostavlja prostor za različite komentare. Prije svega onih čije su zemlje odmakle u procesu pridruživanja Uniji, među kojima je Crna Gora. ,,Ideja kreiranja zajedničkog tržišta je politički, a ne ekonomski projekat i predstavlja svojevrsno odlaganje integracija. To je pokušaj usaglašavanja integracione dinamike u regionu, što za jedne zemlje predstavlja podsticaj integracijama, ali za druge ne, već naprotiv – odlaganje integracija u EU, i pokušaj pravljenja balkanskog integracionog konvoja, umjesto važećeg regata pristupa”, ocijenila je profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici i bivša crnogorska ministarka za evropske integracije Gordana Đurović.

Ona primjećuje i da se ,,ovakav eksperiment nije sprovodio kada su bile u pitanju zemlje Centralne i Istočne Evrope i da stoga ne vidim razlog zbog čega bi sada trebalo ulaziti u takvu neizvjesnu i nejasnu avanuturu”.

I direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević kaže za Monitor da formiranje zajedničkog tržišta na jugoistoku Evrope ima niz svojih prednosti, ali i mana za poziciju Crne Gore.

,,Postavlja se pitanje: koja je poenta formiranja zajedničkog tržišta ukoliko će sve države regiona pripadati već jednom zajedničkom tržištu Evropske unije. U prevodu bi to značilo da Crna Gora treba da usaglašava svoje ekonomske politike i sa državama regiona sa jedne strane, i sa EU na drugoj strani. To iziskuje dodatne administrativne kapacitete, ali i vrijeme. Dodatno, skoro je pa i nemoguće zamisliti saradnju Srbije i Kosova na takvom jednom tržištu, naročito nakon nedavnih parlamentarnih izbora na Kosovu gdje je desna i radikalno desna opcija osvojila najveći broj glasova što bi moglo da ugrozi i temelje Briselskog sporazuma”, ocjenjuje Uljarevićeva.

Ona ne sumnja da je posrijedi dobra namjera EU u vezi sa tim, ali ističe da su pozicije država regiona u procesu evropskih integracija značajno različite. ,,Ekonomska politika kao jedan od ključnih stubova integracije je povezana i sa političkim dijelom integracija. Pregovori se ne mogu završiti ukoliko se njegova i politička, institucionalna i ekonomska politika ne usaglasi sa onom EU. Crna Gora je u tom dijelu značajno ispred recimo BiH i Kosova, a vjerujem da uprkos brojnim problemima koje tangiraju crnogorsko društvo, Crna Gora ne zaslužuje da, na vratima EU, čeka zemlje sa dubokim političko-ekonomskim rascjepima”, smatra čelnica CGO-a.

I poslanik u Parlamentarnoj Skupštini Savjeta Evrope Predrag Sekulić iz Demokratske partije socijalista ocjenjuje da bi formiranje ,,jedinstvenog balkanskog tržišta”, o čemu govori predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, zaustavilo Crnu Goru u procesu evropskih integracija.

,,Što se tiče pozicije Crne Gore vjerujem da, s obzirom na činjenicu da smo otvorili više od dvije trećine poglavlja u pregovorima sa EU i na činjenicu da zatvaramo neka poglavlja, ovaj predlog ne vjerujem da će naići na neko šire odobravanje. Iz prostog razloga što bi se vratili na početak i poziciju onih država koje tek počinju sa pregovorima sa EU”, naglašava Sekulić.

Odlazeći premijer Kosova Isa Mustafa rekao je da takvo zajedničko tržište ne nosi jednak interes za sve zemlje Balkana, te da Kosovo treba da odbije takvu ideju s obzirom da ona podsjeća na prošlost. Premijer Albanije Edi Rama je takođe kazao da mu nije prihvatljiva ideja o zajedničkom tržištu, odnosno da neće da prihvati nikakvu ,,alternativu evropskim integracijama”.

Američki analitičar Januš Bugajski smatra da iza takvih izjava zapravo stoji Rusija. ,,Moskva nastoji da potopi kompletan projekat evropskih integracija, tako što Beograd predlaže formiranje regionalne zone slobodne trgovine i carinske unije, koja bi mogla da bude iskorišćena da izazove kašnjenja ili izuzeće članstva Crne Gore”, rekao je on.

No, još od tzv. zagrebačkog samita EU, koji je održan krajem 2000., jasno je upućenijima da nema prijema u EU za zemlje ,,zapadnog Balkana” u paketu, nego će one biti primljene u zavisnosti od dinamike vlastite transformacije, shodno visokim standardima prilagođavanja (Kopenhaški i Madridski kriterijumi, monitorinzi, izvještaji…) Dakle, ne u formi konvoja nego regate, pa ko prije ispuni kriterijume prilagođavanja, biće prije i primljen u EU. Niko ne vjeruje u to da bi Berlin, iako kancelarka Angela Merkel ima izuzetno dobre odnose sa Vučićem, taj princip koji važi u EU, posebno od Solunske agende do danas, mogao da pogazi.

Njemački ambasador u Beogradu Aksel Ditman uvjerava da se inicijativom želi podstaći regionalna saradnja i da se njome pomaže svakoj zemlji pojedinačno na njezinom putu ka EU.

O tome svjedoče redovni godišnji izvještaji Evropske komisije o tzv. individualnom napretku zemalja zapadnog Balkana. Niko u tim izvještajima ne dovodi individualni pristup u pitanje, ali se redovno preporučuje zemljama regije tzv. debalkaniziranje putem regionalne saradnje.

Istina je da je približavanje ovih zemalja EU posljednjih godina značajno usporeno, jer nemaju svi akteri iskreni interes za održivim reformama. No, njemački šef diplomatije Gabrijel naglašava da nema popusta kod centralnih uslova kao što su vladavina prava, ljudska prava i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. „Ove teme spadaju u temelje približavanja EU. Što taj proces više odmiče, sve više dolaze u fokus. Jasno je da zemlja koja ne ispunjava standarde EU na ovim poljima ne može postati članica. Tu nema gledanja kroz prste. Donosioci odluka u regionu to odlično znaju”, poručuju iz Berlina.

Evropski komesar za pridruživanje Johanes Han pruža punu podršku ovoj inicijativi Njemačke. ,,Mi podržavamo regionalnu ekonomsku zonu, koja nije alternativa pristupanja Uniji, već priprema za pridruživanje”, tvrdi on.

Lider URE Dritan Abazović, koji je ove sedmice boravio u Njemačkoj, uvjeren je da pomoć te države može biti od presudnog značaja ne samo u procesu integracija, već i rješavanja političke krize u Crnoj Gori.

U svakom slučaju, za države na jugoistoku Evrope i njihove građane je najvažnije da su ponovo na agendi u centrima evropske politike. To jača reformske snage u regionu. Bliska prošlost je pokazala da svaki nedostatak evropske perspektive, odnosno pad tzv. evroentuzijazma izaziva raslojavanje i destabilizaciju u svim ovim zemljama.

,,Ne znamo ni sami kako će EU izgledati narednih godina. Ali hoćemo da je natjeramo da ispuni obećanja koja je dala zemljama zapadnog Balkana”, kaže italijanski diplomata Đuzepe Manco.

Berlin je postavio rok: svi sporazumi između ovih zemalja treba da se dogovore do 2020. godine, a Akcioni plan „balkanske infrastrukturne agende” će biti predstavljen već u ponedjeljak, 26. juna, na sastanku visokih funkcionera vlada regiona i Savjeta za regionalnu saradnju, čije je sjedište u Sarajevu.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

NAKON HAPŠENJA ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA: Ukrivanje imovine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijaloviću se, ukoliko to bude potreba pravosudnog procesa,  ne može  zamrznuti imovina u „Hidroenergiji Montenegro“, jer više nije vlasnik u toj kompaniji za proizvodnju električne energije

 

Tek poslije nedavnog hapšenja zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, možda je jasnije zbog čega se Aleksandar Mijajlović formalno odrekao, odnosno ne tako davno prodao vlasništvo u kompaniji „Hidroenergija Montenegro“ čije sjedište je u Beranama.

U ogromnom broju promjena u Centralnom registru privrednih subjekata, kao vlasnik ove kompanije u jednom trenutku se sa 60 odsto pojavio „Bemaks“, čiji je zastupnik bio Veselin Kovačević, a potom personalno Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, kao nezvanični vlasnici „Bemaksa“.

Preduzeće „Hidoenergija Montenegro“ osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije „Hamera Capital“ napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Odluka o upisu udjela Opštine Berane u doo „Hidroenergija Montenegro“ donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra te godine. U njoj je precizno definisano da će ova Opština kao svoj osnivački ulog unijeti „nenovčana sredstva u iznosu od 5.023 eura shodno procjeni ovlašćenog procjenjivača“ i na osnovu ovog uloga postati vlasnik 3,33 procenta kapitala novoosnovane firme.

Tom odlukom je definisano i da sjedište firme bude u Beranama, sa osnovnom djelatnošću „izgradnja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije“.

„Privrednim društvom upravljeće Odbor direktora od sedam članova, u čijem sastavu će biti i predsjednik opštine Berane. Raspodjela dobiti vršiće se po procentualnom učešću u vlasništvu. Opštine će svoj dio od deset procenata od opredijeljene dobiti za fiskalnu godinu za koju se odluka donosi, dijeliti među sobom u zavisnosti od količine proizvedene i prodate električne energije sa teritorije pojedinačne opštine“ – navodi se u ovoj odluci koju je potpisao tadašnji predsjednik SO Berane Samir Agović (DPS).

U njoj je decidno stajalo da se za sprovođenje odluke i potpisivanje potrebne dokumentacije ovlašćuje predsjednik opštine Berane koji je trebalo da bude i jedan od članova Odbora direktora. U to vrijeme tu funkciju je vršio funkcioner DPS Vuka Golubović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASILJE U ŠKOLAMA: Nezaštićeni i učenici i nastavnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon incidenta u OŠ ,,Savo Pejanović” u Podgorici ponovo je aktualizovano nasilje nad nastavnicima. Podaci govore da je svaki četvrti nastavnik pretrpio neki vid nasilja. Kada škole nijesu sigurne za nastavnike, šta tek učenici da očekuju

 

 

U podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović” u ponedjeljak je došlo do incidenta kada je učenik tokom časa provocirao i fizički nasrnuo na nastavnika na zamjeni. Kako tvrde roditelji đaka odjeljenja devetog razreda te škole, taj učenik je ušao na čas deset minuta pred kraj, provocirao nastavnika, da bi i fizički nasrnuo na njega kada je htio da ga izvede iz učionice.Snimak incidenta ubrzo je postao javno dostupan, a portal RTCG je prenio da se na njemu ne vidi rasprava i dio kada je učenik nastavnika oborio na pod.

Upitanja da prokomentariše ovaj slučaj, direktorica škole Milja Božović je novinarki RTCG kazala da joj prekida popodnevni odmor. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su saopštili da će učenik koji je nasrnuo na nastavnika biti premješten u drugu školu. Ta mjera mu je još ranije izrečena, ali se čekalo na njeno izvršenje.

U njihovom saopštenju vidi se koliko ta mjera ima efekta: ,,Napominjemo da je učenik pohađao nastavu u JU OŠ „Savo Pejanović“ od 1. do 7. razreda. Krajem 7. razreda je, po dogovoru sa prethodnim direktorom i roditeljima, prešao u JU OŠ „Maksim Gorki“, zatim u JU OŠ „Vojin Popović “ na Drezgi. Iz te škole je početkom 9. razreda prešao ponovo u JU OŠ „Savo Pejanović”.

Iz Ministarstva su istakli i da su se obratili roditeljima učenika koji su odgovorili da ,,nisu saglasni sa vaspitnom mjerom”. Dodali su i da je zakazan sastanak sa predstavnicima Ministarstva rada i socijalnog staranja i Centra za socijalni rad kako bi se što prije obavio razgovor sa učenikom, a na sastanak će biti pozvan i ombudsman.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva je saopšteno da će učenik devetog razreda koji je napao nastavnika na času u OŠ ,,Savo Pejanović” odgovarati prekršajno.

Nakon ovog incidenta, predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je javno upitao: ,,Dokle će moći pojedinci (roditelji, učenici ili uprave škola) da vrše nasilje nad nama, a da niko ne odgovara?”

Iz Sindikata su podsjetili na ranije javno objavljene slučajeve nasilja nad nastavnicima: na hajku, od strane roditelja, preko društvenih mreža nakon što je učenik škole ,,Vuk Karadžić” iz Berana u junu prošle godine ponavljao razred sa šest jedinica. Vrijeđanje i prijetnje su prijavljene policiji, ali reakcije nije bilo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Konstatovano je i da je Miladinović pomenutih dana dolazio na posao ali ne u toku propisanog radnog vremena. ,,U pomenutom Izjašnjenju stoji da je zaposleni u spornom periodu, svakog dana, u 6:30 časova evidentirao svoj upis. Međutim, samo evidentiranje prisustva, van utvrđenog radnog vremena (07:00 – 15:00h), bez dolaska na radno mjesto, ne može se smatrati dolaskom na posao. Takođe, u spornom periodu, nema evidentiranog zapisa odlaska sa posla, iako je zaposleni upoznat sa obavezom evidentiranja dolazaka i odlazaka upotrebom elektronske kartice”, odgovorili su iz Plantaža na pitanje Monitora o ovom slučaju.

Miladinoviću je dat rok od pet dana da se izjasni o prijetnji otkazom.  U svom odgovoru on navodi da mu se spočitava da nije dolazio na posao prije 20. decembra do kada nije premješten sa posla i još uvijek je bio šef službe za zaštitu bilja.

U odgovoru Miladinović objašnjava da njegov posao ne podrazumjeva rad u kancelariji već izlazak na teren gdje se biljke uzgajaju, a da je kao šef Službe za zaštitu bilja bio zadužen da obilazi zasade voća površine 2.300 hektara, sa oko 10 miliona čokota vinove loze. Dodaje da je to radno mjesto od posebne važnosti, koje ne poznaje radno vrijeme, i da nikada nije bio upozoren na dolazak i odlazak sa imanja mimo radnog vremena od 7 do 15.

Naglašava da je spornih dana evidentirao svoj dolazak na posao na isti način i u isto vrijeme kao i svih dana ranije, kao i posljednjih 20 godina od kada se vodi elektronska evidencija prisustva zaposlenih. ,,Moj boravak na imanju je od posebne važnosti u vrijeme kada su štetočine najaktivnije, tokom večeri i ranih jutarnjih sati, i svoje prisustvo na imanju u to vrijeme nikada nisam elektronski prijavljivao u upravnoj zgradi. Isto se odnosi i na rad tokom vikenda, vjerskih i državnih praznika, znajući da štetočine ne poznaju ni vikende, ni praznike. Na ovaj način sam ostvario veliki broj prekovremenih sati na terenu, a koji nikada nisu bili elektronski evidentirani, niti je postojalo moje očekivanje i zahtjev da budu plaćeni”.

Krajem januara Miladinoviću je uručeno rješenje kojim mu radni odnos prestaje 20. decembra 2023.

U odgovorima dostavljenim Monitoru iz Plantaža kažu da Miladinović u svom odgovoru nije ,,prezentovao bilo kakve uvjerljive dokaze o postojanju  stvarnih izvinjavajućih  razloga odsustva, koji bi spriječili prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu”.

,,U spornom periodu nema evidentiranih obaveznih tehnoloških naloga koji bi ukazivali da je zaposleni obavljao  rad na terenu, kako on navodi u svom Izjašnjenu, niti je evidentirana posredna, neposredna, telefonska ili e-mail komunikacija sa njegovim pretpostavljenim, niti je evidentiran njegov boravak u kancelariji”, tvrde u Plantažama.

Iz Plantaža tvrde da imaju adekvatnu zamjenu za stručnjaka sa decenijskim iskustvom, kakav je Miladinović, te da je na njegovom mjestu osoba ,,koja u potpunosti može da odgovori izazovima koje sa sobom nosi odgovornost i složenost tog radnog mjesta“.

Miladinović u izjavi za Monitor tvrdi da je njegov slučaj drastičan, jer je dobio otkaz, ali da je u posljednjih godinu dana desetak visokokvalifikovanih stručnjaka u ovoj kompaniji degradirano na niže radne pozicije.

Na ove tvrdnje iz Plantaža odgovaju: ,,Prilikom izmjena ugovorenih uslova rada, uključujući raspoređivanje zaposlenih na drugi odgovarajući posao zbog potreba procesa ili organizacije rada, Poslodavac se, prevashodno, i uvijek, rukovodi postojanjem objektivne potreba procesa rada za popunjavanjem ponuđenog radnog mjesta, uzimajući u obzir stepen stručne spreme, odnosno nivo obrazovanja i zanimanja svakog zaposlenog, kao i sve druge posebne uslove koji se zahtijevaju za konkretno radno mjesto”.

Upravo nedostatak kvalitetnog kadra kao problem u Plantažama ističu iz Alternative. Ova organizacija je prije dva mjeseca podnijela krivičnu prijavu zbog kupovine vina iz Makedonije i njegove prodaje pod etiketom Plantaža. ,,Poenta je da Plantaže ne mogu da izađu u susret tražnji koju imaju iz razloga što su imali rekordno mali prinos grožđa. Znamo da su čokoti uništeni, bave se njima ljudi sa lažnim diplomama bez ikakvih kvalifikacija za obavljanje tog posla”, kazali su za Monitor iz Alternative.

,,Imamo osnov sumnje da gospodin Čađenović ima kupljenu diplomu. Par puta samo slali zahtjev, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, da nam daju tu diplomu na uvid ali to se nije desilo. Zatim smo poslali zahtjev za diplome nekih direktora i tehničara, ključnih ljudi Plantaža, nijesu nam odgovorili iako su ti zahtjevi poslati prije mjesec dana”, kaže za Monitor koordinator Alternative Vesko Pejak. Dodaje da su ,,nestrućnost, neznanje i lažne diplome dovele do problema. Tražili smo od države da sprovede istragu, ali zbog političkog mira i balansa to još uvijek nije došlo na red a mi se pitamo kada će doći”.

Dok se čeka tužilaštvo, slučajem otkaza bivšem v.d. izvršnom direktoru pozabaviće se sud. Miladinović je početkom ovog mjeseca, podnio tužbu protiv Plantaža Osnovnom sudu u Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo