„Želimo da Zapadni Balkan postane dio EU i da pristupni proces donese osjetni boljitak građanima”, kaže koordinator za jugoistočnu Evropu u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova Kristijan Helbah.

Novi plan za Zapadni Balkan – agendu Berlin plus predstavio je početkom juna njemački ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel. On je kazao da je to dodatni podsticaj Berlinskom procesu sa ciljem da se od regiona napravi atraktivan ekonomski prostor, a stanovništvu donese boljitak. Uz, podrazumijeva se, finansijsku injekciju iz Berlina i Brisela.

Helbah smatra da treba iskoristiti svaku šansu koja se pomoli kako bi se brzo poboljšalo teško ekonomsko i socijalno stanje u kojem žive mnogi na Balkanu. U to spada i poboljšana regionalna saradnja u sferi ekonomije, transporta i telekomunikacija. Pojedinačne zemlje Zapadnog Balkana su premale za potencijalne investitore. Ako se region zajednički „ponudi”, onda se isplati ulagati tamo. To stvara radna mjesta i prihod. Zemlje mogu odmah da čine napretke i to bez obzira na to koliko brzo ili sporo preduzimaju sljedeće korake u procesu proširenja EU.

Na samitu predsjednika vlada zapadnobalkanske šestorke koji će se održati 12. jula u Trstu biće predstavljeni konkretni projekti. Prije svega u oblasti energetike i infrastrukture. Berlin i Brisel, koji snažno podržava ovu njemačku inicijativu, žele uputiti poruku da geografija i ekonomija moraju biti jače od ideologije. „Tu, na primjer, spadaju i prekogranični infrastrukturni projekti poput autoputa između Srbije, Kosova i Albanije (Beograd-Niš-Priština-Tirana-Drač). Neshvatljivo je što je tako komplikovano putovati iz Beograda do Prištine ili Tirane, iako su ti gradovi u komšiluku. Ako pružimo podršku u takvim oblastima ljudi će primijetiti: nešto se radi”, ističe Helbah dodajući da je vrlo važno da se na tom samitu podstakne regionalna saradnja koja će pomoći regionu na putu ka EU, koja će ga učiniti spremnijim, i koja će pomoći zemljama pojedinačno na njihovom putu ka EU.

Načelne deklaracije o jačanju saradnje i povjerenja u regionu i maglovita obećanja o budućem članstvu, što se navodilo i prilikom diplomatske inicijativa Brdo-Brioni prije sedam godina, više ne mogu zadovoljiti balkanske zemlje koje brže žele u EU.

Njemačka inicijativa, koja, kako ocjenjuju analitičari, ima realnih šansi za uspjeh, dolazi u veoma važnom trenutku: balkanske države su u dubokoj strukturalnoj krizi, već duže vrijeme prepuštene sebi samima, dok se i EU nakon Bregzita mora redefinisati.

Ima mišljenja da bi Berlin plus mogao značiti i ,,time out” dok se situacija u EU ne razbistri, a da odgovara onima na Balkanu koji bi da vode politiku ,,i Zapad i Istok”. Do kraja nedefinisana inicijativa regionalnog udruživanja (stvaranje ekonomskog područja, zajedničko tržište ili carinska unija), ostavlja prostor za različite komentare. Prije svega onih čije su zemlje odmakle u procesu pridruživanja Uniji, među kojima je Crna Gora. ,,Ideja kreiranja zajedničkog tržišta je politički, a ne ekonomski projekat i predstavlja svojevrsno odlaganje integracija. To je pokušaj usaglašavanja integracione dinamike u regionu, što za jedne zemlje predstavlja podsticaj integracijama, ali za druge ne, već naprotiv – odlaganje integracija u EU, i pokušaj pravljenja balkanskog integracionog konvoja, umjesto važećeg regata pristupa”, ocijenila je profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici i bivša crnogorska ministarka za evropske integracije Gordana Đurović.

Ona primjećuje i da se ,,ovakav eksperiment nije sprovodio kada su bile u pitanju zemlje Centralne i Istočne Evrope i da stoga ne vidim razlog zbog čega bi sada trebalo ulaziti u takvu neizvjesnu i nejasnu avanuturu”.

I direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević kaže za Monitor da formiranje zajedničkog tržišta na jugoistoku Evrope ima niz svojih prednosti, ali i mana za poziciju Crne Gore.

,,Postavlja se pitanje: koja je poenta formiranja zajedničkog tržišta ukoliko će sve države regiona pripadati već jednom zajedničkom tržištu Evropske unije. U prevodu bi to značilo da Crna Gora treba da usaglašava svoje ekonomske politike i sa državama regiona sa jedne strane, i sa EU na drugoj strani. To iziskuje dodatne administrativne kapacitete, ali i vrijeme. Dodatno, skoro je pa i nemoguće zamisliti saradnju Srbije i Kosova na takvom jednom tržištu, naročito nakon nedavnih parlamentarnih izbora na Kosovu gdje je desna i radikalno desna opcija osvojila najveći broj glasova što bi moglo da ugrozi i temelje Briselskog sporazuma”, ocjenjuje Uljarevićeva.

Ona ne sumnja da je posrijedi dobra namjera EU u vezi sa tim, ali ističe da su pozicije država regiona u procesu evropskih integracija značajno različite. ,,Ekonomska politika kao jedan od ključnih stubova integracije je povezana i sa političkim dijelom integracija. Pregovori se ne mogu završiti ukoliko se njegova i politička, institucionalna i ekonomska politika ne usaglasi sa onom EU. Crna Gora je u tom dijelu značajno ispred recimo BiH i Kosova, a vjerujem da uprkos brojnim problemima koje tangiraju crnogorsko društvo, Crna Gora ne zaslužuje da, na vratima EU, čeka zemlje sa dubokim političko-ekonomskim rascjepima”, smatra čelnica CGO-a.

I poslanik u Parlamentarnoj Skupštini Savjeta Evrope Predrag Sekulić iz Demokratske partije socijalista ocjenjuje da bi formiranje ,,jedinstvenog balkanskog tržišta”, o čemu govori predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, zaustavilo Crnu Goru u procesu evropskih integracija.

,,Što se tiče pozicije Crne Gore vjerujem da, s obzirom na činjenicu da smo otvorili više od dvije trećine poglavlja u pregovorima sa EU i na činjenicu da zatvaramo neka poglavlja, ovaj predlog ne vjerujem da će naići na neko šire odobravanje. Iz prostog razloga što bi se vratili na početak i poziciju onih država koje tek počinju sa pregovorima sa EU”, naglašava Sekulić.

Odlazeći premijer Kosova Isa Mustafa rekao je da takvo zajedničko tržište ne nosi jednak interes za sve zemlje Balkana, te da Kosovo treba da odbije takvu ideju s obzirom da ona podsjeća na prošlost. Premijer Albanije Edi Rama je takođe kazao da mu nije prihvatljiva ideja o zajedničkom tržištu, odnosno da neće da prihvati nikakvu ,,alternativu evropskim integracijama”.

Američki analitičar Januš Bugajski smatra da iza takvih izjava zapravo stoji Rusija. ,,Moskva nastoji da potopi kompletan projekat evropskih integracija, tako što Beograd predlaže formiranje regionalne zone slobodne trgovine i carinske unije, koja bi mogla da bude iskorišćena da izazove kašnjenja ili izuzeće članstva Crne Gore”, rekao je on.

No, još od tzv. zagrebačkog samita EU, koji je održan krajem 2000., jasno je upućenijima da nema prijema u EU za zemlje ,,zapadnog Balkana” u paketu, nego će one biti primljene u zavisnosti od dinamike vlastite transformacije, shodno visokim standardima prilagođavanja (Kopenhaški i Madridski kriterijumi, monitorinzi, izvještaji…) Dakle, ne u formi konvoja nego regate, pa ko prije ispuni kriterijume prilagođavanja, biće prije i primljen u EU. Niko ne vjeruje u to da bi Berlin, iako kancelarka Angela Merkel ima izuzetno dobre odnose sa Vučićem, taj princip koji važi u EU, posebno od Solunske agende do danas, mogao da pogazi.

Njemački ambasador u Beogradu Aksel Ditman uvjerava da se inicijativom želi podstaći regionalna saradnja i da se njome pomaže svakoj zemlji pojedinačno na njezinom putu ka EU.

O tome svjedoče redovni godišnji izvještaji Evropske komisije o tzv. individualnom napretku zemalja zapadnog Balkana. Niko u tim izvještajima ne dovodi individualni pristup u pitanje, ali se redovno preporučuje zemljama regije tzv. debalkaniziranje putem regionalne saradnje.

Istina je da je približavanje ovih zemalja EU posljednjih godina značajno usporeno, jer nemaju svi akteri iskreni interes za održivim reformama. No, njemački šef diplomatije Gabrijel naglašava da nema popusta kod centralnih uslova kao što su vladavina prava, ljudska prava i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. „Ove teme spadaju u temelje približavanja EU. Što taj proces više odmiče, sve više dolaze u fokus. Jasno je da zemlja koja ne ispunjava standarde EU na ovim poljima ne može postati članica. Tu nema gledanja kroz prste. Donosioci odluka u regionu to odlično znaju”, poručuju iz Berlina.

Evropski komesar za pridruživanje Johanes Han pruža punu podršku ovoj inicijativi Njemačke. ,,Mi podržavamo regionalnu ekonomsku zonu, koja nije alternativa pristupanja Uniji, već priprema za pridruživanje”, tvrdi on.

Lider URE Dritan Abazović, koji je ove sedmice boravio u Njemačkoj, uvjeren je da pomoć te države može biti od presudnog značaja ne samo u procesu integracija, već i rješavanja političke krize u Crnoj Gori.

U svakom slučaju, za države na jugoistoku Evrope i njihove građane je najvažnije da su ponovo na agendi u centrima evropske politike. To jača reformske snage u regionu. Bliska prošlost je pokazala da svaki nedostatak evropske perspektive, odnosno pad tzv. evroentuzijazma izaziva raslojavanje i destabilizaciju u svim ovim zemljama.

,,Ne znamo ni sami kako će EU izgledati narednih godina. Ali hoćemo da je natjeramo da ispuni obećanja koja je dala zemljama zapadnog Balkana”, kaže italijanski diplomata Đuzepe Manco.

Berlin je postavio rok: svi sporazumi između ovih zemalja treba da se dogovore do 2020. godine, a Akcioni plan „balkanske infrastrukturne agende” će biti predstavljen već u ponedjeljak, 26. juna, na sastanku visokih funkcionera vlada regiona i Savjeta za regionalnu saradnju, čije je sjedište u Sarajevu.

Mustafa CANKA

Komentari