Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: NEVRIJEME OPUSTOŠILO DONJU MORAČU: Nadležni ne nude pomoć

Objavljeno prije

na

Samo pola sata nevremena bilo je dovoljno da, u subotu 10. juna poslijepone, opustoši donjomoračke voćnjake i njive. Mještani nekoliko sela oko manastira Morača tvrde da su ostali bez cijele ljetine. U tom najpitomijem dijelu kolašinske opštine, poznatom po proizvodnji voća, povrća i žitarica, ono što je ostalo na imanjima nakon grada i oluje opisuju kao „totalnu štetu i katastrofu”. Nije ostalo, kažu, ni za sopstvene potrebe. Grad, veličine oraha, za kratko vrijeme je uništio veliki trud i mnogo uloženog novca. Moračko zelenilo bilo je skoro 24 sata prekriveno naslagama leda. Nevrijeme koje je, prije vremena, obralo i voće i povrće, ne pamte ni najstariji.

Miloica Lakićević, koji ima 78 godina, kaže da takvo pustošenje imanja ne pamte ni mnogo stariji od njega.

„Ja nijesam zapamtio ovu katostrofu. Znala je koja graška grada da padne i ranije, ali ono u subotu je nemoguće riječima opisati. Jedva sam uspio da se sklonim. Grad je prekrio zemlju, sravnio sa zemljom sve što smo posadili i omlatio voće. Mještani koji imaju blizu 100 godina, kažu da to nijesu zapamtili”, priča starina.

U selu Bare, u domaćinstvima Lakićevića, obradovali su se što su ih bar novinari posjetili. Tvrde da im još niko od nadležnih za poljoprivredu nije dolazio, a tim agronoma iz Opštine, koji bi trebalo da utvrdi stanje na terenu, i dalje čekaju.

„Još nas se niko nije sjetio. Slike sve govore. Jasno je da se ove godine nemamo čemu nadati, kada je riječ o usjevima. Kupovaćemo i za svoje potrebe, izgleda. Kasno je sada zbog velikih vrućina da se formiraju novi zasadi, od ovih uništenih nema vajde. Toliko truda i novca bačeno. Niko nam ne vjeruje, pa, valjda, će bar fotografije u novinama pokazati šta nas je zadesilo”, kažu Donjomoračani.

Sa svojih njiva i iz voćnjaka Blažo Lakićević svake godine zaradi oko 10.000 eura. Drugih prihoda nema, sedmočlanu porodicu izdržava prodajući voće i povrće, ali i cijenjeno moračko domaće kukuruzno brašno. Ove godine na taj novac neće moći računati.

„Ovo je prava katastrofa. Imao sam ralo i po kukuruza, 1.000 pritaka boranije, sve je uništeno, kao i pardajz, paprike i svo ostalo povrće. Neće biti ni sijena za stoku koju držim. Nevrijeme je livade uništilo, umrsilo travu, utjeralo je u zemlju, pa se kositi ne mogu. Šta da vam kažem jasno je sve, ako se zna da je cijela porodica minulih mjeseci radila na ovom imanju, a za pola sata je sve nestalo pred našim očima. Niti je bilo načina, niti smo što mogli spasiti. Hitno nam je potrebna pomoć i reakcija nadležnih. Za mnoge od nas je ovo nemoguće prevazići”, kaže on.

Njegov brat Vukosav – Vule , koji je takođe ostao na selu i tim poslom izdržava osmočlanu porodicu u istoj je situaciji. Nevrijeme je ratarske kulture i na njegovim njivama sravnilo sa zemljom. Uništeni su i voćnjaci. Prvo mrazem proljetos, a onda i gradom.

„Sa ove parcele izdržavam osam članova porodice. Svake godine sam sa parcele od 2.600 m2 imao više od 5.000 eura zarade. Zasadio sam bio oko 1.000 pritaka boranije, planirao sam i da uberem 1,5 tonu paradajza. Očekivao sam i preko tonu kukuruza. Naravno i povrće i žitarice za našu ishranu. Ostali smo bez svega toga. U voćnjaku je preko 500 stabala jabuka, šljiva, krušaka, oraha, trešanja, čak smo i kivi imali. Sve je uništeno. Prethodnih godina sam pekao po 1.000 litara rakije šljive, ove godine nijedan plod nije ostao”.

Lakićević kaže da je sa livade sa koje je prethodnih godina kupio po tri tone sijena, ovih dana jedva uspio da poplasti 300 kg. To će biti, naglašava, veliki problem, jer će biti prinuđen da kupuje sijeno za stoku.

On kaže da očekuje da im se bilo ko obrati sa državnog ili lokalnog nivoa. Njegovim komšijama i njemu olakšalo bi bar kada bi se zvanično ustanovila šteta napravljena nevremenom. Lakićević tvrdi da, ipak, imaju iskustvo da ih političari iz vlasti i opozicije posjećuju samo „15 dana ped izbore”.

„Tada nas se svi sjete, svima smo potrebni i nagrnu u Donju Moraču. Sada su oni nama potrebni kada je nevolja i kad nas je zadesilo ono što nije ni naše đedove. Nema veće muke za onog ko živi od poljoprivrede nego kad mu pred očima sve nestaje”.

Grad je „obrao” voće i povrće i u selu Đuđevina. I u tom dijelu Donje Morače mnoga domaćinstva žive isključivo od prodaje voća, povrća i kukuruznog brašna na pijacama u Kolašinu i Podgorici. To su jedini prihodi i Radojice – Raša Boškovića. On se prije nekoliko godina iz grada vratio u rodno selo i do sada bez problema poljoprivredom obezbjeđivao pristojan život za četvoročlanu porodicu.

„Ovo bih opisao kao totalnu štetu, jer dugog izraza nema. Uništen je krompir , kukuruz, boranija, paprika, paradajz. Voće će vjerovatno biti bez roda i naredne godine, jer mu treba dosta da se omladi. Neophodno je da nam neko što prije kompezuje bar dio štete kako bi mogli nastaviti dalje. Novac koji smo imali uložili smo u zasade, da ne računam naporan rad, dalje sami ne možemo”, kaže Bošković.

Pomoć od nadležnih očekuje i predsjednik MZ Manastir Morača Labud Radović. Kaže, kontaktirao je predsjednicu Opštine Željku Vuksanović i ona je obećala da će ekipa agronoma stići u selo. Nevrijeme je, kaže on, najžešće pogodilo centralni dio Donje Morače, sela Đuđevine, Bare, Vočje, i dio Ljute. Radović podsjeća da su nadu da će od voća zaraditi izgubili još proljetos, ali su očekivali prihode od povrća.

„Prvo mraz, pa onda grad. Sve to u jednoj godini i sve to na imanjima porodica kojima su to jedini prihodi. Ovu godinu ćemo dugo pamtiti. Pored štete na ratarskim i voćarskim kulturama, pola sata nevremena napravilo je ogromnu štetu i na putnoj infrastrukturi. To je takođe veliki problem. Većinu od tih saobraćajnica smo sami popravljali uz pomoć donotora, uglavnom, ljudi koji su rodom iz ovog kraja. Imali smo brojne planove za dalja ulaganja, da sebi olakšamo život i plasman proizvoda do tržišta”, kaže predsjednik MZ.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo