Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: NEVRIJEME OPUSTOŠILO DONJU MORAČU: Nadležni ne nude pomoć

Objavljeno prije

na

Samo pola sata nevremena bilo je dovoljno da, u subotu 10. juna poslijepone, opustoši donjomoračke voćnjake i njive. Mještani nekoliko sela oko manastira Morača tvrde da su ostali bez cijele ljetine. U tom najpitomijem dijelu kolašinske opštine, poznatom po proizvodnji voća, povrća i žitarica, ono što je ostalo na imanjima nakon grada i oluje opisuju kao „totalnu štetu i katastrofu”. Nije ostalo, kažu, ni za sopstvene potrebe. Grad, veličine oraha, za kratko vrijeme je uništio veliki trud i mnogo uloženog novca. Moračko zelenilo bilo je skoro 24 sata prekriveno naslagama leda. Nevrijeme koje je, prije vremena, obralo i voće i povrće, ne pamte ni najstariji.

Miloica Lakićević, koji ima 78 godina, kaže da takvo pustošenje imanja ne pamte ni mnogo stariji od njega.

„Ja nijesam zapamtio ovu katostrofu. Znala je koja graška grada da padne i ranije, ali ono u subotu je nemoguće riječima opisati. Jedva sam uspio da se sklonim. Grad je prekrio zemlju, sravnio sa zemljom sve što smo posadili i omlatio voće. Mještani koji imaju blizu 100 godina, kažu da to nijesu zapamtili”, priča starina.

U selu Bare, u domaćinstvima Lakićevića, obradovali su se što su ih bar novinari posjetili. Tvrde da im još niko od nadležnih za poljoprivredu nije dolazio, a tim agronoma iz Opštine, koji bi trebalo da utvrdi stanje na terenu, i dalje čekaju.

„Još nas se niko nije sjetio. Slike sve govore. Jasno je da se ove godine nemamo čemu nadati, kada je riječ o usjevima. Kupovaćemo i za svoje potrebe, izgleda. Kasno je sada zbog velikih vrućina da se formiraju novi zasadi, od ovih uništenih nema vajde. Toliko truda i novca bačeno. Niko nam ne vjeruje, pa, valjda, će bar fotografije u novinama pokazati šta nas je zadesilo”, kažu Donjomoračani.

Sa svojih njiva i iz voćnjaka Blažo Lakićević svake godine zaradi oko 10.000 eura. Drugih prihoda nema, sedmočlanu porodicu izdržava prodajući voće i povrće, ali i cijenjeno moračko domaće kukuruzno brašno. Ove godine na taj novac neće moći računati.

„Ovo je prava katastrofa. Imao sam ralo i po kukuruza, 1.000 pritaka boranije, sve je uništeno, kao i pardajz, paprike i svo ostalo povrće. Neće biti ni sijena za stoku koju držim. Nevrijeme je livade uništilo, umrsilo travu, utjeralo je u zemlju, pa se kositi ne mogu. Šta da vam kažem jasno je sve, ako se zna da je cijela porodica minulih mjeseci radila na ovom imanju, a za pola sata je sve nestalo pred našim očima. Niti je bilo načina, niti smo što mogli spasiti. Hitno nam je potrebna pomoć i reakcija nadležnih. Za mnoge od nas je ovo nemoguće prevazići”, kaže on.

Njegov brat Vukosav – Vule , koji je takođe ostao na selu i tim poslom izdržava osmočlanu porodicu u istoj je situaciji. Nevrijeme je ratarske kulture i na njegovim njivama sravnilo sa zemljom. Uništeni su i voćnjaci. Prvo mrazem proljetos, a onda i gradom.

„Sa ove parcele izdržavam osam članova porodice. Svake godine sam sa parcele od 2.600 m2 imao više od 5.000 eura zarade. Zasadio sam bio oko 1.000 pritaka boranije, planirao sam i da uberem 1,5 tonu paradajza. Očekivao sam i preko tonu kukuruza. Naravno i povrće i žitarice za našu ishranu. Ostali smo bez svega toga. U voćnjaku je preko 500 stabala jabuka, šljiva, krušaka, oraha, trešanja, čak smo i kivi imali. Sve je uništeno. Prethodnih godina sam pekao po 1.000 litara rakije šljive, ove godine nijedan plod nije ostao”.

Lakićević kaže da je sa livade sa koje je prethodnih godina kupio po tri tone sijena, ovih dana jedva uspio da poplasti 300 kg. To će biti, naglašava, veliki problem, jer će biti prinuđen da kupuje sijeno za stoku.

On kaže da očekuje da im se bilo ko obrati sa državnog ili lokalnog nivoa. Njegovim komšijama i njemu olakšalo bi bar kada bi se zvanično ustanovila šteta napravljena nevremenom. Lakićević tvrdi da, ipak, imaju iskustvo da ih političari iz vlasti i opozicije posjećuju samo „15 dana ped izbore”.

„Tada nas se svi sjete, svima smo potrebni i nagrnu u Donju Moraču. Sada su oni nama potrebni kada je nevolja i kad nas je zadesilo ono što nije ni naše đedove. Nema veće muke za onog ko živi od poljoprivrede nego kad mu pred očima sve nestaje”.

Grad je „obrao” voće i povrće i u selu Đuđevina. I u tom dijelu Donje Morače mnoga domaćinstva žive isključivo od prodaje voća, povrća i kukuruznog brašna na pijacama u Kolašinu i Podgorici. To su jedini prihodi i Radojice – Raša Boškovića. On se prije nekoliko godina iz grada vratio u rodno selo i do sada bez problema poljoprivredom obezbjeđivao pristojan život za četvoročlanu porodicu.

„Ovo bih opisao kao totalnu štetu, jer dugog izraza nema. Uništen je krompir , kukuruz, boranija, paprika, paradajz. Voće će vjerovatno biti bez roda i naredne godine, jer mu treba dosta da se omladi. Neophodno je da nam neko što prije kompezuje bar dio štete kako bi mogli nastaviti dalje. Novac koji smo imali uložili smo u zasade, da ne računam naporan rad, dalje sami ne možemo”, kaže Bošković.

Pomoć od nadležnih očekuje i predsjednik MZ Manastir Morača Labud Radović. Kaže, kontaktirao je predsjednicu Opštine Željku Vuksanović i ona je obećala da će ekipa agronoma stići u selo. Nevrijeme je, kaže on, najžešće pogodilo centralni dio Donje Morače, sela Đuđevine, Bare, Vočje, i dio Ljute. Radović podsjeća da su nadu da će od voća zaraditi izgubili još proljetos, ali su očekivali prihode od povrća.

„Prvo mraz, pa onda grad. Sve to u jednoj godini i sve to na imanjima porodica kojima su to jedini prihodi. Ovu godinu ćemo dugo pamtiti. Pored štete na ratarskim i voćarskim kulturama, pola sata nevremena napravilo je ogromnu štetu i na putnoj infrastrukturi. To je takođe veliki problem. Većinu od tih saobraćajnica smo sami popravljali uz pomoć donotora, uglavnom, ljudi koji su rodom iz ovog kraja. Imali smo brojne planove za dalja ulaganja, da sebi olakšamo život i plasman proizvoda do tržišta”, kaže predsjednik MZ.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NA DIJELU ĆEMOVSKOG POLJA NAJAVLJENA GRADNJA NAJVEĆEG PARKA U PODGORICI: Kad ideja ujedini građane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim druženjem građana sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju otpočela je kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici, površine od čak 43,7 hektara

 

,,Podgorici, kao glavnom gradu jedne evropske države, neophodan je glavni gradski park. U prethodnih nekoliko godina, izgradnja pojedinih parkovskih površina doprinijela je razvoju mikro sredina, i ljudi su tu počeli više da se okupljaju. Međutim, do sada su ta zelena područja ‘targetirala’ samo mještane okolnih naselja, što ne bi smio da bude slučaj sa budućim glavnim gradskim parkom. On mora da ponudi nove sadržaje“, kaže za Monitor Igor Majer, mještanin Starog aerodroma i jedan od brojnih građana koji su bili na nedavnom druženju, 19. maja, sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju, gdje je najavljena gradnja centralnog parka u Podgorici.

Time je otpočela kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da svojim sugestijama i prijedlozima učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici.

Ćemovsko polje nalazi se na samo tri i po kilometra od grada, najveća je ravnica koja pripada dolinama rijeka Cijevne i Morače. Zbog toga ono, kako je saopšteno iz Glavnog grada, predstavlja najpogodniju lokaciju za izgradnju najvećeg gradskog parka, koji će sadržajima zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetilaca Podgorice. ,,Vrijeme je da Podgorica dobije park na čak 43,7 hektara u kom će građani moći da provedu čitav jedan dan”, kazali su još iz kancelarija gradonačelnika Ivana Vukovića.

Park će se graditi u dijelu Ćemovskog polja kod naselja Stari aerodrom i Konik, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. To je dio  Ćemovskog ranije poznat po sumornim slikama – posječenog drveća, spaljenih guma, leševa životinja, raznog otpada koji leži posvuda u okolini.

Zahvaljujući angažovanju lokalaca, i dobroj saradnji sa gradskim preduzećima i službama, ovaj prostor danas drugačije izgleda. Oplemenjen je različitim biljnim vrstama i vrtnim elementima, posjeduje trim stazu u dužini od 1 150 metara, kao i ugrađen parkovski, sportsko-rekreativni, dječiji mobilijar i sprave za trening pasa.

,,Definitivno drugačije izgleda nego  prije desetak godina – čistije je, ne mašu iz trave vlažne maramice, nema leševa i kostiju. Smeća ima i dalje ali daleko je to od nekadašnje slike”, kaže za Monitor novinarka Vijesti Damira Kalač, koja godinama kroz tekstove na svom blogu Skitanja umom i drumom ukazuje na značaj Ćemovskog polja za Podgoricu.  ,,E sad, da li je to tako zato što  smo proteklih godina nas nekoliko pozivima zbog nelegalne sječe i istovaranja smeća izluđivali i inspekciju i policiju? Da li  su i ovi koji su se neodgovorno ponašali prema tom prostoru shvatili da neko brine i da rizikuju da budu kažnjeni? Da li zato što smo toliko čistili i sadili? Da li zato što sada više ljudi koristi taj prostor za rekreaciju, pa žele da je čistije i zelenije? Možda i zato što je  uz Bulevar Veljka Vlahovića sa kojeg se prilazi tom dijelu Ćemovskog, u toku gradnja stambenih objekata, pa je i broj prilaza tom prostoru manji… Možda je razlog – zbir svega toga”, objašnjava Damira Kalač.

Poziv iz Glavnog grada da se direktno uključi u proces uređenja parka, jako je obradovao. ,,Kako tokom proteklih godina nije bilo planskog upravljanja tim prostorom, on izgleda daleko od onoga kako bi trebalo. Inicijativa Glavnog grada da tu lokaciju uredi i da Ćemovsko bude najveća zelena površina u Podgorici, ohrabruje, najviše zato što će, jednom kad se to desi, taj prostor biti nečija briga”.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSTAVKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN: Partija, pa ostalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Doskorašnji predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović u politiku je ušao sa neukaljanom reputacijom. Prije 10-ak dana podnio je ostavku pod pritiskom,  zbog presude za zloupotrebu službenog položaja.  Nakon četiri godine mandata, stiče se utisak da je sve vrijeme nevješto pokušavao da balansira između ,,partijskih obaveza” i obaveza prvog čovjeka izvšne vlasti

 

Samo pet dana, nakon što je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, predsjednik kolašinske Opštine Milosav Bulatović je to učinio. Kratkim saopštenjem, u subotu, 14. maja, obavijestio je javnost da se na taj čin odlučio zbog ,,političke interpretacije presude Apelacionog suda”, kojom je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. Takođe,  kako je objasnio,  funkciju napušta i kako bi rasteretio  svoje saradnike, pripadnike svoje partije, svoju porodicu i sebe.

Višemjesečni pritisci opozcije, iz koje su tvrdili da je Bulatović napravio djelo, koje ga čini nedostojnim da dalje obavlja funkciju, nijesu bili dovoljni da Bulatović  i ustane iz fotelje. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, kada je postalo jasno da će izbori u Kolašinu biti održani tek u oktobru,  jedan poziv iz centrale Bulatovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) bio je dovoljan da promijeni mišljenje.

U obrazloženju ostavke,  zloupotrebu službenog položaja za koju je osuđen ponovo je nazavao ,,namjerom da pomogne mladom čovjeku  da se zaposli”. Mladi čovjek je Marko Matović, parijski aktivista DPS-a.  Bulatović je osuđen na uslovnu kaznu zatvora, jer je u  prijavi za njegovo  stručno osposobljavanje na  Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Matović radi na poslovima komunalnog policajca. Matović, u to vrijeme, nije bio u radnom odnosu, a nakon obuke postavljen je na čelo Komunalne policije.

Doskorašnji prvi čovjek kolašinske izvršne vlasti je i objasnio da su mu saradnici kazali, a on se složio, da je krivotvorenje prijave jedni način da Matovića pošalju u Danilovgrad.  Dodatno, predsjednik Opštine je za ,,mladog čovjeka” obuku platio novcem sa računa Opštine. Našto kasnije, vratio je  cijeli iznos  iz svog džepa. U međuvremenu je, pod sumnjivim okolnostima, razriješio dotadašnjeg načelnika Komunalne policije Zorana Kujovića, koji je bio izbor prethodne vlasti u Kolašinu.

,,Podsjećam da mi je kazna izrečena zbog toga što sam mladom, nezaposlenom, fakultetski obrazovanom čovjeku, omogućio da u Policijskoj akademiji završi obuku za komunalnog policajca u trajanju od dvadeset dana. Jedini način da završi obuku je bio da bude upućen preko Opštine Kolašin, pošto taj vid obuke nije bio organizovan za građane”, obrazložio je Bulatović zbog čega je napravio krivično djelo.

On je cijelo vrijeme mandata ostavljao utisak čovjeka kojem nije bilo baš jasno kako funkcionište lokalna uprava, ali ni politika.  Neki njegovi saradnici i sugrađani su to pripisivali neiskustvu privatnog preduzetnika, koji se našao na vioskoj lokalnoj funkciji, a neki tvrdili da imidžom ,,nevještog” izbjegava odgovornost, obaveze, pa, povremno, i zakon.

Prvi ,,kiks” izvršne vlasti, to jest, Bulatovića, bio je, po mnogo čemu problematični pokušaj da osnuje lokalnu RTV Kolašin.  Taj neuspjeli projekat donio je i prve javne razmirice u lokalnoj vladajućoj koaliciji, koju , pored DPS-a,  čine i Grupa birača (GB) i Socijdemokrata (SD).

Zvaničan početak rada RTV planiran je bio za decembra 2020. godine. Prvobitno je predloženo da u RTV bude sedam radnih mjesta, uključujući i direktora Dragoslava Jeknića, takođe, miljenika DPS-a. Prema planu finansiranja RTV, za zarade zaposlenih  za tri godine bilo je potrebno 72.000 eura. Osnivanje preduzeća pratile su brojne nazakonistosti, koje su prvo otkrili iz Demokrata, a zatim ih je i potvrdio predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.  Još se ne zna kako je potrošen novac izdvojen iz opštinskog budžeta namijenjen početku  rada tog lokalnog javnog emitera. Pored toga, malo  kome, a čini se ni Bulatoviću, sada nije jasno ni gdje je oprema koja je kupljena za RTV od opštinskog novca.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo