Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE, NAJVEĆE EVROPSKO GRADILIŠTE U CRNOJ GORI: Vraćeno povjerenje

Objavljeno prije

na

Sa dna ljestvice razvijenosti, gdje se nezasluženo našlo kroz proces tajkunske tranzicije i uništavanja velikih industijskih potencijala, Berane je ovog proljeća dospjelo među gradove u kojima se realizuju projekti iz fondova Evropske unije. Zahvaljujući prije svega projektu izgradnje kolektora, a zatim stambenog naselja za izbjeglice, za ovaj grad s pravom kažu da je trenutno najveće evropsko gradilište u Crnoj Gori.

Ta dva važna projekta teška su ukupno oko dvadeset miliona eura. Prvi blizu petnaest i drugi četiri.

Predsjednik opštine Berane Dragoslav Šćekić ističe kako je to pokazatelj da je aktuelna lokalna vlast u Beranama stekla povjerenje kod evropskih donatora i podsjetio da su u vrijeme vladavine DPS u Beranama neke strane donacije zlupotrijebljene i sredstva nenamjenski potrošena.

On dodaje da „postoje otpori realzaciji projekata Evropske unije, čak i od onih kojima su usta puna Evrope”.

„Nedavno su odbornici DPS u lokalnom parlamentu glasali protiv usvajanja Detaljnog urbanističkog plana, kojim je predviđena i izgradnja zoo-vrta, takođe iz sredstava EU. Treba li podsjetiti kako su njihovi funkcioneri dok su bili na vlasti u gradu nezakonito raspolagali sredstvima EU prilikom gradnje Vatrogasnog doma, i onda smo mi to morali da peglamo”, kaže Šćekić.

Evropski fondovi, uz učešće Opštine i Vlade Crne Gore, obezbijedili su, naime, oko petanest miliona eura za izgradnju kolektora na teritoriji grada i prigradskih naselja, koji će obuhvatiti kanalizacionu mrežu u dužini od dvadeset i jednog kilometra.

Na području Berana do sada je je postojalo mnoštvo takozvanih kanala iz kojih se fekalije izlivaju direktno u rijeku Lim. To je višedecenijski problem s kojim se suočava lokalno stanovništvo.

„Blizu 75 odsto zagađenosti vodnih resursa dolazi iz kanalizacionog otpada. Adekvatno sakupljanje i tretman otpadnih voda jedan je od najskupljih aspekata zaštite životne sredine. Na kraju projekta, Berane će imati postrojenje otpadnih voda koje će koristiti oko dvadeset hiljada građana” izjavio je Andre Lis, šef sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, naglašavajući da je ovo najveća investicija u oblasti infrastrukture koji je EU do sada finansirala u Crnoj Gori.

U zvaničnim dokumetima je zapisano da se radi o investiciji vrijedanoj 13,2 miliona eura, od čega bespovratna sredstva Evropske unije iznose 8,3 miliona eura, dok ostatak sredstava izdvaja Crna Gora u vidu nacionalnog kofinansiranja. Rok za završetak radova na projektu izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je 30, a za projekat izgradnje kanalizacione mreže 20 mjeseci. Povjerenje investitora da izvodi radove dobila je španska firma Aqualia.

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma ranije su potvrdili da izgradnja kolektora u Beranama predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u oblasti zaštite životne sredine. Oni su podsjetili na aktivnosti koje su prethodile zatvaranju finansijske konstrukcije i za ovaj i za neke druge veoma važne projekte koji će se realizovati u više crnogorskih gradova.

„Najprije je od Evropske komisije dobijena akreditacija za decentralizovano upravljanje sredstvima opredijeljenim za regionalni razvoj, što znači prenos ovlašćenja na nacionalne institucije da mogu da sprovode cjelokupan proces. Nakon toga je potpisan prvi finansijski sporazum izneđu Vlade i Evropske komisije za operativni program, što je značilo početak implementacije pet značajnih infrastrukturnih projekata iz oblasti zaštite životne sredine i saobraćaja u iznosu od 22.235.679 eura IPA sredstava i četiri miliona eura nacionalne kontribucije”, saopšteno je iz Ministarstva.

Stanovnici Berana ne kriju zadovoljstvo, posebno u naseljima koja su bila na udaru otpadnih voda. Tako mještani naselja Talum na lijevoj obali Lima podsjećaju da se u neposrednoj blizini njihovih kuća godinama talože fekalije iz donjeg dijela grada koje dopiru preko otvorenih kanala, ugrožavajući zdravlje građana, što predstavlja višedecenijski problem.

„Cijeli taj prostor je pun miševa, žaba i gmizavaca. Zato smo svakodnevno strahovali za bezbjednost naše djece. Plašili smo zaraznih bolesti. Kada je počela izgradnja kolektora prosto smo odahnuli svjesni da će ovaj problem konačno biti prevaziđen”, pričaju mještani Taluma.

Na drugoj strani rijeke, preko puta Taluma, u naselju Rudeš, konačno je ovih dana položen kamen temeljac za izgradnju stambenih zgrada za izbjeglice koje nalaze utočište u ovom gradu. Evropa je odlučila da riješi još jedan gorući problem.

Izgradnja stambenih zgrada u naselju Rudeš u Beranama dio je regionalnog stambenog programa za zbrinjavanje izbjeglica koji se uz međunarodnu finansijsku podršku realizuje na prostorima ex Jugoslavije.

Projekat je vrijedan oko četiri miliona eura, od čega 3,5 miliona predstavlja stranu donaciju. Ovaj grad je, kako kaže njegov gradonačelnik, bio širokog srca kada se radilo o prihvatanju izbjeglica sa ratom zahvaćenih prostora bivše Jugoslavije. U jednom trenutku u Beranama je svaki četvrti stanovnik bio izbjeglica.

„Berane i na nivou regiona ima veliki procenat izbjeglica, iako se ne možemo pohvaliti ekonomskim pokazateljima i reći da su ovdje ostali zbog veće mogućnosti za zapošljavanje. Prije sam sklon tezi da su ostali ovdje, jer su u Beranama od početka prihvaćeni kao svoji, što i jesu. Zato danas više ne možemo govoriti o izbjegličkoj populaciji, jer su u proteklih četvrt vijeka napravljene neraskidive prijateljske, kumovske, bračne i druge veze. Zato o beranskim raseljenim licima i ne želim da govorim drugačije, nego kao o dragim sugrađanima”, izjavio je Šćekić.

Projekat izgradnje stambenih zgrada na Rudešu za izbjeglice i raseljenike trebalo bi da bude završen sljedeće godine u ovo vrijeme. Opština Berane je još prošle jeseni obezbijedila privremeni smještaj za porodice koje su stanovale u barakama na mjestu gdje će se izgraditi stanovi.

Ranije je najavljeno da će konkurs za buduće stanare stambenih jedinica u novim izbjegličkim zgradama biti objavljen polovinom ove godine. Za 94 nova stana moći će da konkurišu raseljena lica iz bivših jugoslovenskih republika sa regulisanim statusom u Crnoj Gori i prebivalištem u Beranama. Konačnu selekciju stanara izvršiće mješovita komisija sastavljena od predstavnika Ministarstva rada i socijalnog staranja, Opštine Berane, UNHCR i OEBS.

Nakon useljenja raseljenih lica u nove stambene jedinice, Opština Berane će dobiti novih 90 stambenih jedinica u sadašnjim izbjegličkim naseljima Rudeš jedan i Rudeš dva za smještaj domicilnog stanovništva u stanju socijalne i stambene potrebe.

U Beranama i dalje utočište nalazi blizu četiri hiljade izbjeglica, što je vise nego u svim drugim gradovima na sjeveru zajedno. To je deset odsto ukupnog stanovništva ove sjeverne opštine. Međunarodna zajednica je ranije u Beranama finansirala izgradnju tridesetak stanova za izbjeglice na brdu kod manastira Đurđevi stupovi, kao i još trideset kuća u naselju Riversajd.

Uz još nekoliko velikih prekograničnih projekata u koje je i Berane uključeno, ovaj grad je stekao reputaciju domaćinskog gazdovanja stranim donacijama. Kako je bilo do prije nekoliko godina i koliko miliona stranih ulaganja je „oprano” kroz nikada realizovane projekte koji su već zaboravljeni, znaju i ‘tice na grani.

Povjerenje međunarodnih finansijskih institucija nije bilo lako povratiti. Aktuelnim lokalnim vlastima u Beranama to je pošlo za rukom.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE:  Potkornjak u šumi i u institucijama       

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike. Istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa

 

 

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine rertroaktivnim aktom zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

Šumarski inspektor, inženjer Hakija Jasavić, kaže da nema više nikavu dilemu i da će   sasvim izvjesno ovih dana podnijeti krivične prijave i protiv odgovornih lica u Agenciji za zaštitu životne sredine, i njenog direktora Milana Gazdića koji je potpisao sporni akt.

„Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka“ – kaže Jasavić.

On postavlja pitanje kako je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila dokumentom, koji nam je dostavio, naložila mjere monitoringa za mart i april.

„Ovdje se radi o nekavoj igri i pokrivanju neaktivnosti. Zamislite da donesete rješenje šta treba raditi u martu i aprilu na kraju aprila? Da nije smiješno, bilo bi tragično. Još je tragičnije da oni iz Podgorice nama diktiraju šta treba da radimo, a nama pred očima šume  nestaju“ – ističe Jasavić.

Prema njegovim saznanjima sve što je do sada urađeno od strane Nacionalnih parkova je postavljanje takozvanih feromonskih klopki.

„Postavili su koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih feromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara, koliko zahvata površina Nacionalnog parka, potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti“ – kaže Jasavić.

On kaže da je sa svime što radi upoznao Upravu za inspekcijske poslove, i da je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ KOMPROMISA ZA NASTAVAK GRADNJE DALEKOVODA ČEVO-PLJEVLJA: Mještani i vlada  još na startnim pozicijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema pomaka u dogovorima između resornih ministarstava i mještana Đurđevića Tare oko nastavka gradnje dalekovoda kroz to pljevaljsko selo. Iz Vlade poručuju da projektovana trasa može pretrpjeti samo manje izmjene, a mještani i dalje odlučni da takvo rješenje neće dozvoliti

 

 

Trasa dijela dalekovoda Lastva- Čevo- Pljevlja, preko  sela Đurđevića Tara,   jedino je izvodljivo rješenje, čvrst je  u stavu ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.To je poslednje što su mještani tog dijela pljavaljske opštine,  poslije mnogo  razgovora sa predstavnicima Vlade i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), protesta, te zvaničnog zahtjeva  lokalnog parlamenta  da se dio projekta obustavi, čuli minule sedmice.

Zatim je, dan pred praznike , uslijedio još jedan pokušaj dogovora  sa ministrom  energetike Sašom  Mujovićem. Susret nije donio ništa novo,  pa stavovi dvije stane nijesu bliže, nego što su bili sredinom prošle godine, kada su mještani stopirali radove na  dijelu dalekovoda koji prolazi kroz njihovo selo. Ministar je ponovo objašnjavao da projekat  „neće imati negativne implikacije po zdravlje“ i podsjećao na važnost i međunarodne obaveze.  Mještani su opet probelmatizovali uticaj projekta, na kom se radi duže od deceniju,  na ekonomski  potencijal i  turističke  resursa Đurđevića Tare.

Izgradnja dalekovoda Lastva-Pljevlja je trenutno najznačajniji projekat u energetici u Crnoj Gori i dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije preko Srbije, Crne Gore pa sve do Italije. Od  EU dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu). Završetkom tog  projekta omogućiće se stvaranje 400 kV prstena našoj zemlji,  što, navodno,  treba značajno da podigne  pouzdanost rada elektroenergetskog sistema. Do sada je završeno 95 odsto projekta koji prolazi kroz osam opština, dva nacionalna parka i preko 30 naselja sa oko 1.400 predmeta eksproprijacije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo