Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE, NAJVEĆE EVROPSKO GRADILIŠTE U CRNOJ GORI: Vraćeno povjerenje

Objavljeno prije

na

Sa dna ljestvice razvijenosti, gdje se nezasluženo našlo kroz proces tajkunske tranzicije i uništavanja velikih industijskih potencijala, Berane je ovog proljeća dospjelo među gradove u kojima se realizuju projekti iz fondova Evropske unije. Zahvaljujući prije svega projektu izgradnje kolektora, a zatim stambenog naselja za izbjeglice, za ovaj grad s pravom kažu da je trenutno najveće evropsko gradilište u Crnoj Gori.

Ta dva važna projekta teška su ukupno oko dvadeset miliona eura. Prvi blizu petnaest i drugi četiri.

Predsjednik opštine Berane Dragoslav Šćekić ističe kako je to pokazatelj da je aktuelna lokalna vlast u Beranama stekla povjerenje kod evropskih donatora i podsjetio da su u vrijeme vladavine DPS u Beranama neke strane donacije zlupotrijebljene i sredstva nenamjenski potrošena.

On dodaje da „postoje otpori realzaciji projekata Evropske unije, čak i od onih kojima su usta puna Evrope”.

„Nedavno su odbornici DPS u lokalnom parlamentu glasali protiv usvajanja Detaljnog urbanističkog plana, kojim je predviđena i izgradnja zoo-vrta, takođe iz sredstava EU. Treba li podsjetiti kako su njihovi funkcioneri dok su bili na vlasti u gradu nezakonito raspolagali sredstvima EU prilikom gradnje Vatrogasnog doma, i onda smo mi to morali da peglamo”, kaže Šćekić.

Evropski fondovi, uz učešće Opštine i Vlade Crne Gore, obezbijedili su, naime, oko petanest miliona eura za izgradnju kolektora na teritoriji grada i prigradskih naselja, koji će obuhvatiti kanalizacionu mrežu u dužini od dvadeset i jednog kilometra.

Na području Berana do sada je je postojalo mnoštvo takozvanih kanala iz kojih se fekalije izlivaju direktno u rijeku Lim. To je višedecenijski problem s kojim se suočava lokalno stanovništvo.

„Blizu 75 odsto zagađenosti vodnih resursa dolazi iz kanalizacionog otpada. Adekvatno sakupljanje i tretman otpadnih voda jedan je od najskupljih aspekata zaštite životne sredine. Na kraju projekta, Berane će imati postrojenje otpadnih voda koje će koristiti oko dvadeset hiljada građana” izjavio je Andre Lis, šef sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, naglašavajući da je ovo najveća investicija u oblasti infrastrukture koji je EU do sada finansirala u Crnoj Gori.

U zvaničnim dokumetima je zapisano da se radi o investiciji vrijedanoj 13,2 miliona eura, od čega bespovratna sredstva Evropske unije iznose 8,3 miliona eura, dok ostatak sredstava izdvaja Crna Gora u vidu nacionalnog kofinansiranja. Rok za završetak radova na projektu izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je 30, a za projekat izgradnje kanalizacione mreže 20 mjeseci. Povjerenje investitora da izvodi radove dobila je španska firma Aqualia.

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma ranije su potvrdili da izgradnja kolektora u Beranama predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u oblasti zaštite životne sredine. Oni su podsjetili na aktivnosti koje su prethodile zatvaranju finansijske konstrukcije i za ovaj i za neke druge veoma važne projekte koji će se realizovati u više crnogorskih gradova.

„Najprije je od Evropske komisije dobijena akreditacija za decentralizovano upravljanje sredstvima opredijeljenim za regionalni razvoj, što znači prenos ovlašćenja na nacionalne institucije da mogu da sprovode cjelokupan proces. Nakon toga je potpisan prvi finansijski sporazum izneđu Vlade i Evropske komisije za operativni program, što je značilo početak implementacije pet značajnih infrastrukturnih projekata iz oblasti zaštite životne sredine i saobraćaja u iznosu od 22.235.679 eura IPA sredstava i četiri miliona eura nacionalne kontribucije”, saopšteno je iz Ministarstva.

Stanovnici Berana ne kriju zadovoljstvo, posebno u naseljima koja su bila na udaru otpadnih voda. Tako mještani naselja Talum na lijevoj obali Lima podsjećaju da se u neposrednoj blizini njihovih kuća godinama talože fekalije iz donjeg dijela grada koje dopiru preko otvorenih kanala, ugrožavajući zdravlje građana, što predstavlja višedecenijski problem.

„Cijeli taj prostor je pun miševa, žaba i gmizavaca. Zato smo svakodnevno strahovali za bezbjednost naše djece. Plašili smo zaraznih bolesti. Kada je počela izgradnja kolektora prosto smo odahnuli svjesni da će ovaj problem konačno biti prevaziđen”, pričaju mještani Taluma.

Na drugoj strani rijeke, preko puta Taluma, u naselju Rudeš, konačno je ovih dana položen kamen temeljac za izgradnju stambenih zgrada za izbjeglice koje nalaze utočište u ovom gradu. Evropa je odlučila da riješi još jedan gorući problem.

Izgradnja stambenih zgrada u naselju Rudeš u Beranama dio je regionalnog stambenog programa za zbrinjavanje izbjeglica koji se uz međunarodnu finansijsku podršku realizuje na prostorima ex Jugoslavije.

Projekat je vrijedan oko četiri miliona eura, od čega 3,5 miliona predstavlja stranu donaciju. Ovaj grad je, kako kaže njegov gradonačelnik, bio širokog srca kada se radilo o prihvatanju izbjeglica sa ratom zahvaćenih prostora bivše Jugoslavije. U jednom trenutku u Beranama je svaki četvrti stanovnik bio izbjeglica.

„Berane i na nivou regiona ima veliki procenat izbjeglica, iako se ne možemo pohvaliti ekonomskim pokazateljima i reći da su ovdje ostali zbog veće mogućnosti za zapošljavanje. Prije sam sklon tezi da su ostali ovdje, jer su u Beranama od početka prihvaćeni kao svoji, što i jesu. Zato danas više ne možemo govoriti o izbjegličkoj populaciji, jer su u proteklih četvrt vijeka napravljene neraskidive prijateljske, kumovske, bračne i druge veze. Zato o beranskim raseljenim licima i ne želim da govorim drugačije, nego kao o dragim sugrađanima”, izjavio je Šćekić.

Projekat izgradnje stambenih zgrada na Rudešu za izbjeglice i raseljenike trebalo bi da bude završen sljedeće godine u ovo vrijeme. Opština Berane je još prošle jeseni obezbijedila privremeni smještaj za porodice koje su stanovale u barakama na mjestu gdje će se izgraditi stanovi.

Ranije je najavljeno da će konkurs za buduće stanare stambenih jedinica u novim izbjegličkim zgradama biti objavljen polovinom ove godine. Za 94 nova stana moći će da konkurišu raseljena lica iz bivših jugoslovenskih republika sa regulisanim statusom u Crnoj Gori i prebivalištem u Beranama. Konačnu selekciju stanara izvršiće mješovita komisija sastavljena od predstavnika Ministarstva rada i socijalnog staranja, Opštine Berane, UNHCR i OEBS.

Nakon useljenja raseljenih lica u nove stambene jedinice, Opština Berane će dobiti novih 90 stambenih jedinica u sadašnjim izbjegličkim naseljima Rudeš jedan i Rudeš dva za smještaj domicilnog stanovništva u stanju socijalne i stambene potrebe.

U Beranama i dalje utočište nalazi blizu četiri hiljade izbjeglica, što je vise nego u svim drugim gradovima na sjeveru zajedno. To je deset odsto ukupnog stanovništva ove sjeverne opštine. Međunarodna zajednica je ranije u Beranama finansirala izgradnju tridesetak stanova za izbjeglice na brdu kod manastira Đurđevi stupovi, kao i još trideset kuća u naselju Riversajd.

Uz još nekoliko velikih prekograničnih projekata u koje je i Berane uključeno, ovaj grad je stekao reputaciju domaćinskog gazdovanja stranim donacijama. Kako je bilo do prije nekoliko godina i koliko miliona stranih ulaganja je „oprano” kroz nikada realizovane projekte koji su već zaboravljeni, znaju i ‘tice na grani.

Povjerenje međunarodnih finansijskih institucija nije bilo lako povratiti. Aktuelnim lokalnim vlastima u Beranama to je pošlo za rukom.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo