Povežite se sa nama

OKO NAS

PRIVATIZACIJA HTP ,,ULCINJSKA RIVIJERA”: Nada za bijeg iz stagnacije

Objavljeno prije

na

Narednog četvrtka, 27. aprila, moglo bi dugoročno biti određena sudbina ulcinjskog turizma, pa i ovog grada. Tog dana će biti održana vanredna sjednica Skupštine akcionara Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera, na kojoj će, kako je najavljeno, dioničari razmatrati moguće modele privatizacije kompanije.

Kako je većinski vlasnik te najveće ulcinjske kompanije država, onda je za očekivati da će se desiti ono što je već javnosti saopšteno: donošenje Odluke o davanju u dugoročni zakup dijela imovine tog preduzeća.

Nešto više od trećine akcija u „Ulcinjskoj rivijeri” posjeduju manjinski dioničari, koji insistiraju na pravoj privatizaciji kroz prodaju akcija ili dokapitalizaciju, a ne kroz, kako navode, model „tihe prodaje” kroz dugoročni zakup.

Već je takođe poznato da će se na tom tenderu, kojim će se u zakup od 30 godina dati hoteli Belvi i Olimpik, te autokamp Neptun, prijaviti međunarodna hotelska grupa Karisma Hotels&Resorts, čiji je strateški partner jedan od najvećih svjetskih turoperatora, njemački TUI (Turistic Union International). Uz sada praktično bankrotirani hrvatski koncern Agrokor oni su 2013. godine formirali turističku kompaniju Karisma Hotels Adriatic (KHA), iz koje je Agrokor izašao prošle sedmice.

Nedugo potom, angažujući ugledne turističke eksperte iz regije, počeli su da se interesuju za ulcinjske objekte. Napravili su veoma dobre konekcije sa crnogorskom Vladom i resornim Ministarstvom održivog razvoja i turizma, što je kao rezultat imalo smanjenje PDV-a na turističke usluge.

„Već rade idejne projekte. Već se rade ogledne sobe za četiri i pet zvjezdica, koji treba da se usvoje. Oni se ozbiljno pripremaju za preuzimanje naše kompanije. Ulaskom TUI-a u Crnu Goru Ulcinj će vratiti stari sjaj iz 70-ih godina, a dovesti turiste i u ostala naša turistička mjesta”, kaže izvršni direktor HTP Ulcinjska rivijera Radomir-Mikan Zec.

Najavljeno je da će ovi hoteli biti rekonstruisani za godinu dana nakon preuzimanja, pa bi prvi gosti u tim objektima na početku ulcinjske Velike plaže mogli da se smjeste 2019. godine.

Zec ističe da je Ulcinjska rivijera uzimajući kredite podigla standard tih objekata na tri, ali da nemaju mogućnostu da pojačaju standard i da naprave hotele od pet zvjezdica.

To mogu uraditi jedino izuzetno snažne kompanije. Jer, hotel Belvi je izgrađen prije tačno pet decenija, 1967. godine, dok je Olimpik otvoren četiri godine kasnije. Tada su to bili veoma kvalitetni objekti, koji su, uz kasnije sagrađene objekte Lido i Otrant, činili respektabilno hotelsko naselje na početku ulcinjske Velike plaže.

Takvi objekti, a posebno Belvi koji bi se danas, sa svoja tri depadansa i oko 850 kreveta, mogao ocijeniti i svojevrsnom kasarnom, odgovarali su željama i standardu srednjeplatežnih njemačkih gostiju, koji su u Ulcinj dolazili od aprila do kraja oktobra.

Nije tu, dakle, bilo nikakvog luksuza, ali su ih blizina plaže (tek pedesetak metara od mora) niske cijene za evropske prilike i ljubazno osoblje, činili veoma privlačnim.

Decenijski naporni rad se isplatio, pa je HTP Ulcinjska rivijera postala brend u okvirima tadašnje Jugoslavije, kompanija koja je uz najstarije preduzeće, Solanu, izgradila moderni Ulcinj. Zapošljavala je oko 1.200 stalnih radnika i još oko 900 u sezoni.

Ali, od 1987. godine, a posebno od početka oružanih sukoba na području bivše SFRJ, počeo je drastično da blijedi sjaj „Ulcinjske rivijere”. Oslonjena na domaće tržište, bez Njemaca i sezone od šest mjeseci, ona je samo životarila.

Najteži udarac toj kompaniji je zadat u martu 2004. godine kada je, navodno, zbog duga prema Elektrodistribuciji od 230 hiljada eura, oćerana u stečaj. Plan je bio da se prigrabi njena izuzetno vrijedna imovina na samoj pjeni od mora, vrijedna tada preko 40 miliona eura.

I krenulo se sa prodajama dijelova njene imovine (hoteli Otrant, Galeb, Lido…), koje ništa dobro nijesu donijele Ulcinju, odnosno nijesu ispoštovani kupoprodajni ugovori, bez ikakvih posljedica za one koji su ih kršili. Čak su neki hoteli srušeni, a njihovi vlasnici tek sada nevoljno priznaju da su grdno pogriješili.

Od stečaja koji je uveden u tu kompaniju, ovaj grad se još nije oporavio, i pitanje je da li će ikada. Na stotine kvalifikovanih konobara, kuvara, recepcionera i ostalog osoblja, ostalo je bez posla. Najveći broj njih je danas rasut po svijetu. Oni koji su ostali u svom gradu imaju samo uspomene.

Zato se sama najava povratka Njemaca, u bilo kojem obliku, očekuje sa čežnjom i nadom. ,,U renoviranje postojećih hotela Olimpik i Belvi, planiramo ulaganje od oko 20 miliona eura, kao i gradnju 400 novih soba u narednih tri do pet godina sa investicijom od oko 60 miliona. To znači da bismo imali oko 600 soba i investiciju od oko 80 miliona eura”, rekao je Vijestima operativni potpredsjednik Karisma Hotels&Resorts Saša Milojević.

Prema njegovim riječima, u drugoj fazi krenuli bi u adaptaciju Ade Bojane za koju bi idejno rješenje bilo napravljeno naredne godine.

„Ukupno planiramo da uložimo 280 miliona eura u narednih pet godina u renoviranje i izgradnju hotela na Velikoj plaži i Adi Bojani. Na tom ostrvu izgradili bi 1.500 soba, sportske terene i kongresne dvorane, a 20 do 25 odsto kapaciteta biće otvoreno cijele godine za pripreme vrhunskih sportista. To znači da Ada neće ostati samo nudistička destinacija”, kaže Milojević i dodaje: ,,Smatramo da Crna Gora ima jednu od najljepših obala na svijetu, a da nije dovoljno razvijena. Mislim da tamo možemo da razvijemo turizam na fantastičnom nivou, da to bude jedna od vodećih elitnih destinacija u Evropi i svijetu. Sa poslovnog stanovišta i sa stanovišta biznisa i našeg razvoja mislim da je to idealna destinacija za nas, a važno je i za Crnu Goru ne samo zbog radnih mjesta. Razviće se taj trenutno nerazvijeni dio obale. Za nas je vrlo važno da to uradimo strateški, planski, vodeći računa o životnoj sredini, što je vrlo važan dio naše poslovne politike”.

Niko se više od Ulcinjana tome svakako ne bi obradovao. Jer, samo obnova i povratak Ulcinjske rivijere, kako se god ona zvala, na zapadnoevropska tržišta znači izlazak iz 30-godišnje stagnacije ove opštine.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo