OKO NAS
DRŽAVNA VLAST PROTIV OPŠTINE KOLAŠIN: Pritisci i opstrukcije

Ono što su do sada nezvanično nagovještavali iz aktuelne kolašinske vlasti, predsjednica Opštine Željka Vuksanović nedavno je jasno saopštila na konferenciji za novinare – državna vlast kontinuirano umanjuje ovlašćenja i prihode te opštine. Vuksanovićeva je ukazala na niz poteza iz Podgorice, koji se mogu tumačiti kao nastojanje da se vladajućoj koaliciji u Kolašinu, koju čine Demokratski front, Socijalistička narodna partija i Socijaldemokratska partija, onemogući da grad finansijski konsoliduju i izvuku iz višedecenijskog sumnjivog poslovanja.
Ona tvrdi da je Ministarstvo finansija prekršilo autonomiju Opštine Kolašin kada na budžet za 2015. godinu, iako je Opština tražila, nije dalo mišljenje.
„Zakonom o finansiranju lokalne samouprave određeno je da se budžet opštine ne može donijeti ako Ministarstvo finansija da negativno mišljenje, a u ovom slučaju nikad nije dato mišljenje. Skupština je usvojila taj budžet, Demokratska partija socijalista je kod Ustavnog suda pokrenula postupak. Sljedeće godine Ustavni sud je donio odluku u kojoj je nevedeno da je taj budžet bio nezakonit”, saopštila je Vuksanovićeva.
Predsjednica Opštine tumači to kao pokušaj državne vlasti da spriječi usvajanje budžeta i na taj način raspusti kolašinsku.
Pritisak u Kolašinu stalno trpe i od Upravne inspekcije, koji dolazi na osnovu desetina inicijativa bivših radnika lokalne uprave i sindikalne organizacije Službe zaštite. „Kod nas je Upravna inspekcija konstantno prisutna. Oni su izvršili kontrolu imenovanja glavne administratorke Perunike Popović, pa je onda, nakon toga, ponovo i ponovo kontrolisana nekoliko puta. Na pitanje zašto to rade, odgovorili su nam da moraju, jer imaju inicijativu”.
Kako je objasnila Vuksanovićeva, Upravna inspekcija je osporila njenu odluku da nakon preuzimanja vlasti, na osnovu konkursa, zaposli sekretarku Serkretrijata za urbanizam i planiranje prostora Ivanu Grujić. Naime, ta inspekcija je utvrdila „da to predsjednica nije mogla da uradi, jer je bio blokiran račun budžeta Opštine Kolašin”.
„Međutim, moglo je da se zapošljava i imenuje prije nego što smo mi preuzeli vlast, iako je i tada račun budžeta bio blokiran godinama”, kaže Vuksanovićeva.
Upravna inspekcija zabranjivala je rad i načelniku Komunalne policije Zoranu Kujoviću, kao i komandiru Službe zaštite Milošu Vlahoviću.
Saradnici predsjednice Opštine žale se kako je lokalna uprava podnijela inicijativu inspektoru za uređenje prostora o uklanjanju objekta pored rijeke Svinjače koji je, kako navode, bespravno i bez građevinske dozvole sagrađen na opštinskoj zemlji.
„Ni nakon našeg insistiranja, nismo dobili nikakve informacije do jula 2016. godine, kada je stigao dopis o obustavi postupka inspektora, koji je prethodno donio rješenje o obustavi gradnje tog objekta, ali je po žalbi subjekta nadzora, to rješenje poništilo nadležno ministarstvo”.
U dopisu koje je Opština dobila, piše da su „na osnovu novih saznanja, za postupanje u konkretnom slučaju nadležni drugi organi”, ali se ne navodi koji su to organi. Ni rješenje inspektora o uklanjanju objekta, ni žalba, ni drugostepeno rješenje kojim je poništeno rješenje inspektora, nisu dostavljeni Opštini.
Vuksanovićeva se požalila kako ni Ministarstvo poljoprivrede, od kada je promijenjena vlast, ne kontaktira Opštinu. Iz tog ministarstva nijesu, tvrde u Kolašinu, mogli da dobiju čak ni podatke o broju poljoprivrednika. Te podatke predsjednica nije mogla da dobije ni iz regionalne kancelarije u Bijelom Polju, a službenica je objasnila kako „ne može bez odobrenje šefa da saopšti broj registrovanih poljoprivrednih proizvođača na području kolašinske opštine”.
Posebna priča su, kako kažu u kolašinskoj vlasti, prihodi od koncesija, koji samo djelimično završavaju na računu Opštine. Oko 100.000 eura, uplaćenih tokom minulih pet godina od četiri koncesionara za vodu na teritoriji Kolašina, nijesu, iako je trebalo, završile na opštinskom računu. U Sekreterijatu za finansije to su ustanovili upoređujući analitičke kartice fabrika vode Aqua biance, Water group, Lipovo i Gorska, s analitikom uplate dospjele na račun trezora Opštine. Sekretar za finansije Goran Rakočević, počekom ovog mjeseca, zbog toga se obratio bjelopoljskoj područjnoj jedinici Poreske uprave, s molbom da „preduzmu aktivnosti kako bi se greške ispravile, a kolašinska Opština obeštetila”.
„Opština Kolašin je po osnovu neuplaćenih iznosa koncesija za vode oštećena na ime uplata Aqua biace za 64.314, Water group za 30.602, Fabrike vode Lipovo za 3.772 i Gorske za 700 eura”, napisao je Rakočević Poreskoj upravi.
U kolašinskoj lokalnoj upravi trude se da saznaju i kojim su opštinama uplaćeni ti iznosi. Takođe, kako predpostavljaju, približan iznos od konecesija za šume, takođe, nije „legao”, na račun Opštine. Rakočević se još u januaru obratio Upravi za šume i Poreskoj upravi, tražeći na uvid ugovore s koncesionarima za šume, nakon čega bi bilo jasnije koliko je Opština i po tom osnovu oštećena. Odgovori iz te dvije uprave još nijesu stigli.
Prema Zakonu o finansiranju lokalne samouprave, opštini se ustupa 70 odsto prihoda od koncesionih naknada za korišćenje prirodnih bogatstava koja se nalaze na njenoj teritoriji, dok ostatak pripada državi.
,,Vjerujem da je u pitanju greška koncesionara, a ne namjera nadležnih iz državne vlasti, iako nije prvi put da građani Kolašina budu uskraćeni za prihode koji im pripadaju. U svakom slučaju, to ćemo najjasnije vidjeti po spremnosti da evidentnu gresku isprave, u ovom, kao i u, moguće, slučaju koncesija za šume, za šta još čekamo tražene informacije”, kazao je Rakočević.
Greškom Prve banke, prošle godine, više od 200.000 eura poreza na promet nepokretnosti, koliko je Kolašinu trebalo da pripadne od prodaje hotela Lipka, uplaćeno je Glavnom gradu. Poslije intervencije iz kolašinske lokalne uprave, taj novac je u ratama vraćan.
To su samo neki od primjera za koje u Kolašinu vjeruju da su rezultat opstrukcija države, odnosno DPS-a koaliciji DF-SNP-SDP. No, i pored toga tvrde da je kolašinska vlast stabilna i da ih država neće omesti da spasu grad tragičnih posljedica činjenja njihovih prethodnika.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije