Povežite se sa nama

OKO NAS

RATNI ZLOČIN U KALUĐERSKOM LAZU OSAMNAEST GODINA KASNIJE: Žrtve poznate, počinilaca nema

Objavljeno prije

na

Da li su u Kaluđerskom lazu, tokom NATO bombardovanja 1999. godine, ubijene dvadeset dvije albanske izbjeglice sa Kosova koje su tražile spas u Crnoj Gori? To apsurdno pitanje nameće se kao logično i ovog 18. aprila – dana kada se navršilo osamanest godina od tog ratnog zločina. Zašto? Ukratko – zato što su svi optuženi pravosnažno oslobođeni zbog nedostatka dokaza i što nadležni o tom tragičnom događaju i dalje ćute.

Da podsjetimo. Pukovnik Predrag Strugar i sedam pripadnika bivše Vojske SR Jugoslavije bili su optuženi da su, kršeći pravila međunarodnog prava, nečovječno postupili prema civilnom stanovništvu albanske nacionalnosti. U obrazloženju presude Apelacionog suda Crne Gore oslobođeni su zbog nedostatka dokaza. Time je okončan višegodišnji sudski proces, tokom kojeg su prvo bili optuženi za smrt 22 albanska civila, da bi njihov broj kasnije bio smanjen na 15.

Zvanično vojno obavještenje glasilo je da se radilo o obračunu sa teroristima. Zločin je izvršen u vrijeme oštre konfrontacije zvanične Podgorice i režima Slobodana Miloševića, a crnogorskoj policiji izlazak na mjesto zločina dozvoljen je tek nakon 24 sata nakon što su mnogi tragovi i materijalni dokazi uklonjeni.

Izvršioci zločina pokušali su da prikriju zločin tako što su tijela ubijenih, skinuvši im civilnu odjeću, odvezli na teritoriju Kosova da bi ih predstavili kao ubijene vojnike, iako je među njima bilo djece, žena i staraca. Leševi su kamionom komunalnog preduzeća iz Berana prevezeni iz Andrijevice, gdje je vršena obdukcija, u Novo Selo kod Peći, gdje ih je pronašla ekipa stručnjaka Unprofora.

I crnogorsko tužilaštvo pokušavalo je da prikrije zločin, pa je podnijelo optužnicu tek šest godina kasnije. Advokat porodica žrtava Velija Murić podnio je krivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužiocu Vesni Medenici, a i presuda je donesena za vrijeme njenog mandata.

Glavni pretres počeo je 19. marta 2009. godine. Strugaru se sudilo u odsustvu, ali su ga srpski pravosudni organi izručili Crnoj Gori. Strugar je tokom iznošenja odbrane rekao da je kompletan državni vrh znao da se planira i sprema građanski rat na vjerskoj i političkoj osnovi i da nije bilo njega – Rožaje bi gorjelo.

Komentarišući optužnicu, Strugar je nazvao neistinom podatak da je 18. aprila 1999. zauzeo položaj u Kaluđerskom lazu, izdao naredbu za ubijanje albanskih civila i na njih pucao iz automatskog oružja.

,,Ništa u optužnici nije istinito, sem mog imena i prezimena, kao i to da sam bio komandant te jedinice”, kazao je Strugar.

I ostali okrivljeni Momčilo V. Barjaktarović, Petar M. Labudović , Aco D. Knežević, Branislav I. Radnić, Boro D. Novaković , Miro M. Bojović i Radomir M. Đurašković ostali su pri ranijim iskazima – da razumiju optužnicu, da nijesu krivi i da ne žele da odgovaraju na pitanja tužioca i suda.

Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju, nakon pribavljenog mišljenja državnog tužioca, ukinulo je početkom maja 2011. godine pritvor svim optuženim. Vijećem Višeg suda – Specijalizovano odjeljenje za suđenje za krivična djela ratnih zločina predsjedavao je sudija Drago Konatar.

Advokat Velija Murić tada je kazao da su sudski postupak i optužnica koju je podiglo tužilaštvo unaprijed bili osuđeni na propast.

,l,Predrag Strugar je komandovao jedinicom koja je ubijala, što automatski znači da se radi o komandnoj odgovornosti. On je mogao da bude optužen zbog lošeg komandovanja, a ne da je izdao naredbu vojničkom vodu da otvori vatru na civile. Tužilac je potom potpuno nasumično imenovao 12 izvršilaca, od kojih je odustao od četvorice odmah iako je na samom startu znao da nemaju nikakve veze sa tim”, izjavio je Murić.

Povodom oslobađajuće presude Bošnjačka stranka je saopštila:

,,Cijenimo da zločin počinjen u Kaluđerskom lazu u proljeće 1999. godine ne može biti obuhvaćen procesom zastarijevanja, kao ni drugi zločini, poput Bukovice i deportacija za koje očekujemo ponovna suđenja nakon nepristrasnog i profesionalnog djelovanja tužilaštva”,

U martu prošle godine Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo je novu istragu u slučaju Kaluđerski laz. Nova istraga uslijedila je nakon što je Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava podnio krivičnu prijavu protiv N.N. izvršilaca, pripadnika Vojske Jugoslavije, zbog ratnog zločina u Kaluđerskom lazu. Porodice žrtava tom prijavom tražile su da tužilaštvo, nakon što otkrije i imenuje izvršioce zločina, preduzme krivično gonjenje radi njihovog kažnjavanja.

Od tada iz tužilaštva o tome nema nikakvih vijesti. Istraga je, valjda, u toku.

Velija Murić, advokat i izvršni direktor Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava: Zločin je i ćutanje države

,,I ovog 18. aprila obilježen je strašni zločin koji su 1999. godine na rožajskom prostoru, gdje su, samo zbog toga što su bili Albanci i ljudi druge vjere, od ruku pripadnika tadašnje Vojske Srbije i Crne Gore, ubijene dvadeset i dvije civilne osobe. I opet ništa novo – tužilaštvo ovaj slučaj i dalje istražuje, kaže u izjavi za Monitor Velija Murić. advokat i izvršni direktor Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava ,,U ime oštećenih porodica i kao čovjek koji se zalaže za zaštitu ljudskih prava i pravičnost ne pristajem na to, niti na ‘alibi’ – eto sudilo se, optuženi su oslobođeni i ta stranica o zločinu je u državi Crnoj Gori zatvorena. Naprotiv. Zločin je samo po sebi hronično ćutanje države, direktno i indirektno skrivanje onih koji su izvršili i zataškavali zločin, a posebno odgađanje da se u istinskom sudskom postupku desi suočavanje oštećenih i zločinaca, države sa zločinom, nepravde sa pravdom, neljudskosti sa ljudskim… Prevarnim ili nestručnim optuživanjem, izvjesnog komandanta za navodno naređenje ubijanja i nekoliko sumnjivo odabranih pripadnika vojne jedinice za navodno ubijanje civila, u samom startu sudskog procesa pokazalo se kao klasična sudsko-pravna farsa. Ne pristajući da budem dio te strašne ,,predstave”, odgovorno potvrđujem da je zbog veoma loše pravno neutemeljene optužnice uslijedila oslobađajuća presuda optuženih. Po naredbi nekoga ko je u ono ratno – neratno vrijeme mogao davati naređenja, bilo onaj što je komandovao ili onaj što je rukovodio uviđajem i zadužen za predaju tijela žrtava porodicama, koje su se tada zbog vojnog terora našle u Rožajama, ,,desilo se” ali ne i slučajno: tijela žrtava zločina u Kaluđerskom lazu, nedugo po zločinu, nađena su 40 kilometara dalje, u Novom Selu kod Peći, i to sva u jednoj jami. Mada se pouzdano znaju detalji o svemu tome, a riječ je o klasičnom skrivanju i zataškavanju zločina, kojima raspolaže crnogorsko tužilaštvo, izvjesno je da istinsko istraživanje o tom zločinu praktično još nije krenulo sa mrtve tačke. Takođe se zna da su izvršioci zločina u Kaluđerskom lazu iz Crne Gore i da je jedino crnogorsko tužilaštvo dužno da zločin istraži, otkrije i pred lice pravde izvede ne samo izvršioce već i nalogodavce, saučesnike, pomagače, one koji su skrivali zločin i izbjegavali da preduzmu obavezujuće pravne radnje da ga rasvijetle. Zbog svega toga, apelujem da se slučaj ne prepusti zaboravu i da se tužilaštvo konačno osmjeli, otkrije i privede pravdi sve one koji su u ime Crne Gore ubijali nedužne građane i one koji su lobirali da se zločin ne otkrije”.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo