OKO NAS
SPECIJALNO TUŽILAŠTVO IZVIĐA BERANKU: Nepopravljiva šteta

Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo je izviđaj protiv šest lica iz Berana u vezi s uvođenjem stečaja i privatizacijom nekadašnje fabrike papira. Krivičnu prijavu Specijalnom tužilaštvu ranije je proslijedila beogradska firma Sinex, odnosno njen vlasnik Novak Božić.
Božić uz veliki broj dokumenata tvrdi da je njegovoj firmi nanijeta višemilionska šteta, a specijalna tužiteljka Lidija Vukčević u pisanom odgovoru obavještava ga da se u toku izviđaja prikupljaju podaci i obavještenja neophodni za donošenje odluke i poziva da „ukoliko raspolaže novim dokazima i saznanjima to dostavi SDT”.
Ovaj beogradski biznismen je Monitoru dostavio kopiju obavještenja koje je dobio od Specijalnog tužilaštva Crne Gore i naglasio da je krivičnu prijavu podnio protiv stečajnog upravnika u Fabrici papira Beranka M. J. iz Berana.
„Krivičnom prijavom smo takođe obuhvatili direktora firme Nova Beranka, nekadašnja Beranka, Radoja Gomilanovića iz Beograda, zatim bivših načelnika Uprave za nakretnine Crne Gore, Područne jedinice Berane D. M. i M. S., koji su nedavno hapšeni po nalogu Specijalnog tužilaštva zbog umiješanosti u nezakonitosti u drugim predmetima. Takođe, protiv F. H., šefa Uprave carina u Beranama i Z. A., stečajnog sudije u postupku stečaja nad Fabrikom papira u stečaju Beranka, kao i protiv nekoliko za sada neidentifikovanih lica”, priča direktor firme Sinex Novak Božić.
Prema njegovim tvrdnjama ova lica su počinila krivična djela zloupotrebe službenog položaja u produženom trajanju, nesavjesnog poslovanja i protivzakonitog uticaja.
„Postoji osnovana simnja da su oni sačinjavali organizovanu grupu, koja je djelovala po unaprijed sačinjenom planu u kojoj je svaki član te grupe imao svoj zadatak. Crnogorsko SDT je posle proučavanja dokaza koje smo im dostavili otvorilo izviđaj, čime smo zadovoljni, jer, oni su nam nanijeli višemilionsku materijalnu štetu”, kaže Božić.
On dodaje da u čitav slučaj ima još umiješanih, kao i da je Sinex naknadne dokaze o fingiranom stečaju u Beranci dostavilo SDT na odlučivanje.
„Cijela stvar je više nego jasna. Mi smo po ugovoru izvršili kompletan remont i rekonstrukciju Beranke, koja do saradnje sa nama nije ni radila, a počela je s radom isporukom prvih od 1.000 tona celuloze” , objašnjava Božić.
Prema njegovim riječima, bilo je planirano da se celuloza uvozi iz Ruske Federacije, a da se gotov proizvod, odnosno papir za specijalne namjene izvozi takođe u Rusku Federaciju, koristeći pogodnosti bilateralnog sporazuma o ekonomskoj i trgovinskoj saradnji, zaključenog i ratifikovanog između tadašnje Savezne Republike Jugoslavije i Ruske Federacije.
„Kada je na opšte zadovoljstvo Vlade i Opštine Berane proizvodnja pokrenuta, zbile su se prve nezakonite radnje koje su predstavljale teške krađe i otimačinu. Naime, rukovodstvo Beranke je bez znanja i ovlašćenja vlasnika robe, ukralo tri šlepera gotovih proizvoda i prodalo ih na Kosovu, što je utvrdila i Finansijska policija Crne Gore”, navodi se u krivičnoj prijavi koju je Sinex dostavio Specijalnom tužilaštvu.
Ove i druge brojne tvrdnje o malverzacijama u beranskoj fabrici papira dokazuju se dokumentacijom fuinansijske policije, krivičnim prijavama, spisima predmeta Privrednog suda u Bijelom Polju, Upravnog suda Crne Gore, Uprave za nekretnine.
„Ovi dokazi govore o tome da je Uprava za nekretnine nezakonito skinula fiduciju sa imovine fabrike papira, kojom smo se mi obezbijedili za dugovanja, odnosno potraživanja od te kompanije. Fiducija je skinuta da bi fabrika mogla da se privatizuje i prebaci na Gomilanovića. Sve to je urađeno na nezakonit način”, objašnjava Božić.
On u krivičnoj prijavi tvrdi da u nekim poslovima ima krivičnih djela davanja i primanja mita.
„Svi elementi krivičnog djela organizovanog kriminala ispunjeni su djelovanjem osoba protiv kojih su podnijete krivične prijave”, kaže ovaj beogradski biznismen.
On očekuje reakciju Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore, ohrabren nedavnim hapšenjima u Beranama, ljudi koji se pominju i u njegovoj prijavi.
Nekada najveća kompanija u gradu na Limu, koja je zapošljavala dvije hiljade ljudi, prva je žrtva antibirokratske revolucije. Zatvorena je uprkos proračunima kanadskih stručnjaka da bi s manjim brojem uposlenih mogla optimalno da radi.
Tada je uglavnom i opljačkana od temelja do krova, i njen celulozni dio ugašen za sva vremena. Onda je pred parlamentarane izbore 1997. godine otvoren papirni blok i zaposleno oko dvjesta radnika. Za narednih nekoliko godina to je bila frekventna autobuska stanica za članove i kadrove DPS-a.
Ipak joj nije bilo suđeno. Polovinom 2004. uvedena je u klasični stečaj i prodata po sistemu ko će prije, brže i bolje. Imovina knjigovodstveno vrijedna dvanaest miliona eura, ustupljena je beogradskom preduzeću Tigoimpeks zvanično za 999.573 eura. Tu cijenu predložio je vlasnik Tigoimpeksa, beogradski biznismen pljevaljskog porijekla Radoje Gomilanović.
Gomilanović, koji je i sam bio jedan od obezbijeđenih povjerilaca, do cijene je došao tako što je sabrao svoja i potraživanja ostalih obezbijeđenih povjerilaca, administrativne troškove stečaja i djelimično prioritetna potraživanja. Zatim je, kada mu je fabrika prodata, istog trenutka zatražio reprogram dugovanja od povjerilaca.
Reprogram je, najprije, dobio od Vlade Crne Gore, odnosno Ministarstva finansija na čijem čelu je tada bio Igor Lukšić. Fabrika je Ministarstvu finansija dugovala oko četiristo hiljada eura. Vlasnik se obavezao da će polovinu tog iznosa da uloži u investicije u cilju pokretanja proizvodnje, a pola da vrati, sa rokom koji nije preciziran.
Gomilanoviću je u susret izašla i kompanija Lovćen osiguranje koja se bratski odrekla duga od 56 hiljada eura. Sve u svemu, kada se odbije iznos od oko 250 hiljada eura koji je od fabrike potraživao sam Gomilanović, dolazi se do odgovora na pitanje kako je preko žiro računa kompanije u stečaju prošlo svega dvjesta-trista hiljada eura.
To je bilo direktno u suprotnosti s kupoprodajnim ugovorom koji je u članu 2 predvidio da ukoliko u roku od 45 dana kupac ne isplati iznos od 999.573 eura preko žiro računa prodavca, „ugovor će se smatrati automatski raskinutim, s posljedicama kao da nije ni zaključivan”.
Čiji miljenik je bio Radoje Gomilanović, do danas je tajna. A da je nečiji morao biti, jasno je, jer je sve učinjeno da beransku fabriku dobije na poklon. I to nije bilo jedino što je dobio.
Negdje u predvečerje referenduma ovaj biznismen je od tadašnjeg Fonda za razvoj dobio 500 hiljada eura. Nešto ranije od 50 do 100 hiljada izvukao je od Zavoda za zapošljavanje na ime prekvalifikacije radne snage. Vrhunac svega je milionski kredit kod Hipo alpe adria banke za koji je založio papir mašinu.
Iako od silnih obećanja o pokretanju proizvodnje i velikim planovima za ovu kompaniju, koje je kao maglu sijao po raznim institucijama skupljajući kredite i poklone, nije bilo ništa, niko se nikada nije zabrinuo.
Nije poznato da je Nova Beranka, kako je prekrštena u privrednom registru, ministru finansija vratila dug od četiristo hiljada. Ni zašto tadašnji ministar finansija nije potegao za bilo kakvim mjerama da taj dug izvuče. Lukšić Gomilanovića nikada nije pitao ni đe su pare, ni đe su investicije.
Gomilanović je odavno raskrčmio svu preostalu imovinu, mašine i opremu, i od fabrike su ostali samo goli zidovi. Jedino je Sinex prije pet godina, kada je moglo nešto da se spasi, zbog nanijete materijalne štete tužio državu Crnu Goru Međunarodnom sudu pravde u Strazburu. Tužbeni zahtjev težak je oko pet miliona eura, a Božić tvrdi da nije prihvatio poravnanje.
Nakon svega, dok Crna Gora uvozi kompletan fini grafitni i novinski papir, preostaje jedino da se Specijalno tužilaštvo pozabavi personalnom odgovornošću onih koji su nepopravljivo uništili jedinu fabriku papira u Crnoj Gori.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
SUSRETI4 sedmice
NATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Deportacije
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI4 sedmice
ZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS4 sedmice
VLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
Izdvojeno4 sedmice
TRAGEDIJA U BEOGRADU, VRISAK SA VRAČARA OGLAŠAVA UZBUNU: Srce tame
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
DRUŠTVO4 sedmice
SLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom