Povežite se sa nama

OKO NAS

CRNA GORA I NATO: Igra sa nultim rezultatom

Objavljeno prije

na

Nakon odluke američkog predsjednika Donalda Trampa da potpiše Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u, našoj zemlji je definitivno otvoren put za ulazak u ovu organizaciju. Procjene nekih ovdašnjih analitičara da će Tramp održati predizborna obećanja o „prevaziđenosti NATO-a”, nijesu se obistinile. One, kao i vjerovanje u mogućnost održavanja referenduma u Holandiji, oko ovog pitanja, ukazuju na nedovoljno poznavanje funkcionisanja političkog sistema u tim državama.

Na posljednjim izborima u Holandiji je pobijedila „prozapadna” opcija, pa su tanki i teorijski izgledi da ta zemlja eventualno blokira Crnu Goru da postane 29. članica ovog saveza. Krajem aprila će to učiniti i Gornji dom španskog parlamenta, pa je izvjesno da će na samitu 25. maja u Briselu naša država biti zastupljena kao članica. „Moguće je samo da se formalna ceremonija našeg prijema pomjeri za nekoliko dana”, tvrdi ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Analitičari ukazauju da ulazak Crne Gore u NATO dolazi u trenutku izuzetno složenih odnosa između velikih sila i nove eskalacije krize na Bliskom Istoku. Neki ocjenjuju da je Crna Gora u relaksiranijoj poziciji nego što je bila prije samo nekoliko sedmica, i da će ulaskom u NATO biti skinuta još jedna tačka s dnevnog reda s kojom vlast dugo manipuliše. Drugi upozoravaju da ulazak Crne Gore u NATO bez referndumske odluke o tome može da produbi njene unutrašnje podjele. Neke organizacije koje se oštro protive ulasku Crne Gore u NATO, već su organizovale proteste, a najvile su i nove.

Za Crnu Goru je najgore rješenje da postane ping-pong loptica u opasnoj utakmici na globalnoj sceni. To je istorijski uvijek bilo loše razdoblje za nju. Potenciralo je njenu unutrašnju ranjivost iako, inače, pripada i Istoku i Zapadu. Podjela Rimskog carstva (395.g.) prolazila je preko pokrajine Prevalis, odnosno Crne Gore. Sporazum iz Jalte dijelio je Jugoslaviju na dvije interesne sfere, a linija razdvajanja takođe je bila povučena preko Crne Gore (Budva-Drina-Drava).

Zapadni saveznici na čelu sa SAD-om ne žele dopuštiti „nove Jalte na Balkanu”. Početkom godine u Beogradu ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov predstavio je koncept o stvaranju bloka četiri neutralne države na Balkanu, među kojima bi Srbija bila prethodnica. Taj koncpt nakon potpisa Donalda Trampa, ne izgleda realan.

U središtu priče mnogih aktera i posmatrača o ulasku Crne Gore u NATO se nalazi i Rusija. Iz Moskve su u više navrata odaslate poruke, koje su ličile i na opomene, da se ulazak u naše zemlje NATO kosi sa interesima Rusije. Na drugoj strani, republikanski senator Džon Mekejn ove sedmice u Podgroci pozdravljajući skori pristup Crne Gore NATO, oštro je napao „neprihvatljivo ponašanje Rusije u svijetu, ali i prema Crnoj Gori.”

U Vašingtonu su uvjereni da se prijemom Crne Gore smanjuje još jedna tačka gdje bi Rusija mogla djelovati i to navode kao ključni razlog završetka crnogorske sage sa NATO-om. Ona traje od formiranja Američko-jadranske povelje, 2003., odnosno od osnivanja te organizacije koja je trebalo da posluži kao kraći put za uključenja država na istočnoj obali Jadrana i Makedonije u Sjevernoatlantsku alijansu.

Crna Gora je tada bila u Državnoj zajednici sa Srbijom i posmatrač u toj organizaciji, ali su njeni zvaničnici bili u bliskim vezama sa ruskim oligarsima bliskim Kremlju širom im otvarajući vrata za investicije u najvažnije privredne objekte i na primorju računajući da će se tako najbolje održati njihov model vladavine. U međuvremenu Đukanović je promijenio ploču, i kao nekad protiv Miloševića kojeg je dugo služio, počeo da grmi protiv ruske opasnosti. Kulminacija je došla u aferi državni udar koja i dalje potresa Crnu Goru.

O tome kakve naraščišćene odnose sa raznim ruskim faktorima Đukanović iz vremena saradnje ima, i zbog čega i od koga strahuje, u medijima kruže brojne spekulacije. Neki analitičari ukazuju da Đukanović i njegov režim, ipak, nemaju razloga da slave uzak Crne Gore u NATO. Po njima, to je posljednji posao koji treba da obave Zapadu. Vidjećemo.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Zagrebu Radovan Vukadinović, ukazuje da se Crna Gora našla na sudaru između Rusije i zapadnog svijeta, a u teoriji međunarodnih odnosa to se naziva igrom sa nultim rezultatom. „To znači da ishodom ne mogu biti zadovoljne obje strane”, objašnjava Vukadinović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je za NATO i strateški značajna, jer njen ulazak u Alijansu znači povezivanje cijelog Jadrana: od Italije preko Slovenije i Hrvatske pa sve do Albanije. „To bi značilo i sigurniji region, jer analize pokazuju, da ako dođe do novih zaoštravanja u međunarodnim odnosima, to će biti upravo na Balkanu”, navodi Vukadinović.

No, za Crnu Goru je najvažnije pitanje – da li će se nakon ulaska u NATO stvoriti uslovi da na dnevni red dođu realne nevolje građana i sprječavanje kolapsa javnih finansija, ili će biti nastavljena trvenja, koja mogu podijeliti društvo.

Odavno je poznato da u opozciji postaje razlike i oko članstva u NATO i oko načina kako da se o tom pitanju odluči. Te razlike postoje i unutar stranaka. Njima to, tvrde, ne smeta da funkcionišu. Vjerovatno i zbog toga lider URE Dritan Abazović očekuje da će nakon ulaska u NATO početi nova faza odnosa među alternatvnim grupacijama u Crnoj Gori. „To je neminovno. Sada smo u nekom vakuumu i iščekivanjima, ali nakon što se proces pristupanja završi nadam se da ćemo odmah krenuti u dijalog”. U optimističkoj verziji, u drugoj polovini ove godine može doći do ubrzavanja evropskih integracija, jer je nepisano pravilo da zemlja prethodno uđe u NATO, pa potom u EU.

Suštinsko pitanje u Crnoj Gori nije da li će odluka o ulasku u NATO biti donijeta na referrndumu ili u pralamentu, već duboko nepovjerenje u izborni proces i nedmokratičnost izbora. Tu je ključna odgovornost vlasti. Da su dosadašnji izbori bili fer, legitimnost poslanika da donesu i tu važnu odluku ne bi bila uputna. Ovako i da se režim odlučio za referendum, ostala bi sumnja u ishod glasanja.

DPS i njegovi koalicioni partneri imaju većinu da donesu odluku u parlamentu. Za ulazak u NATO neće glasati samo poslanici vladajućih partija. Iako SDP bojkotuje parlament, tamo će biti poslanici SDP-a , u više navrata je najavljivao Ranko Kriviokapić obrazlažući da je pristupanje NATO izvorna ideja SDP-a i da bi bilo nelogično da vlastitu ideju ta partija u završnici ne podrži. „Vrijednosti koje baštini 28 članica će, vjerujem, pomoći Crnoj Gori, uz pritisak koji će se dešavati, da se ovo društvo dodatno reformiše i demokratizuje kako bi počelo da liči na dru-štva koja čine NATO alijansu”, kaže potpredsjednik SDP-a Raško Ko-njević.

Još neki lideri opozicije su na sastanku sa ambasadorom Amerike u sjedištu NATO-a u Briselu prije nekoliko godina isticali nužnost smjene crnogorskog režima u zamjenu da se ne protive odluci o ulasku u NATO. Sada, nezadovoljni što se ta odluka ne donosi na referendumu, najavljuju proteste na dan kada Skupština bude odlučivala o ratifikaciji. To će, po svim najavama, biti uskoro.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo