Povežite se sa nama

OKO NAS

CRNA GORA I NATO: Igra sa nultim rezultatom

Objavljeno prije

na

Nakon odluke američkog predsjednika Donalda Trampa da potpiše Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u, našoj zemlji je definitivno otvoren put za ulazak u ovu organizaciju. Procjene nekih ovdašnjih analitičara da će Tramp održati predizborna obećanja o „prevaziđenosti NATO-a”, nijesu se obistinile. One, kao i vjerovanje u mogućnost održavanja referenduma u Holandiji, oko ovog pitanja, ukazuju na nedovoljno poznavanje funkcionisanja političkog sistema u tim državama.

Na posljednjim izborima u Holandiji je pobijedila „prozapadna” opcija, pa su tanki i teorijski izgledi da ta zemlja eventualno blokira Crnu Goru da postane 29. članica ovog saveza. Krajem aprila će to učiniti i Gornji dom španskog parlamenta, pa je izvjesno da će na samitu 25. maja u Briselu naša država biti zastupljena kao članica. „Moguće je samo da se formalna ceremonija našeg prijema pomjeri za nekoliko dana”, tvrdi ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Analitičari ukazauju da ulazak Crne Gore u NATO dolazi u trenutku izuzetno složenih odnosa između velikih sila i nove eskalacije krize na Bliskom Istoku. Neki ocjenjuju da je Crna Gora u relaksiranijoj poziciji nego što je bila prije samo nekoliko sedmica, i da će ulaskom u NATO biti skinuta još jedna tačka s dnevnog reda s kojom vlast dugo manipuliše. Drugi upozoravaju da ulazak Crne Gore u NATO bez referndumske odluke o tome može da produbi njene unutrašnje podjele. Neke organizacije koje se oštro protive ulasku Crne Gore u NATO, već su organizovale proteste, a najvile su i nove.

Za Crnu Goru je najgore rješenje da postane ping-pong loptica u opasnoj utakmici na globalnoj sceni. To je istorijski uvijek bilo loše razdoblje za nju. Potenciralo je njenu unutrašnju ranjivost iako, inače, pripada i Istoku i Zapadu. Podjela Rimskog carstva (395.g.) prolazila je preko pokrajine Prevalis, odnosno Crne Gore. Sporazum iz Jalte dijelio je Jugoslaviju na dvije interesne sfere, a linija razdvajanja takođe je bila povučena preko Crne Gore (Budva-Drina-Drava).

Zapadni saveznici na čelu sa SAD-om ne žele dopuštiti „nove Jalte na Balkanu”. Početkom godine u Beogradu ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov predstavio je koncept o stvaranju bloka četiri neutralne države na Balkanu, među kojima bi Srbija bila prethodnica. Taj koncpt nakon potpisa Donalda Trampa, ne izgleda realan.

U središtu priče mnogih aktera i posmatrača o ulasku Crne Gore u NATO se nalazi i Rusija. Iz Moskve su u više navrata odaslate poruke, koje su ličile i na opomene, da se ulazak u naše zemlje NATO kosi sa interesima Rusije. Na drugoj strani, republikanski senator Džon Mekejn ove sedmice u Podgroci pozdravljajući skori pristup Crne Gore NATO, oštro je napao „neprihvatljivo ponašanje Rusije u svijetu, ali i prema Crnoj Gori.”

U Vašingtonu su uvjereni da se prijemom Crne Gore smanjuje još jedna tačka gdje bi Rusija mogla djelovati i to navode kao ključni razlog završetka crnogorske sage sa NATO-om. Ona traje od formiranja Američko-jadranske povelje, 2003., odnosno od osnivanja te organizacije koja je trebalo da posluži kao kraći put za uključenja država na istočnoj obali Jadrana i Makedonije u Sjevernoatlantsku alijansu.

Crna Gora je tada bila u Državnoj zajednici sa Srbijom i posmatrač u toj organizaciji, ali su njeni zvaničnici bili u bliskim vezama sa ruskim oligarsima bliskim Kremlju širom im otvarajući vrata za investicije u najvažnije privredne objekte i na primorju računajući da će se tako najbolje održati njihov model vladavine. U međuvremenu Đukanović je promijenio ploču, i kao nekad protiv Miloševića kojeg je dugo služio, počeo da grmi protiv ruske opasnosti. Kulminacija je došla u aferi državni udar koja i dalje potresa Crnu Goru.

O tome kakve naraščišćene odnose sa raznim ruskim faktorima Đukanović iz vremena saradnje ima, i zbog čega i od koga strahuje, u medijima kruže brojne spekulacije. Neki analitičari ukazuju da Đukanović i njegov režim, ipak, nemaju razloga da slave uzak Crne Gore u NATO. Po njima, to je posljednji posao koji treba da obave Zapadu. Vidjećemo.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Zagrebu Radovan Vukadinović, ukazuje da se Crna Gora našla na sudaru između Rusije i zapadnog svijeta, a u teoriji međunarodnih odnosa to se naziva igrom sa nultim rezultatom. „To znači da ishodom ne mogu biti zadovoljne obje strane”, objašnjava Vukadinović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je za NATO i strateški značajna, jer njen ulazak u Alijansu znači povezivanje cijelog Jadrana: od Italije preko Slovenije i Hrvatske pa sve do Albanije. „To bi značilo i sigurniji region, jer analize pokazuju, da ako dođe do novih zaoštravanja u međunarodnim odnosima, to će biti upravo na Balkanu”, navodi Vukadinović.

No, za Crnu Goru je najvažnije pitanje – da li će se nakon ulaska u NATO stvoriti uslovi da na dnevni red dođu realne nevolje građana i sprječavanje kolapsa javnih finansija, ili će biti nastavljena trvenja, koja mogu podijeliti društvo.

Odavno je poznato da u opozciji postaje razlike i oko članstva u NATO i oko načina kako da se o tom pitanju odluči. Te razlike postoje i unutar stranaka. Njima to, tvrde, ne smeta da funkcionišu. Vjerovatno i zbog toga lider URE Dritan Abazović očekuje da će nakon ulaska u NATO početi nova faza odnosa među alternatvnim grupacijama u Crnoj Gori. „To je neminovno. Sada smo u nekom vakuumu i iščekivanjima, ali nakon što se proces pristupanja završi nadam se da ćemo odmah krenuti u dijalog”. U optimističkoj verziji, u drugoj polovini ove godine može doći do ubrzavanja evropskih integracija, jer je nepisano pravilo da zemlja prethodno uđe u NATO, pa potom u EU.

Suštinsko pitanje u Crnoj Gori nije da li će odluka o ulasku u NATO biti donijeta na referrndumu ili u pralamentu, već duboko nepovjerenje u izborni proces i nedmokratičnost izbora. Tu je ključna odgovornost vlasti. Da su dosadašnji izbori bili fer, legitimnost poslanika da donesu i tu važnu odluku ne bi bila uputna. Ovako i da se režim odlučio za referendum, ostala bi sumnja u ishod glasanja.

DPS i njegovi koalicioni partneri imaju većinu da donesu odluku u parlamentu. Za ulazak u NATO neće glasati samo poslanici vladajućih partija. Iako SDP bojkotuje parlament, tamo će biti poslanici SDP-a , u više navrata je najavljivao Ranko Kriviokapić obrazlažući da je pristupanje NATO izvorna ideja SDP-a i da bi bilo nelogično da vlastitu ideju ta partija u završnici ne podrži. „Vrijednosti koje baštini 28 članica će, vjerujem, pomoći Crnoj Gori, uz pritisak koji će se dešavati, da se ovo društvo dodatno reformiše i demokratizuje kako bi počelo da liči na dru-štva koja čine NATO alijansu”, kaže potpredsjednik SDP-a Raško Ko-njević.

Još neki lideri opozicije su na sastanku sa ambasadorom Amerike u sjedištu NATO-a u Briselu prije nekoliko godina isticali nužnost smjene crnogorskog režima u zamjenu da se ne protive odluci o ulasku u NATO. Sada, nezadovoljni što se ta odluka ne donosi na referendumu, najavljuju proteste na dan kada Skupština bude odlučivala o ratifikaciji. To će, po svim najavama, biti uskoro.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE:  Potkornjak u šumi i u institucijama       

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike. Istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa

 

 

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine rertroaktivnim aktom zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

Šumarski inspektor, inženjer Hakija Jasavić, kaže da nema više nikavu dilemu i da će   sasvim izvjesno ovih dana podnijeti krivične prijave i protiv odgovornih lica u Agenciji za zaštitu životne sredine, i njenog direktora Milana Gazdića koji je potpisao sporni akt.

„Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka“ – kaže Jasavić.

On postavlja pitanje kako je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila dokumentom, koji nam je dostavio, naložila mjere monitoringa za mart i april.

„Ovdje se radi o nekavoj igri i pokrivanju neaktivnosti. Zamislite da donesete rješenje šta treba raditi u martu i aprilu na kraju aprila? Da nije smiješno, bilo bi tragično. Još je tragičnije da oni iz Podgorice nama diktiraju šta treba da radimo, a nama pred očima šume  nestaju“ – ističe Jasavić.

Prema njegovim saznanjima sve što je do sada urađeno od strane Nacionalnih parkova je postavljanje takozvanih feromonskih klopki.

„Postavili su koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih feromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara, koliko zahvata površina Nacionalnog parka, potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti“ – kaže Jasavić.

On kaže da je sa svime što radi upoznao Upravu za inspekcijske poslove, i da je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ KOMPROMISA ZA NASTAVAK GRADNJE DALEKOVODA ČEVO-PLJEVLJA: Mještani i vlada  još na startnim pozicijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema pomaka u dogovorima između resornih ministarstava i mještana Đurđevića Tare oko nastavka gradnje dalekovoda kroz to pljevaljsko selo. Iz Vlade poručuju da projektovana trasa može pretrpjeti samo manje izmjene, a mještani i dalje odlučni da takvo rješenje neće dozvoliti

 

 

Trasa dijela dalekovoda Lastva- Čevo- Pljevlja, preko  sela Đurđevića Tara,   jedino je izvodljivo rješenje, čvrst je  u stavu ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.To je poslednje što su mještani tog dijela pljavaljske opštine,  poslije mnogo  razgovora sa predstavnicima Vlade i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), protesta, te zvaničnog zahtjeva  lokalnog parlamenta  da se dio projekta obustavi, čuli minule sedmice.

Zatim je, dan pred praznike , uslijedio još jedan pokušaj dogovora  sa ministrom  energetike Sašom  Mujovićem. Susret nije donio ništa novo,  pa stavovi dvije stane nijesu bliže, nego što su bili sredinom prošle godine, kada su mještani stopirali radove na  dijelu dalekovoda koji prolazi kroz njihovo selo. Ministar je ponovo objašnjavao da projekat  „neće imati negativne implikacije po zdravlje“ i podsjećao na važnost i međunarodne obaveze.  Mještani su opet probelmatizovali uticaj projekta, na kom se radi duže od deceniju,  na ekonomski  potencijal i  turističke  resursa Đurđevića Tare.

Izgradnja dalekovoda Lastva-Pljevlja je trenutno najznačajniji projekat u energetici u Crnoj Gori i dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije preko Srbije, Crne Gore pa sve do Italije. Od  EU dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu). Završetkom tog  projekta omogućiće se stvaranje 400 kV prstena našoj zemlji,  što, navodno,  treba značajno da podigne  pouzdanost rada elektroenergetskog sistema. Do sada je završeno 95 odsto projekta koji prolazi kroz osam opština, dva nacionalna parka i preko 30 naselja sa oko 1.400 predmeta eksproprijacije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo