Crna Gora je proces legalizacije bespravnih objekata počela prije sedam godina. Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017., kojim je uređena ova oblast, ostao je mrtvo slovo na papiru, pa se u legalizaciji nije puno odmaklo. Vlada je sada utvrdila novi zakon i dala rokove za legalizaciju. Tvrde- ispoštovaće se i zakon i rokovi
Do 25. jula trebalo bi da bude završeno satelitsko snimanje teritorije Crne Gore koje će pomoći automatskom detektovanju nelegalne gradnje, najavio je ministar prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović.
Bespravna gradnja je jedan od posebnih izazova za Crnu Goru, navodi se Reformskoj agendi Vlade Crne Gore koju je Evropska komisija odobrila 23. oktobra prošle godine. U cilju rješavanja tog izazova, Vlada je 10. jula, utvrdila novi Predlog zakona o legalizaciji, a njegovo usvajanje u Skupštini očekuje se do kraja ovog mjeseca. Time se, kako su najavili iz vlasti, zaokružuju mehanizmi kojima će država ubuduće moći da stane na kraj nelegalnoj gradnji.
,,Svaki objekat koji je u Crnoj Gori izgrađen bespravno, a koji ne ugrožava javni interes, biće legalizovan u skladu sa ovim zakonim, ukoliko je izgrađen do momenta kada se obavi satelitsko snimanje Crne Gore”, rekao je Radunović u intervju za RTCG.
Najavu masovne legalizacije divlje gradnje kritikuju iz Mreže nevladinih organizacija Sjevera. Naglašavaju da ministrova paušalna ocjena da će biti izuzeti samo oni objekti koji se nađu na trasama puteva ili dalekovoda, predstavlja ozbiljan udar na pravni poredak, prostorno planiranje, zaštitu životne sredine i borbu protiv kriminala i korupcije.
Iz ove mreže su Radunoviću poručili da ,,ovakvom politikom šaljete poruku da je zakon bio i ostao opcioni okvir za snalažljive, moćne i bezobzirne, dok se običan građanin, koji je godinama tražio dozvole, plaćao takse, čekao urbanističko-tehničke uslove i pokušavao da ‘igra’ po pravilima – svodi na budalu”.
Po njima posebno je zabrinjavajuće što se ne pominje da će se ispitivati porijeklo novca kojim su finansirane i podignute čitave divlje imperije – od apartmanskih kompleksa u srcu nacionalnih parkova, do luksuznih vila i etno-naselja, čak i u UNESCO-om zaštićenim zonama, uključujući Nacionalne Parkove „Durmitor”, „Prokletije”, „Skadarsko jezero”, kanjon rijeke Tare i stari grad Kotor…
Predloženim zakonom dozvoljava se legalizacija divljih objekata u zaštićenim zonama. Objekti će se moći legalizovati i u slučaju kada nije donijet planski dokument za prostor u kome su izgrađeni.
Dozvoljava se legalizacija nelegalnih stambenih, poslovnih objekata, hotela, turističkih rizorta.
Kada se usvoji novi zakon, lokalne samouprave će morati da popišu nelegalne objekte na području svoje opštine u roku od godinu. Građani će imati rok od šest mjeseci za dostavu zahtjeva za legalizaciju. Uprava za legalizaciju bespravnih objekata će biti novoformirani organ i njen rad će biti oročen na pet godina, kao i važenje novog zakona.
Prema ovom aktu, moći će se legalizovati objekti evidentirani na orto-foto snimku, upisani u katastar nepokretnosti, koji nisu izgrađeni na prostoru koji je planskim dokumentom određen za izgradnju infrastrukturnih i drugih objekata od opšteg interesa, koji svojom površinom ili njenim dijelom ne prelazi regulacionu liniju ili liniju vlasničke parcele, ako su riješeni imovinsko-pravni odnosi na objektu i zemljištu, te ako ima obezbijeđen kolski ili pješački pristup sa gradske saobraćajnice ili javnog puta.
Vlasnici bespravnih objekata koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju moći će da otkupe zemljište ispod svojih kuća i objekata putem neposredne pogodbe sa državom ili lokalnom samoupravom. Za objekte površine do 500 m² nadležne su jedinice lokalne samouprave, a za objekte površine preko 500m² i za objekte u zaśtićenim zonama, nadležna je Uprava za legalizaciju, novoformirani državni organ koje se uspostavija ovim zakonom.
Nelegalnim graditeljima biće omogućeno plaćanje u ratama – do 360 mjesečnih rata za objekte osnovnog stanovanja, do 120 rata za ostale, dok luksuzni turistički objekti plaćaju u najviše 60 rata, uz znatno viši iznos od 1.500 do 5.000 eura po kvadratnom metru.Za objekte na Crnogorskom primorju propisana je i posebna naknada u skladu sa zakonima o regionalnom vodosnabdijevanju, koja se može platiti u najviše 36 rata.
Zakon predviđa olakšice za socijalno ugrožene kategorije: do 50 odsto umanjenja za objekte osnovnog stanovanja i do 90 odsto za samohrane roditelje, osobe sa invaliditetom, djecu bez roditeljskog staranja, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju i pripadnike RE populacije.
Crna Gora je proces legalizacije bespravnih objekata počela prije sedam godina. Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017., kojim je uređena ova oblast ,ostao je mrtvo slovo na papiru, pa se u legalizaciji nije puno odmaklo.
Do sada je od 60.000 predatih zahtjeva, legalizovano tek 3.217 objekata, dok je skoro 34.735 zahtjeva vraćeno na dopunu, a čak 9.500 postupaka prekinuto. Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine su više puta ustvrdili da podaci jasno ukazuju na nesposobnost sistema da efikasno odgovori na izazov bespravne gradnje.
Tokom prošle godine, prema zvaničnim podacima, srušen je samo jedan nelegalni objekat. U periodu od početka 2020. do kraja 2024. godine, donijeto je 261 rješenje o rušenju bespravno izgrađenih objekata. U istom periodu,na osnovu akata urbanističko-građevinske inspekcije, srušene su 22 nelegalne građevine.
Prema podacima resornog ministarstva, u Podgorici je podnijeto 14.105, u Budvi 4.740, Herceg Novom 5.280, Kotoru 3.494, Ulcinju 4.625, Tivtu 2.190, Baru 9.874 zahtjeva za legalizaciju. Na sjeveru je najviše zahtjeva u Bijelom Polju 1.968.Od tog broja, najveći broj objekata legalizovan je u Podgorici 642.
Novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa kazne za kršenje obaveza u vezi sa legalizacijom i upravljanjem nelegalnom gradnjom. Pravno lice može biti kažnjeno novčanom kaznom od 1.000 do 40.000 eura ako ne pribavi rješenje o legalizaciji, ne plaća godišnju naknadu za korišćenje prostora, ne omogući pristup objektu nadležnim organima ili ne pokrene upis objekta u katastar u zakonskom roku.
Kazne su predviđene i za odgovorna lica u pravnim subjektima, državnoj i lokalnoj upravi, i to u rasponu od 60 do 4.000 eura. Preduzetnici mogu biti kažnjeni sa 300 do 12.000 eura, a fizička lica sa 60 do 4.000 eura.
Iz Vlade tvrde da će primjenom ovog zakona biti sačuvan prostor Crne Gore koji je svuda izranjavan bespravnom gradnjom. Istaknuto je i da će proces legalizacije nesporno rezultirati povećanjem prihoda budžeta opština, kroz naplatu naknada za urbanu sanaciju, ali i kroz naplatu prihoda od poreza na nepokretnosti, kao naknade za korišćenje prostora. Planirano je da se ova sredstva koriste za izgradnju nedostajuće infrastrukture u tim područjima.
,,Dosta je bilo tolerancije i na nelegalnu gradnju, sve će da bude omogućeno da se legalizuje, ali dalja nelegalna gradnja apsolutno neće biti prihvatljiva ni u jednom procentu”, obećao je ministar Radunović.
Da li će novi zakon i nove službe biti uspješnije od prethodnih, biće jasno već od jeseni kada počinje građevinska sezona.
Predrag NIKOLIĆ