OKO NAS
PROMOCIJA ULCINJA U FILMOVIMA: Ljepši na platnu nego u realnosti

„Za manje od dva mjeseca od kada se prikazuje u bioskopima širom regiona, film Biser Bojane vidjelo je oko 150 hiljada ljudi”, kaže producent filma i glumac Milutin-Mima Karadžić.
On tvrdi da su ljudi fascinirani ljepotama Ulcinja. „Gotovo da nema nikog od onih koji su gledali film, a da mi nijesu rekli: ‘Ovoga ljeta dolazim na Adu’. Zaista su ljudi uživali u kadrovima Ulcinja koje smo prikazali”, rekao je Karadžić navodeći da je tokom snimanja filma cilj bio da se ovaj dio Crne Gore što bolje predstavi.
Prema njegovim riječima, ukoliko se ostvari i trećina tih obećanja, onda je plan snimanja filma uspio.
Za sada je film preveden na engleski, njemački i italijanski, a Karadžić ističe da će posjetiti još zemalja. ,,Upravo se radi titl na albanskom jeziku, jer ćemo imati premijere u Tirani i Prištini”, kaže Karadžić. ,,Već sredinom ovog mjeseca putujemo preko okeana, gdje nas očekuje druženje sa publikom u Torontu, Čikagu i Sijetlu”.
Zaista, taj akcioni film, protkan ljubavlju i porodičnim sukobima, na naljepši način prikazuje ljepote ulcinjskih lokaliteta Ade, Velike plaže, Solane, Maslinade i Starog grada. Snimljeni su prekrasni kadrovi iz drona, koje će, kako se očekuje, na promocijama po svijetu, koristiti Turistička organizacija Ulcinja.
Kako je rekao direktor te institucije Fuad Hadžibeti, ovaj film je odlična reklama za Ulcinj, njegova svojevrsna turistička razglednica. „Jedan grad se danas u svijetu prepoznaje po tome koliko je u njemu snimljeno filmova, napisano knjiga, boravilo poznatih ličnosti iz svijeta kulture, umjetnosti, sporta”, navodi on.
Inače, rezervacije za ovo ljeto su za Adu bolje nego lane, a posebno je interesantno da je sezona kajtsurfinga ranije krenula. „To može da ima veze sa ovim filmom, jer divno snimljeni kadrovi naprosto mame i pozivaju da se tu bude”, kaže jedan od najstarijih turističkih vodiča u Ulcinju Ismet Karamanaga.
Prema riječima glumice Dubravke Drakić, film zapravo služi tome da se zavole i Ulcinj i svaki dio Crne Gore, koja jeste svojevrstan filmski studio.
„Naravno, sve to zavisi od reditelja, senzibiliteta, priče koju priča, filma koji nosi tu priču, ali i sam reditelj i producentska ekipa su prilikom rada na Biseru Bojane u stvari to zamislili kao početak nekog serijala koji bi trebalo da se snima. Da li će uspjeti u tome, da li će, bez obzira na sjajan prijem na premijeri i na prepoznavanje ogromnog napora da se za tako malo dana i malo novca snimi film, ljudi iz Ulcinja to prepoznati kao nešto što dugoročno može biti interes za njihov kraj, ili će to biti samo jedan pokušaj da se nešto uradi – to više nije u našim rukama. Mi smo kao umjetnici angažovani da damo doprinos projektu, a mislim da nikome ko se bavi produciranjem filma, TV programa i pozorišnih prestava na našim prostorima nimalo nije lako i uopšte nijesu u zavidnoj situaciji”, kazala je Drakić.
Nakon što je propala mogućnost da se nastavi snimanje serije Budva na pjenu od mora, sada je sasvim izvjesno da će Mima Karadžić u avgusta u Ulcinju ponovo okupiti istu ekipu i snimati seriju Biser Bojane.
On ističe da su sve kockice već posložene: zahvaljujući Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom dobili smo 800 metara plaže na korišćenje na tri godine, imaćemo podršku lokalne zajednice i biznismena. “Imamo tamo objekat koji već postaje turistička atrakcija, ljudi dolaze da se slikaju. Imamo i kajterski klub i moramo da nastavimo priču. Uostalom, Dragan Đurković i ja svake godine izbacimo po jedan projekat. Zato nam je lakše da dobijemo sredstva na konkursima i pomoć od privrednika, jer ljudi znaju da ćemo stvarno i snimiti to što smo započeli”, dodaje Karadžić.
A uz Biser Bojane još jedan film snimljen u Ulcinju, dobija značajna priznanja u regionu i Evropi.
Riječ je o filmu Vetar, koji je u Ulcinju snimljen u ljeto 2015. godine, u režiji Tamare Drakulić.
Ona je prošlog mjeseca za ovaj film na beogradskom FESTU dobila nagradu žirija, koji je odluku, pored ostalog, obrazložio na sljedeći način: ,,Film u kojem ima više prirode nego društva, a društva ima taman toliko da ga osjećamo u bolnoj nijansi, kao prijetnju onom stvarnom u nama. Odrastanje djevojke, rast trske, vazda isto, a drugačije nebo i more, opažano mirom koji se širi u gledateljski užitak. Film koji se ne bori već prihvata, koji ne pravi već posmatra”.
A podstaknuti boravkom filmskih umjetnika u svom gradu, mladi Ulcinjani sve više pokušavaju da i sami nešto učine. Tako je poznati fotograf Gezim Mavrić snimio kratkometražni film Innocent Souls, koji govori o trafikingu ženama.
Istovremeno su muzički stvaraoci snimili spot i pjesmu o Solani šaljući snažnu poruku za spas tog jedinstvenog ekosistema. ,,Željeli smo da poručimo kakva je Solana nekada bila, kakva je danas i kakvu je mi u budućnosti želimo”, kazala je tekstopisac Flutur Mustafa, dok je producent Enkela Biša izjavila: “Ideja je bila da i mi uradimo nešto za trenutni haos na Solani, da probudimo osjećaj, da probudimo svijest ljudi, jer ovaj projekat ne pripada nikom pojedinačno, niti organizaciji, već kompletnom društvu”.
Inače, u Ulcinju je nedavno formirana teatarska grupa Teuta, koja se sa emotivno-poučnom dramom Nana (Majka) predstavila ulcinjskoj publici.
,,Grad bez pozorišta se ne može nazvati gradom. Želimo da naš Ulcinj stvarno izgleda kao na ovim filmovima, da bude privlačno mjesto za umjetnike, da budemo dostojni ove ljepote koja nas okružuje, tradicije koju imamo i izazova koji su pred nama”, kaže direktor Teute Munib Abazović.
U Ulcinju snimali filmove oskarovac Vukotić, Nikolić…
Zaneseni ljepotama ovoga grada mnogi umjetnici su ulcinjsku egzotiku prirode prenijeli na filmska platna kao što su, pored ostalih, poznati režiseri Živko Nikolić (Ljepota poroka) i jedini oskarovac sa ovih prostora Dušan Vukotić (Sedmi kontinent) ili pak ostvarenje Dugi brodovi Džeka Kardifa, jednog od najvećih snimatelja svih vremena. Prije 53 godine je u Ulcinju, u kanjonu u Vladimirskim Krutama, snimljen dio veoma popularnog filma Old Shatterhand, koji je izmišljeni lik iz vestern romana njemačkog pisca Karla Maja. Film je odlično prošao u evropskim bioskopima, a dobio je i nagradu Zlatni ekran.
Mustafa CANKA
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU2 sedmice
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
INTERVJU2 sedmice
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
Izdvojeno2 sedmice
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Deportacije