Povežite se sa nama

OKO NAS

PROMOCIJA ULCINJA U FILMOVIMA: Ljepši na platnu nego u realnosti

Objavljeno prije

na

„Za manje od dva mjeseca od kada se prikazuje u bioskopima širom regiona, film Biser Bojane vidjelo je oko 150 hiljada ljudi”, kaže producent filma i glumac Milutin-Mima Karadžić.

On tvrdi da su ljudi fascinirani ljepotama Ulcinja. „Gotovo da nema nikog od onih koji su gledali film, a da mi nijesu rekli: ‘Ovoga ljeta dolazim na Adu’. Zaista su ljudi uživali u kadrovima Ulcinja koje smo prikazali”, rekao je Karadžić navodeći da je tokom snimanja filma cilj bio da se ovaj dio Crne Gore što bolje predstavi.

Prema njegovim riječima, ukoliko se ostvari i trećina tih obećanja, onda je plan snimanja filma uspio.

Za sada je film preveden na engleski, njemački i italijanski, a Karadžić ističe da će posjetiti još zemalja. ,,Upravo se radi titl na albanskom jeziku, jer ćemo imati premijere u Tirani i Prištini”, kaže Karadžić. ,,Već sredinom ovog mjeseca putujemo preko okeana, gdje nas očekuje druženje sa publikom u Torontu, Čikagu i Sijetlu”.

Zaista, taj akcioni film, protkan ljubavlju i porodičnim sukobima, na naljepši način prikazuje ljepote ulcinjskih lokaliteta Ade, Velike plaže, Solane, Maslinade i Starog grada. Snimljeni su prekrasni kadrovi iz drona, koje će, kako se očekuje, na promocijama po svijetu, koristiti Turistička organizacija Ulcinja.

Kako je rekao direktor te institucije Fuad Hadžibeti, ovaj film je odlična reklama za Ulcinj, njegova svojevrsna turistička razglednica. „Jedan grad se danas u svijetu prepoznaje po tome koliko je u njemu snimljeno filmova, napisano knjiga, boravilo poznatih ličnosti iz svijeta kulture, umjetnosti, sporta”, navodi on.

Inače, rezervacije za ovo ljeto su za Adu bolje nego lane, a posebno je interesantno da je sezona kajtsurfinga ranije krenula. „To može da ima veze sa ovim filmom, jer divno snimljeni kadrovi naprosto mame i pozivaju da se tu bude”, kaže jedan od najstarijih turističkih vodiča u Ulcinju Ismet Karamanaga.

Prema riječima glumice Dubravke Drakić, film zapravo služi tome da se zavole i Ulcinj i svaki dio Crne Gore, koja jeste svojevrstan filmski studio.

„Naravno, sve to zavisi od reditelja, senzibiliteta, priče koju priča, filma koji nosi tu priču, ali i sam reditelj i producentska ekipa su prilikom rada na Biseru Bojane u stvari to zamislili kao početak nekog serijala koji bi trebalo da se snima. Da li će uspjeti u tome, da li će, bez obzira na sjajan prijem na premijeri i na prepoznavanje ogromnog napora da se za tako malo dana i malo novca snimi film, ljudi iz Ulcinja to prepoznati kao nešto što dugoročno može biti interes za njihov kraj, ili će to biti samo jedan pokušaj da se nešto uradi – to više nije u našim rukama. Mi smo kao umjetnici angažovani da damo doprinos projektu, a mislim da nikome ko se bavi produciranjem filma, TV programa i pozorišnih prestava na našim prostorima nimalo nije lako i uopšte nijesu u zavidnoj situaciji”, kazala je Drakić.

Nakon što je propala mogućnost da se nastavi snimanje serije Budva na pjenu od mora, sada je sasvim izvjesno da će Mima Karadžić u avgusta u Ulcinju ponovo okupiti istu ekipu i snimati seriju Biser Bojane.

On ističe da su sve kockice već posložene: zahvaljujući Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom dobili smo 800 metara plaže na korišćenje na tri godine, imaćemo podršku lokalne zajednice i biznismena. “Imamo tamo objekat koji već postaje turistička atrakcija, ljudi dolaze da se slikaju. Imamo i kajterski klub i moramo da nastavimo priču. Uostalom, Dragan Đurković i ja svake godine izbacimo po jedan projekat. Zato nam je lakše da dobijemo sredstva na konkursima i pomoć od privrednika, jer ljudi znaju da ćemo stvarno i snimiti to što smo započeli”, dodaje Karadžić.

A uz Biser Bojane još jedan film snimljen u Ulcinju, dobija značajna priznanja u regionu i Evropi.

Riječ je o filmu Vetar, koji je u Ulcinju snimljen u ljeto 2015. godine, u režiji Tamare Drakulić.

Ona je prošlog mjeseca za ovaj film na beogradskom FESTU dobila nagradu žirija, koji je odluku, pored ostalog, obrazložio na sljedeći način: ,,Film u kojem ima više prirode nego društva, a društva ima taman toliko da ga osjećamo u bolnoj nijansi, kao prijetnju onom stvarnom u nama. Odrastanje djevojke, rast trske, vazda isto, a drugačije nebo i more, opažano mirom koji se širi u gledateljski užitak. Film koji se ne bori već prihvata, koji ne pravi već posmatra”.

A podstaknuti boravkom filmskih umjetnika u svom gradu, mladi Ulcinjani sve više pokušavaju da i sami nešto učine. Tako je poznati fotograf Gezim Mavrić snimio kratkometražni film Innocent Souls, koji govori o trafikingu ženama.

Istovremeno su muzički stvaraoci snimili spot i pjesmu o Solani šaljući snažnu poruku za spas tog jedinstvenog ekosistema. ,,Željeli smo da poručimo kakva je Solana nekada bila, kakva je danas i kakvu je mi u budućnosti želimo”, kazala je tekstopisac Flutur Mustafa, dok je producent Enkela Biša izjavila: “Ideja je bila da i mi uradimo nešto za trenutni haos na Solani, da probudimo osjećaj, da probudimo svijest ljudi, jer ovaj projekat ne pripada nikom pojedinačno, niti organizaciji, već kompletnom društvu”.

Inače, u Ulcinju je nedavno formirana teatarska grupa Teuta, koja se sa emotivno-poučnom dramom Nana (Majka) predstavila ulcinjskoj publici.

,,Grad bez pozorišta se ne može nazvati gradom. Želimo da naš Ulcinj stvarno izgleda kao na ovim filmovima, da bude privlačno mjesto za umjetnike, da budemo dostojni ove ljepote koja nas okružuje, tradicije koju imamo i izazova koji su pred nama”, kaže direktor Teute Munib Abazović.

U Ulcinju snimali filmove oskarovac Vukotić, Nikolić…

Zaneseni ljepotama ovoga grada mnogi umjetnici su ulcinjsku egzotiku prirode prenijeli na filmska platna kao što su, pored ostalih, poznati režiseri Živko Nikolić (Ljepota poroka) i jedini oskarovac sa ovih prostora Dušan Vukotić (Sedmi kontinent) ili pak ostvarenje Dugi brodovi Džeka Kardifa, jednog od najvećih snimatelja svih vremena. Prije 53 godine je u Ulcinju, u kanjonu u Vladimirskim Krutama, snimljen dio veoma popularnog filma Old Shatterhand, koji je izmišljeni lik iz vestern romana njemačkog pisca Karla Maja. Film je odlično prošao u evropskim bioskopima, a dobio je i nagradu Zlatni ekran.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo