Povežite se sa nama

OKO NAS

PROMOCIJA ULCINJA U FILMOVIMA: Ljepši na platnu nego u realnosti

Objavljeno prije

na

„Za manje od dva mjeseca od kada se prikazuje u bioskopima širom regiona, film Biser Bojane vidjelo je oko 150 hiljada ljudi”, kaže producent filma i glumac Milutin-Mima Karadžić.

On tvrdi da su ljudi fascinirani ljepotama Ulcinja. „Gotovo da nema nikog od onih koji su gledali film, a da mi nijesu rekli: ‘Ovoga ljeta dolazim na Adu’. Zaista su ljudi uživali u kadrovima Ulcinja koje smo prikazali”, rekao je Karadžić navodeći da je tokom snimanja filma cilj bio da se ovaj dio Crne Gore što bolje predstavi.

Prema njegovim riječima, ukoliko se ostvari i trećina tih obećanja, onda je plan snimanja filma uspio.

Za sada je film preveden na engleski, njemački i italijanski, a Karadžić ističe da će posjetiti još zemalja. ,,Upravo se radi titl na albanskom jeziku, jer ćemo imati premijere u Tirani i Prištini”, kaže Karadžić. ,,Već sredinom ovog mjeseca putujemo preko okeana, gdje nas očekuje druženje sa publikom u Torontu, Čikagu i Sijetlu”.

Zaista, taj akcioni film, protkan ljubavlju i porodičnim sukobima, na naljepši način prikazuje ljepote ulcinjskih lokaliteta Ade, Velike plaže, Solane, Maslinade i Starog grada. Snimljeni su prekrasni kadrovi iz drona, koje će, kako se očekuje, na promocijama po svijetu, koristiti Turistička organizacija Ulcinja.

Kako je rekao direktor te institucije Fuad Hadžibeti, ovaj film je odlična reklama za Ulcinj, njegova svojevrsna turistička razglednica. „Jedan grad se danas u svijetu prepoznaje po tome koliko je u njemu snimljeno filmova, napisano knjiga, boravilo poznatih ličnosti iz svijeta kulture, umjetnosti, sporta”, navodi on.

Inače, rezervacije za ovo ljeto su za Adu bolje nego lane, a posebno je interesantno da je sezona kajtsurfinga ranije krenula. „To može da ima veze sa ovim filmom, jer divno snimljeni kadrovi naprosto mame i pozivaju da se tu bude”, kaže jedan od najstarijih turističkih vodiča u Ulcinju Ismet Karamanaga.

Prema riječima glumice Dubravke Drakić, film zapravo služi tome da se zavole i Ulcinj i svaki dio Crne Gore, koja jeste svojevrstan filmski studio.

„Naravno, sve to zavisi od reditelja, senzibiliteta, priče koju priča, filma koji nosi tu priču, ali i sam reditelj i producentska ekipa su prilikom rada na Biseru Bojane u stvari to zamislili kao početak nekog serijala koji bi trebalo da se snima. Da li će uspjeti u tome, da li će, bez obzira na sjajan prijem na premijeri i na prepoznavanje ogromnog napora da se za tako malo dana i malo novca snimi film, ljudi iz Ulcinja to prepoznati kao nešto što dugoročno može biti interes za njihov kraj, ili će to biti samo jedan pokušaj da se nešto uradi – to više nije u našim rukama. Mi smo kao umjetnici angažovani da damo doprinos projektu, a mislim da nikome ko se bavi produciranjem filma, TV programa i pozorišnih prestava na našim prostorima nimalo nije lako i uopšte nijesu u zavidnoj situaciji”, kazala je Drakić.

Nakon što je propala mogućnost da se nastavi snimanje serije Budva na pjenu od mora, sada je sasvim izvjesno da će Mima Karadžić u avgusta u Ulcinju ponovo okupiti istu ekipu i snimati seriju Biser Bojane.

On ističe da su sve kockice već posložene: zahvaljujući Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom dobili smo 800 metara plaže na korišćenje na tri godine, imaćemo podršku lokalne zajednice i biznismena. “Imamo tamo objekat koji već postaje turistička atrakcija, ljudi dolaze da se slikaju. Imamo i kajterski klub i moramo da nastavimo priču. Uostalom, Dragan Đurković i ja svake godine izbacimo po jedan projekat. Zato nam je lakše da dobijemo sredstva na konkursima i pomoć od privrednika, jer ljudi znaju da ćemo stvarno i snimiti to što smo započeli”, dodaje Karadžić.

A uz Biser Bojane još jedan film snimljen u Ulcinju, dobija značajna priznanja u regionu i Evropi.

Riječ je o filmu Vetar, koji je u Ulcinju snimljen u ljeto 2015. godine, u režiji Tamare Drakulić.

Ona je prošlog mjeseca za ovaj film na beogradskom FESTU dobila nagradu žirija, koji je odluku, pored ostalog, obrazložio na sljedeći način: ,,Film u kojem ima više prirode nego društva, a društva ima taman toliko da ga osjećamo u bolnoj nijansi, kao prijetnju onom stvarnom u nama. Odrastanje djevojke, rast trske, vazda isto, a drugačije nebo i more, opažano mirom koji se širi u gledateljski užitak. Film koji se ne bori već prihvata, koji ne pravi već posmatra”.

A podstaknuti boravkom filmskih umjetnika u svom gradu, mladi Ulcinjani sve više pokušavaju da i sami nešto učine. Tako je poznati fotograf Gezim Mavrić snimio kratkometražni film Innocent Souls, koji govori o trafikingu ženama.

Istovremeno su muzički stvaraoci snimili spot i pjesmu o Solani šaljući snažnu poruku za spas tog jedinstvenog ekosistema. ,,Željeli smo da poručimo kakva je Solana nekada bila, kakva je danas i kakvu je mi u budućnosti želimo”, kazala je tekstopisac Flutur Mustafa, dok je producent Enkela Biša izjavila: “Ideja je bila da i mi uradimo nešto za trenutni haos na Solani, da probudimo osjećaj, da probudimo svijest ljudi, jer ovaj projekat ne pripada nikom pojedinačno, niti organizaciji, već kompletnom društvu”.

Inače, u Ulcinju je nedavno formirana teatarska grupa Teuta, koja se sa emotivno-poučnom dramom Nana (Majka) predstavila ulcinjskoj publici.

,,Grad bez pozorišta se ne može nazvati gradom. Želimo da naš Ulcinj stvarno izgleda kao na ovim filmovima, da bude privlačno mjesto za umjetnike, da budemo dostojni ove ljepote koja nas okružuje, tradicije koju imamo i izazova koji su pred nama”, kaže direktor Teute Munib Abazović.

U Ulcinju snimali filmove oskarovac Vukotić, Nikolić…

Zaneseni ljepotama ovoga grada mnogi umjetnici su ulcinjsku egzotiku prirode prenijeli na filmska platna kao što su, pored ostalih, poznati režiseri Živko Nikolić (Ljepota poroka) i jedini oskarovac sa ovih prostora Dušan Vukotić (Sedmi kontinent) ili pak ostvarenje Dugi brodovi Džeka Kardifa, jednog od najvećih snimatelja svih vremena. Prije 53 godine je u Ulcinju, u kanjonu u Vladimirskim Krutama, snimljen dio veoma popularnog filma Old Shatterhand, koji je izmišljeni lik iz vestern romana njemačkog pisca Karla Maja. Film je odlično prošao u evropskim bioskopima, a dobio je i nagradu Zlatni ekran.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo