Povežite se sa nama

OKO NAS

MARATONSKI SPOR VANJE ĐURIŠIĆA SA OPŠTINOM PODGORICA: Ni zemlje, ni para

Objavljeno prije

na

Vanja Đurišić iz podgoričkog naselja Zabjelo godinama istjeruje pravdu po crnogorskim sudovima zbog dijela imanja svog oca, koje je sada vlasništvo njegovo i bratovo, a, kako tvrdi, uzurpirala ga je Opština Podgorica još 1985. godine. Zbog nepravde, maratonskih sudskih procesa i brojnih uzaludnih zahtjeva raznim državnim organima da riješe njegov problem, Vanja je nekoliko puta blokirao Jerevansku ulicu, čiji se dio nalazi na uzurpiranom imanju Đurišića, a prijetio je i da će se zapaliti ispred gradonačelnikovog kabineta.

,,Moj problem se može riješti za nekoliko sati. Samo treba da se dogovorimo da mi se plati oteta zemlja, odnosno da se ispoštuje zakon, i ništa više”, kaže Đurišić.

On objašnjava da se pred Osnovnim sudom u Podgorici vodio vanparnični potupak radi određivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost između njegovog oca protiv Glavnog grada Podgorice i Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice.

,,Taj postupak trajao je preko 25 godina, a nastavili smo ga, nakon očeve smrti, moj brat i ja. Sudovi su odbili zahtjeve moje porodice za isplatu nadoknade za oduzeto zemljište, a zanimljivo je da je drugostepeni sud odbio naš zahtjev zbog zastarjelog potraživanja. A sudovima je trebalo punih 25 godina da utvrde zastarjelost”, kaže Đurišić.

Tokom sudskih procesa o ovom predmetu izmijenjalo se šest sudija i brojni vještaci. Đurišić kaže da su svi poštovali ono što je odgovaralo Opštini Podgorica, a nisu uvažili nijedan dokaz koji je išao u njegovu i bratovu korist.

Đurišić je, sa porodicom, prvi put blokirao dio Jerevanske ulice 19. decembra prošle godine, na Dan oslobođenja Podgorice. Tada je upozorio nadležne da neće prestati sa protestima sve dok ne ostvari prava koja mu pripadaju po zakonu. On je tada ponovio svoj zahtjev da mu se isplati nadoknada za 1.023 kvadrata zemlje, preko koje je izgrađena ta ulica. Pozvao je i gradonačelnika Slavoljuba Stijepovića da u skladu sa zakonom ispuni njegov zahtjev. Đurišić je tada zaprijetio da će se zapaliti ispred Stijepovićevog kabineta ukoliko ne ostvari svoja prava, uz napomenu da je spreman da se dogovori sa predstavnicima nadležnih organa.

Prošlog mjeseca porodica Đurišić uputila je pisma predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću, premijeru Dušku Markoviću i predsjedniku Skupštine Crne Gore Ivanu Brajoviću u kojima ih obavještava o svom problemu.

Đurišić se ranije pismima obratio ambasadama Rusije, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Delegaciji Evropske unije.

,,Do sada sam uputio dvjesta molbi raznim državnim institucijama u kojima sam tražio da se sa mnom razgovara o kršenju mojih ljudskih prava, ali niko mi nije odgovorio! Obratio sam se, pored, ostalih, Dušku Markoviću, Zoranu Pažinu, Vesni Medenici, Ivici Stankoviću i Miloradu Katniću, ali ni od njih još nisam dobio odgovor. Samo tražim da mi se moje plati. Ovo je lako rješivo, sa-mo ako imaju dobru volju. Ne prijetim nikome, ali mora da se plati moja zemlja, to je vlasništvo moje i mog brata”, kaže Đurišić.

Parcele zbog kojih porodica Đurišić protestuje i traži da im se isplati za njih naknada su svojina Glavnog grada, što je potvrdio i sud, saopšteno je prošle godine iz Direkcije za imovinu.

„Navedeni predlog je odbijen presudom Osnovnog, Višeg i u konačnom, Vrhovnog suda 25. oktobra 2016, čime je postupak okončan u korist Glavnog grada. Dakle, te katastarske parcele su upisane kao svojina Glavnog grada, što se može provjeriti listom nepokretnosti broj 1048 KO Podgorica III”, saopšteno je iz Direkcije.

Stoga, navodi se u saopštenju Direkcije, ne postoji obaveza Glavnog grada da eksproprijaciju sprovodi nad svojom imovinom, koliko god korisnika bilo upisano u listu nepokretnosti.

,,Trotoar i saobraćajnicu, kao objekte u opštoj upotrebi, imaju pravo da koriste svi građani, pa i gospoda Đurišić, ali tim svojim pravom ne smiju ograničavati druge u korišćenju”, naveli su iz Direkcije, uz napomenu da će Direkcija poštovati konačne sudske presude u bilo čiju korist da budu donesene.

„Tačno je da su presude donesene u korist Glavnog grada, ali ne za ovu zemlju. Presude se apsolutno ne odnose na ovu zemlju. Oni su samo donijeli presudu za isplatu i rekli da je zastarjela”, tvrdi Đurišić.

Na presudu Vrhovnog suda od oktobra prošle godine braća Đurišić uložili su ustavnu žalbu. U njoj navode da su sudskim odlukama iz vanparničnog postupka povrijeđena sljedeća prava: pravo na pravni lijek zajemčeno Ustavom Crne Gore, pravo na pravično i javno suđenje u razumnom roku, pravo na svojinu, pravo na pravično suđenje zajemčeno Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, pravo o jednakosti građana pred zakonom i zabrana retroaktivne primjene zakona.

Evo, na osnovu žalbi Đurišića, nekoliko objašnjenja o tome kako su povrijeđena neka od navedenih prava. Sudski postupak se vodi 25 godina. Porodična imovina porodice Đurišić oduzeta je bez saglasnosti i učešća bilo kog člana porodice u tom postupku, a u postupku kada su tražili isplatu za zemlju sudovi su mijenjali praksu na štetu tužioca, a u korist tuženog. Drugim građanima koji su tražili identičnu naknadu ona je dosuđena prije 2014. godine promjenom pravnog stava, a u odnosu na njih ispalo je da su Đurišići građani drugog reda. Vrhovni sud je svoj stav o zastari izmijenio prije tri godine u toku postupka koji se vodi od 1992. godine iako se s tim u vezi mora primijeniti sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava, na koju su se Đurišići pozvali. Odnosno, pošto sud blagovremeno nije okončao postupak koji se vodio preko 20 godina zahtjev stranke ne može biti odbijen zbog promjene pravnog stava ili zakona. I na kraju – stav Vrhovnog suda ne može se primijeniti u konkretnom slučaju jer se radi o retroaktivnoj primjeni koja nije dozvoljena.

Šta će na sve to reći Ustavni sud još se ne zna, jer Đurišić od tog suda još nije dobio nikakav odgovor na ustavnu žalbu.

Vanja Đurišić kaže da je nedavno razgovarao sa direktorom Direk-cije za imovinu Mladenom Ilićem, ali da nijesu mogli da nađu za-jednički jezik.

,,Ilić me pitao koliko tražim za tu parcelu na što sam mu odgovorio da tražim samo ono što me sleduje po zakonu. Čim me je to pitao zaključio sam da su oni svjesni da treba da mi plate zemlju. Rekao sam mu da samo tražim da potpišemo sporazum i nema problema. Rekao sam mu i da poruči gradonačelniku da jedino tako možemo riješiti ovaj problem. Razgovarao sam i sa menadžerom glavnog grada Dragutinom Đekovićem, ali još nema nikakvih rezultata. Oni, izgleda, ne žele da mi plate zemlju, a moraće. Ova zemlja je je-dan kroz jedan moja”, kategoričan je Đurišić.

Ukoliko mu Opština, kaže, ne ispuni ono što mu pripada po zakonu podnijeće krivične prijave protiv gradonačelnika Podgorice Stijepovića i ostalih odgovornih u Opštini koji krše zakon. A spreman je i da u znak protesta izbuši Jerevansku ulicu i ogradi svoju parcelu.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo