Povežite se sa nama

OKO NAS

MARATONSKI SPOR VANJE ĐURIŠIĆA SA OPŠTINOM PODGORICA: Ni zemlje, ni para

Objavljeno prije

na

Vanja Đurišić iz podgoričkog naselja Zabjelo godinama istjeruje pravdu po crnogorskim sudovima zbog dijela imanja svog oca, koje je sada vlasništvo njegovo i bratovo, a, kako tvrdi, uzurpirala ga je Opština Podgorica još 1985. godine. Zbog nepravde, maratonskih sudskih procesa i brojnih uzaludnih zahtjeva raznim državnim organima da riješe njegov problem, Vanja je nekoliko puta blokirao Jerevansku ulicu, čiji se dio nalazi na uzurpiranom imanju Đurišića, a prijetio je i da će se zapaliti ispred gradonačelnikovog kabineta.

,,Moj problem se može riješti za nekoliko sati. Samo treba da se dogovorimo da mi se plati oteta zemlja, odnosno da se ispoštuje zakon, i ništa više”, kaže Đurišić.

On objašnjava da se pred Osnovnim sudom u Podgorici vodio vanparnični potupak radi određivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost između njegovog oca protiv Glavnog grada Podgorice i Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice.

,,Taj postupak trajao je preko 25 godina, a nastavili smo ga, nakon očeve smrti, moj brat i ja. Sudovi su odbili zahtjeve moje porodice za isplatu nadoknade za oduzeto zemljište, a zanimljivo je da je drugostepeni sud odbio naš zahtjev zbog zastarjelog potraživanja. A sudovima je trebalo punih 25 godina da utvrde zastarjelost”, kaže Đurišić.

Tokom sudskih procesa o ovom predmetu izmijenjalo se šest sudija i brojni vještaci. Đurišić kaže da su svi poštovali ono što je odgovaralo Opštini Podgorica, a nisu uvažili nijedan dokaz koji je išao u njegovu i bratovu korist.

Đurišić je, sa porodicom, prvi put blokirao dio Jerevanske ulice 19. decembra prošle godine, na Dan oslobođenja Podgorice. Tada je upozorio nadležne da neće prestati sa protestima sve dok ne ostvari prava koja mu pripadaju po zakonu. On je tada ponovio svoj zahtjev da mu se isplati nadoknada za 1.023 kvadrata zemlje, preko koje je izgrađena ta ulica. Pozvao je i gradonačelnika Slavoljuba Stijepovića da u skladu sa zakonom ispuni njegov zahtjev. Đurišić je tada zaprijetio da će se zapaliti ispred Stijepovićevog kabineta ukoliko ne ostvari svoja prava, uz napomenu da je spreman da se dogovori sa predstavnicima nadležnih organa.

Prošlog mjeseca porodica Đurišić uputila je pisma predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću, premijeru Dušku Markoviću i predsjedniku Skupštine Crne Gore Ivanu Brajoviću u kojima ih obavještava o svom problemu.

Đurišić se ranije pismima obratio ambasadama Rusije, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Delegaciji Evropske unije.

,,Do sada sam uputio dvjesta molbi raznim državnim institucijama u kojima sam tražio da se sa mnom razgovara o kršenju mojih ljudskih prava, ali niko mi nije odgovorio! Obratio sam se, pored, ostalih, Dušku Markoviću, Zoranu Pažinu, Vesni Medenici, Ivici Stankoviću i Miloradu Katniću, ali ni od njih još nisam dobio odgovor. Samo tražim da mi se moje plati. Ovo je lako rješivo, sa-mo ako imaju dobru volju. Ne prijetim nikome, ali mora da se plati moja zemlja, to je vlasništvo moje i mog brata”, kaže Đurišić.

Parcele zbog kojih porodica Đurišić protestuje i traži da im se isplati za njih naknada su svojina Glavnog grada, što je potvrdio i sud, saopšteno je prošle godine iz Direkcije za imovinu.

„Navedeni predlog je odbijen presudom Osnovnog, Višeg i u konačnom, Vrhovnog suda 25. oktobra 2016, čime je postupak okončan u korist Glavnog grada. Dakle, te katastarske parcele su upisane kao svojina Glavnog grada, što se može provjeriti listom nepokretnosti broj 1048 KO Podgorica III”, saopšteno je iz Direkcije.

Stoga, navodi se u saopštenju Direkcije, ne postoji obaveza Glavnog grada da eksproprijaciju sprovodi nad svojom imovinom, koliko god korisnika bilo upisano u listu nepokretnosti.

,,Trotoar i saobraćajnicu, kao objekte u opštoj upotrebi, imaju pravo da koriste svi građani, pa i gospoda Đurišić, ali tim svojim pravom ne smiju ograničavati druge u korišćenju”, naveli su iz Direkcije, uz napomenu da će Direkcija poštovati konačne sudske presude u bilo čiju korist da budu donesene.

„Tačno je da su presude donesene u korist Glavnog grada, ali ne za ovu zemlju. Presude se apsolutno ne odnose na ovu zemlju. Oni su samo donijeli presudu za isplatu i rekli da je zastarjela”, tvrdi Đurišić.

Na presudu Vrhovnog suda od oktobra prošle godine braća Đurišić uložili su ustavnu žalbu. U njoj navode da su sudskim odlukama iz vanparničnog postupka povrijeđena sljedeća prava: pravo na pravni lijek zajemčeno Ustavom Crne Gore, pravo na pravično i javno suđenje u razumnom roku, pravo na svojinu, pravo na pravično suđenje zajemčeno Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, pravo o jednakosti građana pred zakonom i zabrana retroaktivne primjene zakona.

Evo, na osnovu žalbi Đurišića, nekoliko objašnjenja o tome kako su povrijeđena neka od navedenih prava. Sudski postupak se vodi 25 godina. Porodična imovina porodice Đurišić oduzeta je bez saglasnosti i učešća bilo kog člana porodice u tom postupku, a u postupku kada su tražili isplatu za zemlju sudovi su mijenjali praksu na štetu tužioca, a u korist tuženog. Drugim građanima koji su tražili identičnu naknadu ona je dosuđena prije 2014. godine promjenom pravnog stava, a u odnosu na njih ispalo je da su Đurišići građani drugog reda. Vrhovni sud je svoj stav o zastari izmijenio prije tri godine u toku postupka koji se vodi od 1992. godine iako se s tim u vezi mora primijeniti sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava, na koju su se Đurišići pozvali. Odnosno, pošto sud blagovremeno nije okončao postupak koji se vodio preko 20 godina zahtjev stranke ne može biti odbijen zbog promjene pravnog stava ili zakona. I na kraju – stav Vrhovnog suda ne može se primijeniti u konkretnom slučaju jer se radi o retroaktivnoj primjeni koja nije dozvoljena.

Šta će na sve to reći Ustavni sud još se ne zna, jer Đurišić od tog suda još nije dobio nikakav odgovor na ustavnu žalbu.

Vanja Đurišić kaže da je nedavno razgovarao sa direktorom Direk-cije za imovinu Mladenom Ilićem, ali da nijesu mogli da nađu za-jednički jezik.

,,Ilić me pitao koliko tražim za tu parcelu na što sam mu odgovorio da tražim samo ono što me sleduje po zakonu. Čim me je to pitao zaključio sam da su oni svjesni da treba da mi plate zemlju. Rekao sam mu da samo tražim da potpišemo sporazum i nema problema. Rekao sam mu i da poruči gradonačelniku da jedino tako možemo riješiti ovaj problem. Razgovarao sam i sa menadžerom glavnog grada Dragutinom Đekovićem, ali još nema nikakvih rezultata. Oni, izgleda, ne žele da mi plate zemlju, a moraće. Ova zemlja je je-dan kroz jedan moja”, kategoričan je Đurišić.

Ukoliko mu Opština, kaže, ne ispuni ono što mu pripada po zakonu podnijeće krivične prijave protiv gradonačelnika Podgorice Stijepovića i ostalih odgovornih u Opštini koji krše zakon. A spreman je i da u znak protesta izbuši Jerevansku ulicu i ogradi svoju parcelu.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo