Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: OBRT U SLUČAJU POŽARA NA ZGRADI EVROPA: I po babu i po stričevima

Objavljeno prije

na

Kada je prije više od osam godina u velikom požaru u glavnoj ulici u Beranama izgorio objekat predratnog hotela Evropa, gdje se sada u prizemlju nalazi istoimeni poslovni centar, nije se moglo ni pretpostaviti kakav će biti sudski epilog u ovom slučaju.

Vrhovni sud je, naime, preinačio presude nižih sudskih instanci i obavezao Opštinu Berane, koja je u to vrijeme bila zakupac gornjih spratova zgrade, da vlasnicima prizemlja isplati enormnu materijalnu nadoknadu od skoro dvije stotine hiljada eura na ime pričinjene štete.

Ovakva presuda u Opštini Berane dočekana je s nevjericom i ogorčenjem, uz najavu da se na tome neće stati „makar trebalo ići do Strazbura”.

„Mnogo je čudnih okolnosti zbog čega smo iznenađeni odlukom Vrhovnog suda. Prije svega, niže sudske instance, odnosno Viši sud nas je skoro oslobodio svake odgovornosti. Vlasnici prizemlja su se već naplatiti od osiguranja. Uzrok požara nikada nije sa sigurnošću rasvijetljen, i dosta toga drugog” – kazali su Monitoru u lokalnoj upravi.

Evropa je za nekoliko sati, u požaru kakav se ne pamti u ovom gradu, izgorjela u februaru 2010. godine. Ova zgrada prije Drugog svjetskog rata bila je u privatnom vlasništvu i u njoj se nalazio hotel Evropa, jedan od pet hotela u glavnoj gradskoj ulici.

Poslije rata zgrada je mijenjala vlasnike, a neposredno prije tranzicionog perioda, pripadala je preduzeću Agropolimlje. U naletu privatizacije, prizemlje je kupilo novo preduzeće Evropa doo i izgradilo moderan poslovni centar s poznatim istoimenim kafićem, dok su dva sprata pripala kompaniji AD Beamedija, koja je u masovnoj veučerskoj privatizaciji kupila dio Agropolimlja.

Kako je Opština Berane dovedena u vezu s požarom, široj je javnosti uglavnom ostalo nepoznato. U Beranama je to bio period vladavine Demokartske partije socijalista, koja je od sebi bliskog lokalnog tajkuna zakupila dva sprata i potkrovlje za potrebe administracije i pojedinih fakulteta, kojih je u tom gradu tada bilo čak šest.

Petog februara, negdje oko 23 sata, zgrada se našla u plamenu, koji se dizao desetine metara iznad objekta. Beranskim vatrogascima u pomoć su pritekle i kolege iz susjednih gradova, a za potpuno gašenje bilo je potrebno nekoliko dana.

Dok su viši spratovi i potkrovlje potpuno izgorjeli, prizemlje je najveće štete pretrpjelo zbog vode koja se slivala odozgo. Zbog te štete, vlasnici prizemlja su, iako su se naplatili od Sava osiguranja, tužili vlasnika i zakupce viših spratova, „gdje je navodno izbio požar”.

„Zašto navodno? Jednostavno zbog toga što nikada sa sigurnošću nije utvrđeno gdje je tačno započeo požar, te da li je izazvan namjerno ili slučajno” – kažu u Opštini Berane.

Vlasnicima zgrade ovo je bio dobar povod da dotrajali objekat s potpuno novim temeljima iznova sagrade. Na mjestu nekadašnjeg hotela Evropa, nikla je nova zgrada, od čvrstog i savremenog materijala, daleko bolja i kvalitetnija nego što je bila stara. I veća.

Osnovni sud u Beranama presudio je da upravo vlasnik gornjih spratova preduzeće Beamedija i Opština Berane kao zakupac prostora, vlasnicima prizemlja, odnosno poslovnom centru Evropa Grand, solidarno plate novu izgradnju temelja od oko osamdeset hiljada eura, kao i štetu na ime izgubljene dobiti, ili sve skupa stotinu i dvije hiljade eura.

Takva presuda donijeta je 2015. godine. Dvije godine kasnije, u žalbenom postupku, Viši sud u Bijelom Polju preinačio je presudu beranskog Osnovnog suda. Ukinuta je solidarna odgovornost prvotuženog, odnosno AD Beamedija, dok je drugotuženi Opština Berane obavezana da sama plati štetu od svega dvadesetak hiljada eura. Zahtjev vlasnika prizemlja za isplatu iznosa od 81.307,46 eura, koliko je ih koštalo zidanje temelja, odbačen je.

Slučaj Evropa nalazio se od tada u postupku revizije pred Vrhovnim sudom, koji je napravio presedan.

„Beamedija je oslobođena svake odgovornosti po osnovu naknade štete a drugotužena Opština Berane obavezana da sama nadoknadi štetu tužiocima po svim osnovama postavljenim u tužbenom zahtjevu, a to je ukupan iznos od 102 hiljade eura, kamata od 58,5 hiljada plus troškovi postupka od 23 hiljade eura” – kažu u Opštini Berane.

Sve u svemu, osam i po godina nakon požara u staroj zgradi hotela Evropa, Opština Berane je prema presudi Vrhovnog suda obavezana da tužiocima, poslovnom centru Evropa Grand, sama plati iznos od 184,4 hiljade eura, što za ovu siromašnu opštinu na sjeveru Crne Gore predstavlja skoro nemoguću misiju.

Zbog toga u Opštini Berane, gdje je DPS izgubio vlast 2014. godine, ne kriju mišljenje da je „Vrhovni sud ispoljio izuzetnu pristrasnost prema tužiocima prilikom donošenja konačne odluke”.

Oni ističu da ih na ovakav zaključak navodi utvrđeno činjenično stanje u prvostepenom i u drugostepenom postupku, koje se, kako smatraju, ne može ničim osporiti.

„Djelovi objekta u kojem je izbio požar i koji su bili u svojini prvotuženog, AD Beamedija, nijesu imali upotrebnu dozvolu za useljenje, niti su za to pribavljene saglasnosti za priključak na elektromrežu i na vodovodnu mrežu, kao ni saglasnost za protivpožarnu zaštitu” – kažu u lokalnoj upravi u Beranama.

U sudskim spisima ostalo je zapisano da hidrantske mreže na prvom i drugom spratu nijesu bile potpune, odnosno da nije bilo crijeva ni mlaznica, dok potkrovlje uopšte nije imalo hidrantsku mrežu.

„To je sve bilo u nadležnosti vlasnika objekta, odnosno Beamedije, u ovom slučaju zakupodavca, a ne Opštine kao zakupca poslovnih prostorija, odnosno Elektrotehničkog i Filološkog fakulteta, kao krajnjih korisnika tih prostorija” – kažu u Opštini.

Oni dodaju da ih na zaključak o pristrasnoti Vrhovnog suda navode još neke činjenice, kao, na primjer, to što su svi angažovani vještaci u ovom postupku u konačnom usaglasili svoje nalaze i mišljenja i konstatovali da se tačan uzrok požara ne može utvrditi, zatim da je Osnovno državno tužilaštvo utvrdilo da u požaru nema elemenata za krivično gonjenje prema nekom određenom licu.

„Konačno, PC Evropa Grand i drugi tužioci osigurali su objekat od požara kod osiguravajućeg društva 2. 11. 2009. godine, dakle devedeset tri dana prije nastanka požara” – ističu u Opštini Berane.

„Više je nego jasno da je Vrhovni sud pristrasno postupio kada je isključivo Opštinu Berane, kao drugotuženog u ovom postupku, obavezao da na ime štete PC Evropa Grand i drugim tužiocima isplati 184.379,95 eura, što ne opterećuje samo budžet Opštine Berane, već i države Crne Gore, odnosno u krajnjem, poreske obveznike Crne Gore” – kažu u Opštini Berane.

Oni smatraju da je ovaj slučaj „još jedan pokazatelj kako se usljed neujednačenosti sudske prakse, odnosno različitog sudskog tumačenja primjene zakona i različitog načina pristupa rješavanja jedne životne situacije, pojedinci neosnovano bogate na račun države, bez kaplje znoja i trunke uloženog rada”.

Za njih nije bez značaja ni činjenica da je Vrhovni sud presudu u slučaju požara u zgradi Evropa, donio 27. marta 2018. godine, odnosno samo nekoliko dana prije ponavljanja lokalnih izbora na pet mjesta u ovom gradu, na kojima je Demokratska partija socijalista opet izgubila bitku za ovu opozicionu opštinu, među rijetkim opozicionim na sjeveru Crne Gore.

 

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo