Povežite se sa nama

OKO NAS

UOČI SAMITA O BALKANU CRNA GORA I ALBANIJA PROŠIRUJU SARADNJU: Preko Skadra brže do Londona

Objavljeno prije

na

Možda se niko više od građana Krajine nije obradovao zajedničkoj sjednici vlada Crne Gore i Albanije koja je u utorak održana u Skadru. Premijeri Duško Marković i Edi Rama su tom prilikom potpisali sporazum o otvaranju zajedničkog graničnog prijelaza Ckla – Zogaj, na Skadarskom jezeru.

To bi, nakon tačno 70 godina, mogao konačno da bude znak da ovaj dio Crne Gore više neće biti slijepo crijevo, područje odakle se ljudi masovno iseljavaju. Statistika pokazuje da je tri puta više Krajinjana u Americi, nego u svom zavičaju.

Predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmet Bardhi kaže da zahtjev za otvaranje tog prijelaza, koji nije bio u funkciji od Rezolucije Informbiroa, 1948. godine, datira još od 1990. ,,Mi smo to zatražili danom osnivanja naše političke stranke, i zahtijevali od državnih organa Crne Gore i Albanije. Taj granični prijelaz je od egzistencijalnog značaja za građane Krajine, jer im omogućava sveopšti razvoj”, ističe Bardhi, koji je porijeklom sa tog područja.

Da stignu do Skadra, kojeg vide kao na dlanu, Krajinjani više neće morati da putuju 30-ak kilometara, već će prelaziti pet puta manju razdaljinu.

Izvjesno je takođe da čekanja na novom graničnom prijelazu neće biti, što nije slučaj sa Sukobinom, inače, prvim zajedničkim graničnim prijelazom na jugoistoku Evrope. Kada je on otvaran, u maju 2002. godine, planirano je da tuda prolazi oko pola miliona putnika. Prošle godine je na Sukobinu registrovano preko dva miliona prelazaka. Iako je to stalan zahtjev privrednika Ulcinja i Bara, na Sukobinu još uvijek nema robnog prometa.

Gužve na tom graničnom prijelazu mogle bi se smanjiti. Marković i Rama najavljuju da će uskoro biti otvoren još jedan granični prijelaz kod Ulcinja, na rijeci Bojani, Sveti Nikola – Puljaj. Uz put koji Albanija gradi do Velipoje, to će značiti da se do aerodroma u Tirani iz Ulcinja može stići za oko 1,5 časova. To je izuzetno značajno za velike turoperatore koji su se vratili u Ulcinj, a koji ne žele da njihovi klijenti putuju autobusom od aerodroma do odredišta više nego što je trajao let avionom.

Ministri dviju vlada potpisali su još niz važnih bilateralnih sporazuma, od kojih je najvažniji onaj u oblasti prekograničnog upravljanja vodnim resursima Skadarskog jezera, te rijeka Drima, Bojane i Morače. Tu su i sporazumi u oblasti kulture i privrede, te posebno dogovori oko izgradnje jadransko-jonskog autoputa.

Sa tim zajedničkim prijedlozima i porukama iz Skadra, Marković i Rama putuju na predstojeći samit Zapadnog Balkana koji će se održati 9. i 10. jula u Londonu, u okviru Berlinskog procesa. Oni su na ovaj način poručili da su implementirali akcioni plan sa prošlogodišnjeg samita u Trstu kojim se predviđa uspostavljanje regionalnog ekonomskog područja usmjerenog na uklanjanje carinskih i necarinskih prepreka i tretiranja cijele regije kao jedinstvenog investicionog odredišta, kao i na olakšavanje prelaska granica.

U Briselu i Berlinu žele mijenjanje atmosfere i pripremu terena za približavanje regije Evropskoj Uniji. Premijeri Crne Gore i Albanije se nadaju da će njihov prristup biti i nagrađen na londonskom skupu, iako je paradoksalno da će se to desiti u državi koja izlazi iz Unije.

Samit u Londonu, peti sastanak lidera Zapadnog Balkana, zvaničnika EU i predstavnika nekoliko zemalja članica Unije, mogao bi biti posljednja konferencija organizovana u okviru Berlinskog procesa, koji je 2014. godine pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel kako bi ohrabrila zemlje regije na sprovođenje reformi i pokazala im da EU, uprkos zamoru od proširenja, i dalje drži otvorena vrata za sve zemlje jugoistoka kontinenta koje ispune kriterijume za članstvo.

Na ovom skupu jasno će biti istaknuta agenda političkog, ekonomskog i bezbjednosnog povezivanja, zajedno s digitalizacijom, kao i posvećenost mladima i snažnijeg uključivanja civilnog društva. U glavnom gradu Velike Britanije predstavnici civilnog društva i mladih će zajedno učestvovati na Forumu civilnog društva i mladih i razmijeniti mišljenja sa svih šest ministara vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana na zajedničkom panelu 9. jula.

Iako navodi da je implementacija zaključaka sa ranijih samita bila razočaravajuća, predavač na Univerzitetu u Gracu Marko Kmezić kaže da treba nastaviti Berlinski proces. ,,Njegov značaj je očigledan, što dokazuje broj donatora i regionalnih i međunarodnih organizacija koje se bave Zapadnim Balkanom, kao i većih evropskih kompanija, koje su izrazile interesovanje za region. Od početka Berlinskog procesa pokrenuto je mnogo programa i inicijativa. Osnovana je Regionalna kancelarija za omladinsku saradnju, potpisana Deklaracija o regionalnoj saradnji i rješavanju bilateralnih sporova, napravljeno je nekoliko velikih infrastrukturnih projekata”, ocjenjuje Kmezić.

Britanski diplomata Endrju Pejdž, koordinator samita u Londonu, kaže da je originalni fokus Berlinskoga procesa od početka bio na ekonomskoj stabilnosti, pomaganju zemljama Zapadnog Balkana na međusobnom povezivanju infrastrukture – puteva, željezničkih pruga, telekomunikacija. ,,Ako gledate širu istorijsku sliku, ima puno prostora za optimizam. Statistika iz Strategije proširenja Evropske komisije pokazuje kako je u posljednjih 15 godina postignut veliki napredak. Veliki napredak napravljen je i od Berlinskog samita 2014. Brojke su prilično impresivne”, smatra Pejdž i dodaje: ,,Da, to nije dovoljno, ali te zemlje rastu bržim stopama od prosjeka EU. Mislimo da postoje obećavajuće mogućnosti za investitore, ali da bi se one ostvarile, treba postojati daljnji napredak prema EU. A to znači da se istovremeno moraju sprovoditi ekonomske reforme, te rješavati pitanja koja utiču na percepcije ulagača, poput vladavine prava i korupcije. To će biti u fokusu samita u Londonu”.

 

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O TUŽILAŠTVU: Odlučno ali ne ishitreno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci smatraju da je glavni cilj predloženih izmjena da se smijeni glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, predstavnici vlasti kažu da žele osloboditi tužilaštvo od političkih uticaja i korupcije, nevladin sektor preporučuje oprez

 

Način izbora vršioca dužnosti rukovodioca Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), koji ne bi morao da bude tužilac, jedna je od ključnih zamjerki koju tužioci imaju na nacrt izmjena Zakona o državnom tužilaštvu. Među primjedbama su i zakonsko rješenje kojim je definisan prestanak funkcije rukovodioca tužilaštva „ispunjenjem uslova za penziju”, kao i to da bivši državni tužilac ne može biti član Tužilačkog savjeta.

„Ovakav pristup Vlada ima samo sa jednim ciljem – da smijeni glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića.“ To je izjavio v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković na javnoj debati povodom nacrta zakona, zakazanoj na brzinu, u maniru prethodne vlasti. Potpredsjendik Vlade Dritan Abazović, koji je objelodanio da je nacrt pisan u njegovom kabinetu, tvrdi da predloženi dokument nije usmjeren personalno protiv bilo koga.

„Crnoj Gori treba veća vladavina prava. Ako neko budućnost Crne Gore i njenih integracionalnih procesa veže za sebe lično, pravi veliku grešku i državi veliku štetu. Niko ne može biti iznad nacionalnih interesa. Zakonska rješenja treba da tražimo u duhu sistematskih rješenja nagomilanih problema“, kazao je Abazović.

Iz nacrta zakona jasna je namjera za promjenama u državnom tužilaštvu, ali, ima upozorenja da promjenu prati potreba za većom kontrolom skupštinske većine nad tim državnim organom. Prošli nacrt tužilačkih zakona je kritikovala Venecijanska komisija. Uz stav da se ne može mijenjati tužilački sistem kako bi se smijenio pojedinac. Ni novi nacrt nije uvažio sve preporuke Venecijanske komisije. Abazović kaže da bi radije da rizikuje „packe“ od EU, ako to znači da će imati bolje rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala. „Mi moramo da isporučimo rezultate. Ova zemlja se davi u procedurama“, kazao je Abazović.

Vlast tek treba da odluči o formi podnošenja ovog dokumenta na glasanje u Skupštini. Ukoliko predlagač nacrta bude Vlada, dužna je da zakaže javnu raspravu u trajanju od najmanje 20, a najviše 40 dana. Ukoliko bi Skupština bila predlagač – nije obavezna da organizuje javnu raspravu.

Nacrtom se predlaže se da se nakon izbora novog Tužilačkog savjeta, u kome tužioci više ne bi imali većinu, imenuje novi v.d. VDT-a koji ne mora biti iz Vrhovnog tužilaštva. VDT Ivica Stanković u maju stiče uslove za starosnu penziju, a nakon njegovog odlaska Tužilački savjet (TS) treba da imenuje nekoga iz VDT-a da bude vršilac dužnosti. Sve to do usvajanja novog zakona i izbora novog savjeta.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT SE SJETILO DRŽAVNIH GARANCIJA ZA KOMBINAT ALUMINIJUMA: Aprilske šale

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema istine o KAP-u bez saslušanja Đukanovića, Gvozdenovića, Lazovića, Lukšića, Vujanovića, Brkovića, Žugića, Jelića… Sve drugo je zabava za lakovjerne. I zataškavanje

 

Branko Vujović, nekadašnji ministar ekonomije u jednoj od vlada Mila Đukanovića i dugogodišnji direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, priveden je u ponedjeljak na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Vujović je sa još desetak bivših službenika Ministarstva ekonomije i Ministarstva finansija saslušan zbog izdavanja državnih garancija nekadašnjim vlasnicima Kombinata aluminijuma (KAP) za pet kredita ukupne vrijednosti 135 miliona eura.

Privedeni su nakon saslušanja otišli kući. SDT nije tražilo njihovo zadržavanje pošto su, prenose mediji, „tokom izviđaja prikupili sve dokaze”. Sumnjamo u istinitost tih navoda. Iako, zvanično, izviđaj o nezakonitim kreditnim garancijama za KAP traje od 2014, godine. A evo i zašto.

Sporni posao je osmišljen krajem 2009, kao dio Ugovora o poravnanju između Vlade  i tadašnjih vlasnika Kombinata, Centralno evropske aluminijske kompanije (CEAK), firme do danas nepoznate vlasničke strukture registrovana na Kipru, preko niza povezanih firmi u većinskom vlasništvu Olega Deripaske. Iako je njene interese u Crnoj Gori najčešće i najubjedljivije branio dugogodišnji Putinov ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu.

Prethodno je, uoči prvomajskih praznika 2009, tadašnji premijer Đukanović izjavio da će o budućnosti KAP-a odlučivati radnici i Vlada, pošto većinski vlasnik nije u stanju da ispuni obaveze preuzete Ugovorom o privatizaciji iz 2005.  Isto je, sredinom maja, potvrdio i Branko Vujović: „Ispunjeni su uslovi da Vlada pokrene raskid kupoprodajnog ugovora”. Zapravo, to je bio nastavak priče iz marta iste godine, kada je potpredsjednik Vlade i potpisnik privatizacionog ugovora o prodaji KAP-a Branimir Gvozdenović saoštio kako je vladin ekspertski tim pripremio tužbu protiv CEAK-a i elektronskom poštom je uputio Arbitražnom sudu u Frankfurtu. Kao odgovor na tužbu koju su Deripaskini saradnici pripremili godinu ranije, zahtijevajući od Crne Gore odštetu od 300 miliona eura. Doduše, njegov kolega, potpredsjednik Vlade i predsjednik komisije koja je pripremala odštetni zahtjev,

Vujica Lazović tada je izjavio da je priprema tužbe tek „u završnoj fazi”. Ali i precizirao da je CEAK Crnoj Gori nanio štetu „od minimum 200 miliona eura”.

I sve je to palo u zaborav.

Zainteresovani su još tada znali kako nema priče o propasti Kombinata pod upravom CEAK-a bez svjedočanja pomenutog trojca – Đukanović, Gvozdenović, Lazović. Nakon čega bi se utvrdio i njihov status u predmetu (svjedoci ili optuženi). Plus Milan Roćen i Zoran Bećirović, kao najzaslužniji za dolazak Olega Deripaske u Podgoricu, na čuveni susret u kafeu Grand. Gdje je, kažu uz čivas, utanačena sudbina nekadašnje lokomotive industrijskog razvoja Crne Gore. Morali su toga postati svjesni i u SDT, u nekom momentu proteklih osam godina koliko, navodno, traje njihov izviđaj. Ipak, ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA SE KANDIDUJE ZA EVROPSKU PRIJESTONICU KULTURE: Ambicija u (ne)skladu sa mogućnostima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnoge je iznenadila najava Marka – Bata Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte

 

Budva će se kandidovati za titulu Evropska prijestonica kulture za 2028, odlučili su u lokalnoj upravi. Pripreme na inicijativu predsjednika Opštine, Marka – Bata Carevića, uveliko su počele. Ideja je da se u proces uključe i Kotor, Tivat i Herceg Novi, kako bi se na najbolji način svijetu predstavilo kulturno blago kojim raspolažu ovi primorski gradovi.

„Ukoliko grad Budva osvoji ovu laskavu titulu, otvaraju se velika vrata za dalji razvoj grada, ali i cijele primorske, odnosno Bokokotorske regije“  istaknuto je u tekstu postavljenom na sajtu Opštine.

Već je potpisan protokol o saradnji na ovom projektu sa opštinama Tivat i Herceg Novi. Carević se početkom mjeseca susreo sa ministarkom za kulturu, prosvjetu, nauku i sport, Vesnom Bratić, od čijeg Ministarstva očekuje da pripremi  informaciju  za Vladu Crne Gore, kako bi dobili  podršku države za projekat čiji je naziv izmijenjen u „Budva – Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture“, kako bi i zvanično podnijeli kandidaturu. Ukoliko Vlada podrži ideju Carevića, bio bi to kulturni projekat od nacionalnog značaja.

Zamisao Carevića je da čitav proces vodi najbogatiji grad Boke, odnosno Opština Budva, procjenjujući da je za njegovu realizaciju u toku narednih šest godina potrebno oko 64 miliona eura, koliko je novca utrošio Novi Sad, koji je ovu prestižnu titulu ponio prošle godine.

Od navedene sume oko 35 miliona eura Novi Sad je utrošio na izgradnju infrasturkture a oko 30 miliona na kulturne programe, pojasnio je Carević u dopisu koji je dostavio ministarki Bratić. Prema propozicijama najveći dio finansiranja snosi grad organizator, država i regija na koju se odnosi.

Kako se nezvanično saznaje u lokalnoj upravi u Kotoru nisu raspoloženi da učestvuju u ovom projektu iz više razloga. Jedan je  nedostatak novca za tu vrstu priznanja i slave, za grad koji predstavlja elitu u pogledu kulture i graditeljskog nasljeđa  u odnosu na Budvu i Tivat, te nikako ne mogu biti zaleđina i pratnja u tom takmičenju. Kotor ima tri upisa na listu UNESCO-a, od kojih je 1979.  područje Kotora, kao jedinstvena univerzalna prirodna i kulturna vrijednost. Kotorski srednjevjekovni bedemi upisani su zasebno, 38 godina kasnije, odnosno 2017. Ove godine biće upisana Bokeška mornarica kao nematerijalna baština svjetskog značaja. Kotorani će pružiti svu vrstu podrške kandidaturi Budve, ali neće učestvovati u programu.

Mnoge je iznenadila najava Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva prepoznata kao grad u kome nema značajnije kulturne infrastrukture, nema prostora neophodnih za kulturna događanja i raznovrsne programe. Budva je platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije, i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte, kao nijedan grad u zemlji.

Država je prodala Zeta film, filmsku kuću od nacionalnog značaja, radi zgrade u centru grada, koja je srušena i na njeno mjesto napravljen ružni soliter sa stanovima za prodaju od 11 spratova. Zgrada Zeta filma bila je dom i za gradski Dom kulture sa pozorišnom i bioskopskom salom, koje su nestale da bi ustupile mjesto diskoteci i kockarnici.

Država je prodala i gradsku tvrđavu Citadela, dio spomeničkog područja Starog grada, jedinu pozorišnu scenu na kojoj se održavao program festivala Grad teatar, koji je pledirao da dobije tretman kulturne manifestacije od nacionalnog značaja. Od tada se pozorišne predstave odigravaju po školskim dvorištima, brdima i zaravnima okolnih sela. Budva nema prostore za kulturu, nema sale, galerije, koncertne dvorane…

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo