Povežite se sa nama

OKO NAS

UOČI SAMITA O BALKANU CRNA GORA I ALBANIJA PROŠIRUJU SARADNJU: Preko Skadra brže do Londona

Objavljeno prije

na

Možda se niko više od građana Krajine nije obradovao zajedničkoj sjednici vlada Crne Gore i Albanije koja je u utorak održana u Skadru. Premijeri Duško Marković i Edi Rama su tom prilikom potpisali sporazum o otvaranju zajedničkog graničnog prijelaza Ckla – Zogaj, na Skadarskom jezeru.

To bi, nakon tačno 70 godina, mogao konačno da bude znak da ovaj dio Crne Gore više neće biti slijepo crijevo, područje odakle se ljudi masovno iseljavaju. Statistika pokazuje da je tri puta više Krajinjana u Americi, nego u svom zavičaju.

Predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmet Bardhi kaže da zahtjev za otvaranje tog prijelaza, koji nije bio u funkciji od Rezolucije Informbiroa, 1948. godine, datira još od 1990. ,,Mi smo to zatražili danom osnivanja naše političke stranke, i zahtijevali od državnih organa Crne Gore i Albanije. Taj granični prijelaz je od egzistencijalnog značaja za građane Krajine, jer im omogućava sveopšti razvoj”, ističe Bardhi, koji je porijeklom sa tog područja.

Da stignu do Skadra, kojeg vide kao na dlanu, Krajinjani više neće morati da putuju 30-ak kilometara, već će prelaziti pet puta manju razdaljinu.

Izvjesno je takođe da čekanja na novom graničnom prijelazu neće biti, što nije slučaj sa Sukobinom, inače, prvim zajedničkim graničnim prijelazom na jugoistoku Evrope. Kada je on otvaran, u maju 2002. godine, planirano je da tuda prolazi oko pola miliona putnika. Prošle godine je na Sukobinu registrovano preko dva miliona prelazaka. Iako je to stalan zahtjev privrednika Ulcinja i Bara, na Sukobinu još uvijek nema robnog prometa.

Gužve na tom graničnom prijelazu mogle bi se smanjiti. Marković i Rama najavljuju da će uskoro biti otvoren još jedan granični prijelaz kod Ulcinja, na rijeci Bojani, Sveti Nikola – Puljaj. Uz put koji Albanija gradi do Velipoje, to će značiti da se do aerodroma u Tirani iz Ulcinja može stići za oko 1,5 časova. To je izuzetno značajno za velike turoperatore koji su se vratili u Ulcinj, a koji ne žele da njihovi klijenti putuju autobusom od aerodroma do odredišta više nego što je trajao let avionom.

Ministri dviju vlada potpisali su još niz važnih bilateralnih sporazuma, od kojih je najvažniji onaj u oblasti prekograničnog upravljanja vodnim resursima Skadarskog jezera, te rijeka Drima, Bojane i Morače. Tu su i sporazumi u oblasti kulture i privrede, te posebno dogovori oko izgradnje jadransko-jonskog autoputa.

Sa tim zajedničkim prijedlozima i porukama iz Skadra, Marković i Rama putuju na predstojeći samit Zapadnog Balkana koji će se održati 9. i 10. jula u Londonu, u okviru Berlinskog procesa. Oni su na ovaj način poručili da su implementirali akcioni plan sa prošlogodišnjeg samita u Trstu kojim se predviđa uspostavljanje regionalnog ekonomskog područja usmjerenog na uklanjanje carinskih i necarinskih prepreka i tretiranja cijele regije kao jedinstvenog investicionog odredišta, kao i na olakšavanje prelaska granica.

U Briselu i Berlinu žele mijenjanje atmosfere i pripremu terena za približavanje regije Evropskoj Uniji. Premijeri Crne Gore i Albanije se nadaju da će njihov prristup biti i nagrađen na londonskom skupu, iako je paradoksalno da će se to desiti u državi koja izlazi iz Unije.

Samit u Londonu, peti sastanak lidera Zapadnog Balkana, zvaničnika EU i predstavnika nekoliko zemalja članica Unije, mogao bi biti posljednja konferencija organizovana u okviru Berlinskog procesa, koji je 2014. godine pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel kako bi ohrabrila zemlje regije na sprovođenje reformi i pokazala im da EU, uprkos zamoru od proširenja, i dalje drži otvorena vrata za sve zemlje jugoistoka kontinenta koje ispune kriterijume za članstvo.

Na ovom skupu jasno će biti istaknuta agenda političkog, ekonomskog i bezbjednosnog povezivanja, zajedno s digitalizacijom, kao i posvećenost mladima i snažnijeg uključivanja civilnog društva. U glavnom gradu Velike Britanije predstavnici civilnog društva i mladih će zajedno učestvovati na Forumu civilnog društva i mladih i razmijeniti mišljenja sa svih šest ministara vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana na zajedničkom panelu 9. jula.

Iako navodi da je implementacija zaključaka sa ranijih samita bila razočaravajuća, predavač na Univerzitetu u Gracu Marko Kmezić kaže da treba nastaviti Berlinski proces. ,,Njegov značaj je očigledan, što dokazuje broj donatora i regionalnih i međunarodnih organizacija koje se bave Zapadnim Balkanom, kao i većih evropskih kompanija, koje su izrazile interesovanje za region. Od početka Berlinskog procesa pokrenuto je mnogo programa i inicijativa. Osnovana je Regionalna kancelarija za omladinsku saradnju, potpisana Deklaracija o regionalnoj saradnji i rješavanju bilateralnih sporova, napravljeno je nekoliko velikih infrastrukturnih projekata”, ocjenjuje Kmezić.

Britanski diplomata Endrju Pejdž, koordinator samita u Londonu, kaže da je originalni fokus Berlinskoga procesa od početka bio na ekonomskoj stabilnosti, pomaganju zemljama Zapadnog Balkana na međusobnom povezivanju infrastrukture – puteva, željezničkih pruga, telekomunikacija. ,,Ako gledate širu istorijsku sliku, ima puno prostora za optimizam. Statistika iz Strategije proširenja Evropske komisije pokazuje kako je u posljednjih 15 godina postignut veliki napredak. Veliki napredak napravljen je i od Berlinskog samita 2014. Brojke su prilično impresivne”, smatra Pejdž i dodaje: ,,Da, to nije dovoljno, ali te zemlje rastu bržim stopama od prosjeka EU. Mislimo da postoje obećavajuće mogućnosti za investitore, ali da bi se one ostvarile, treba postojati daljnji napredak prema EU. A to znači da se istovremeno moraju sprovoditi ekonomske reforme, te rješavati pitanja koja utiču na percepcije ulagača, poput vladavine prava i korupcije. To će biti u fokusu samita u Londonu”.

 

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo