Povežite se sa nama

OKO NAS

UOČI SAMITA O BALKANU CRNA GORA I ALBANIJA PROŠIRUJU SARADNJU: Preko Skadra brže do Londona

Objavljeno prije

na

Možda se niko više od građana Krajine nije obradovao zajedničkoj sjednici vlada Crne Gore i Albanije koja je u utorak održana u Skadru. Premijeri Duško Marković i Edi Rama su tom prilikom potpisali sporazum o otvaranju zajedničkog graničnog prijelaza Ckla – Zogaj, na Skadarskom jezeru.

To bi, nakon tačno 70 godina, mogao konačno da bude znak da ovaj dio Crne Gore više neće biti slijepo crijevo, područje odakle se ljudi masovno iseljavaju. Statistika pokazuje da je tri puta više Krajinjana u Americi, nego u svom zavičaju.

Predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmet Bardhi kaže da zahtjev za otvaranje tog prijelaza, koji nije bio u funkciji od Rezolucije Informbiroa, 1948. godine, datira još od 1990. ,,Mi smo to zatražili danom osnivanja naše političke stranke, i zahtijevali od državnih organa Crne Gore i Albanije. Taj granični prijelaz je od egzistencijalnog značaja za građane Krajine, jer im omogućava sveopšti razvoj”, ističe Bardhi, koji je porijeklom sa tog područja.

Da stignu do Skadra, kojeg vide kao na dlanu, Krajinjani više neće morati da putuju 30-ak kilometara, već će prelaziti pet puta manju razdaljinu.

Izvjesno je takođe da čekanja na novom graničnom prijelazu neće biti, što nije slučaj sa Sukobinom, inače, prvim zajedničkim graničnim prijelazom na jugoistoku Evrope. Kada je on otvaran, u maju 2002. godine, planirano je da tuda prolazi oko pola miliona putnika. Prošle godine je na Sukobinu registrovano preko dva miliona prelazaka. Iako je to stalan zahtjev privrednika Ulcinja i Bara, na Sukobinu još uvijek nema robnog prometa.

Gužve na tom graničnom prijelazu mogle bi se smanjiti. Marković i Rama najavljuju da će uskoro biti otvoren još jedan granični prijelaz kod Ulcinja, na rijeci Bojani, Sveti Nikola – Puljaj. Uz put koji Albanija gradi do Velipoje, to će značiti da se do aerodroma u Tirani iz Ulcinja može stići za oko 1,5 časova. To je izuzetno značajno za velike turoperatore koji su se vratili u Ulcinj, a koji ne žele da njihovi klijenti putuju autobusom od aerodroma do odredišta više nego što je trajao let avionom.

Ministri dviju vlada potpisali su još niz važnih bilateralnih sporazuma, od kojih je najvažniji onaj u oblasti prekograničnog upravljanja vodnim resursima Skadarskog jezera, te rijeka Drima, Bojane i Morače. Tu su i sporazumi u oblasti kulture i privrede, te posebno dogovori oko izgradnje jadransko-jonskog autoputa.

Sa tim zajedničkim prijedlozima i porukama iz Skadra, Marković i Rama putuju na predstojeći samit Zapadnog Balkana koji će se održati 9. i 10. jula u Londonu, u okviru Berlinskog procesa. Oni su na ovaj način poručili da su implementirali akcioni plan sa prošlogodišnjeg samita u Trstu kojim se predviđa uspostavljanje regionalnog ekonomskog područja usmjerenog na uklanjanje carinskih i necarinskih prepreka i tretiranja cijele regije kao jedinstvenog investicionog odredišta, kao i na olakšavanje prelaska granica.

U Briselu i Berlinu žele mijenjanje atmosfere i pripremu terena za približavanje regije Evropskoj Uniji. Premijeri Crne Gore i Albanije se nadaju da će njihov prristup biti i nagrađen na londonskom skupu, iako je paradoksalno da će se to desiti u državi koja izlazi iz Unije.

Samit u Londonu, peti sastanak lidera Zapadnog Balkana, zvaničnika EU i predstavnika nekoliko zemalja članica Unije, mogao bi biti posljednja konferencija organizovana u okviru Berlinskog procesa, koji je 2014. godine pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel kako bi ohrabrila zemlje regije na sprovođenje reformi i pokazala im da EU, uprkos zamoru od proširenja, i dalje drži otvorena vrata za sve zemlje jugoistoka kontinenta koje ispune kriterijume za članstvo.

Na ovom skupu jasno će biti istaknuta agenda političkog, ekonomskog i bezbjednosnog povezivanja, zajedno s digitalizacijom, kao i posvećenost mladima i snažnijeg uključivanja civilnog društva. U glavnom gradu Velike Britanije predstavnici civilnog društva i mladih će zajedno učestvovati na Forumu civilnog društva i mladih i razmijeniti mišljenja sa svih šest ministara vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana na zajedničkom panelu 9. jula.

Iako navodi da je implementacija zaključaka sa ranijih samita bila razočaravajuća, predavač na Univerzitetu u Gracu Marko Kmezić kaže da treba nastaviti Berlinski proces. ,,Njegov značaj je očigledan, što dokazuje broj donatora i regionalnih i međunarodnih organizacija koje se bave Zapadnim Balkanom, kao i većih evropskih kompanija, koje su izrazile interesovanje za region. Od početka Berlinskog procesa pokrenuto je mnogo programa i inicijativa. Osnovana je Regionalna kancelarija za omladinsku saradnju, potpisana Deklaracija o regionalnoj saradnji i rješavanju bilateralnih sporova, napravljeno je nekoliko velikih infrastrukturnih projekata”, ocjenjuje Kmezić.

Britanski diplomata Endrju Pejdž, koordinator samita u Londonu, kaže da je originalni fokus Berlinskoga procesa od početka bio na ekonomskoj stabilnosti, pomaganju zemljama Zapadnog Balkana na međusobnom povezivanju infrastrukture – puteva, željezničkih pruga, telekomunikacija. ,,Ako gledate širu istorijsku sliku, ima puno prostora za optimizam. Statistika iz Strategije proširenja Evropske komisije pokazuje kako je u posljednjih 15 godina postignut veliki napredak. Veliki napredak napravljen je i od Berlinskog samita 2014. Brojke su prilično impresivne”, smatra Pejdž i dodaje: ,,Da, to nije dovoljno, ali te zemlje rastu bržim stopama od prosjeka EU. Mislimo da postoje obećavajuće mogućnosti za investitore, ali da bi se one ostvarile, treba postojati daljnji napredak prema EU. A to znači da se istovremeno moraju sprovoditi ekonomske reforme, te rješavati pitanja koja utiču na percepcije ulagača, poput vladavine prava i korupcije. To će biti u fokusu samita u Londonu”.

 

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo