Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEVER: KONCESIONARI UNIŠTAVAJU LOKALNE PUTEVE: Nekom zarada, nekom šteta

Objavljeno prije

na

Mještani sela iz više sjevernih opština tokom minulog mjeseca upozorili su da koncesionari šuma urnišu lokalne puteve. Do nekih sela, nakon što su njima godinama prolazili kamioni natovareni građom, sada se može jedino terenskim vozilima. Malo je preduzetnika koji se sjete da nešto novca iz svojih visokih prihoda od korišćenja šuma ulože u popravke saobraćajnica. To rade, tvrde mještani, kad njima treba za transport drvne građe. Kad završe svoj posao, ostavljaju za sobom saobraćajnice, koje više ne mogu biti od koristi mještanima.

,,Osim što za sobom ostavljaju pustoš a u šumama panjeve, tu su uslovi da bujice dodatno oštete puteve. Popravljaju se malo i to uglavnom kad njihovi kamioni zbog ogromnih rupa ne mogu da prolaze. Ne pada im na pamet da po kiši, kada je putna podloga raskvašena, obustave radove. Sve se svelo na lični interes, a do sada nijesmo osjetili da država ili lokalna uprava kontrolišu takvo stanje”, kažu u jednom kolašinskom selu, čijim putevima svakodnevno prolazi mehanizacija dvojice koncesionara.

Koliko je poznato, do sada nije raskinut nijedan koncesioni ugovor zbog nemarnog odnosa koncesionara prema saobraćajnicama. Sve se, uglavnom, svodilo na mlaka upozorenje s državnog nivoa, koja nijesu bitnije mijenjala stanje na terenu niti unaprijedila kvalitet života mještana sjevera. U lokalnim upravama kažu da nemaju nadležnost, a često ni podatke o broju koncesionara na teritoriji svoje opštine, njihovim obavezama i visini koncesionih naknada.

U zaseoku Bukova Poljana, u blizini Bara Kraljskih kod Kolašina tvrde da uskoro neće moći da koriste seoski put, koji su gradili svojim novcem, jer ga svakodnevno uništavaju kamioni nekolicine zakupaca privatnih šuma. Taj put je važan za nekoliko desetina vlasnika kuća i imanja u Bukovoj Poljani.

,,Već neko vrijeme ne mogu putničkim automobilom do svoje kuće u kojoj živi i moja sestra, inače osoba s posebnim potrebama. Strah me i da pomislim šta bi bilo kada bi joj zatrebala hitna pomoć. Sve što su mještani sanirali na ovom putu, uništili su kamioni nekolicine preduzimača. Svaka obilnija kiša stanje dodatno pogoršava”, kaže Milorad Milović, koji sa sestrom ljeti boravi u Bukovoj Poljani.

On podsjeća da su put gradili mještani, a često su odvajali novac za popravke te saobraćajnice.

Milović, koji govori u ime svojih komšija, tvrdi da je neophodno da nadležni koji odobravaju eksploataciju šume povedu računa o tom i ostalim seoskim putevima. Prema njegovim riječima, izdatao je više od 100 rješenja, kojima je dozvoljena sječa i u privatnim šumama. Preduzimači treba da odvajaju dio svoje zarade i ulažu u puteve, naglašavaju mještani, isučući da ,,takvo stanje više ne mogu da trpe”.

,,Na sreću, ima i nekoliko savjesnih koncesionara. Ljubiša Kuburović i Vesko Vujisić, više puta su ulagali u sanaciju saobraćanice. Kuburović i sada popravlja jedan dio puta. Vujisić, kada pada kiša, obustavlja odvoženje građe, pa tako izbjegava dodatno uništavanje raskavšene podloge puta. Nažalost, to nije slučaj s ostalima”, kaže Milović.

I stanje puteva koje koriste koncesionari u dijelu bjelopoljske opštine katstrofalno je. To je bila ocjena potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutina Simovića, nakon što je nedavno obišao put od Kovrena do Gorica. Tamošnji mještani kažu da tim putem više ni ,,drvena kola ne mogu da prođu”.

Simović je obećao da će putevi biti sanirani ili ugovori s koncesionarima raskinuti. Naaglasio je da popravka puta treba da se završi za 30 dana. Ministar je obećao da će, nakon isteka roka, sam obići to područje da se uvjeri kako su radovi izvedeni.

„Lokalne jedinice Uprave za šume, moraju biti aktivnije kroz bolju kontrolu koncesionara. Uprava za šume treba da bude angažovanija kod raskidanja ugovora s koncesionarima ukoliko se neodgovorno odnose prema putevima”, rekao je potpredsjednik Vlade.

„Dogovorili smo zajedničke sastanke starih i novih koncesionara kako bismo definisali ko šta u narednom periodu treba da uradi. Doći ćemo kod svih koncesionara kako bi neposredno imali uvid u stepen urađenog, jer više nećemo tolerisati njihov neodgovoran odnos prema lokalnim putevima”, najavio je Simović.

U katastrofalnom stanju su i putevi koji od desetk beranskih sela vode do katuna na planini Cmiljevica. Stočari kažu da su im uništene saobraćajnice ograničavajući faktor za bavljenje poljoprivredom. Žale se da nadležni još nijesu ništa preduzeli, iako godinama apeluju da im se pomogne da sačuvaju prohodnost puteva.

Stočar iz sela Dapsiće Slobo Ćorac, novinarima je ispričao kako mu rupe na prilaznim planinskim putevima onemogućavaju da do svoje kolibe dođe motornim vozilom.

,,Nekad je samo u našem katunu Bijeljež bilo preko 20 koliba. Danas ih ima svega nekoliko, jer država i društvo u cjelini ne poklanjaju dovoljno pažnje ljudima koji se bave stočarstvom. Tako i oni najuporniji gube volju, što znači da će, ako se nastavi ovakvim tempom, ove planine ubrzo opustjeti. Najveći problem su loši putevi, jer ako se do nekog mjesta u 21. vijeku ne može motornim vozilom, onda tu nema života”, naglašava Ćorac.

Nekoliko koncesionara, sagovornika Monitora, smatra da je problem u tome što ne učestvuju svi podjednako u održavanju puteva. Dok jedni, kako tvrde, ,,ulažu veliki novaac da bi popravili ono što kaminoni i ostala mehanizacija ošteti, drugi ne odvajaju ni euro”.

,,Svako treba da učestvuje srazmjerno pričinjenoj šteti. Oni koji su skoro postali koncesionari, svakako imaju manje obaveza od kolega koji godinama, pa i decenijama koriste te puteve. Često i mještani zažmure na probleme ukoliko su prodali svoju šumu, pa se tek nakon što saobraćajnice budu uništene sjete da se žale. Znači, svako gleda prije svega svoj interes, a nema dogovora da se zaštiti ono što je zajedničko. Istina je da putevi ni prije masovne sječe šume nijesu bili kvalitetni, ali je takođe istina da su sada u mnogo gorem stanju. U svakom slučaju, sve treba unaprijed dogovoriti i pratiti koliko se dogovor poštuje”, kaže jedan od zakupaca privatne šume na području vasojevićkih sela kod Kolašina. On ne vjeruje da će resorno ministarstvo ikada raskinuti ijedan koncesioni ugovor samo zbog uništenih seoskih saobraćajnica.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo