Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE I ANDRIJEVICA: DRAMATIČAN RAST STOPE NEZAPOSLENOSTI: Sve nijanse sive

Objavljeno prije

na

Nakon alarmantnih statističkih podataka s Biroa rada u Beranama, čelnici Opštine uputili su otvoreni poziv nadležnim državnim organima i institucijama da preduzmu odgovarajuće mjere u cilju smanjenja nezaposlenosti u ovom gradu na sjeveru Crne Gore.

Predsjednik Opštine Dragoslav Šćekić izrazio je nadu da će država u narednom periodu uložiti više novca u ovu opštinu, prvenstveno u privredu, te otvoriti nova radna mjesta.

„Posljednjih decenija Berane je napustio veliki broj stanovnika, prevashodno zbog toga što nijesu mogli da pronađu zaposlenje. Posebno su bili ugroženi ljudi koji nijesu pripadali vladajućim strankama na državnom nivou. Zato smo u posljednje četiri godine u lokalnoj upravi morali da zapošljavamo u granicama mogućeg, jer svaki čovjek ima pravo na rad”, objašnjava gradonačelnik Berana.

On napominje da će, u okviru mogućnosti, to nastaviti da rade i u narednom periodu.

„Nadamo se da će država više sredstava opredjeljivati za otvaranje radnih mjesta u privredi”, naglasio je Šćekić.

Podaci ukazuju da je posljednjih decenija broj nezaposlenih u opštini Berane drastično rastao.

Ngativan trend, koji poprima zabrinjavajuće razmjere, posebno je izražen u posljednjoj godini. Svaki četvrti stanovnik, ako u odnosu na broj stanovnika, računamo djecu i starce, u opštini Berane je nezaposlen.

Ukupan broj nezaposlenih, evidentiranih na Birou rada na teritoriji Opštine u januaru ove godine iznosio je 6.223, što je u odnosu na isti period prošle godine više za 3.235 lica ili 120 odsto. Brojke se odnose i na opštinu Petnjica, koja još nema svoj biro rada. Ovi podaci ukazuju da Berane ima skoro najveću stopu nezaposlenosti u Crnoj Gori. Skoro nevjerovatnih 57,53 odsto.

Šćekić smatra da se to može prevazići jedino konkretnim potezima za oživljavanje Biznis zone na Rudešu s državnog nivoa.

„Da bi se smanjila nezaposlenost potrebno je da se država na pravi način okrene Beranama i cijelom sjeveru. Biznis zona na Rudešu mora da se proglasi za zonu od nacionalnog interesa. To podrazumijeva da Vlada ulaganjima stvori dodatne mogućnosti za otvaranje proizvodnih pogona na Rudešu. Ljudima koji kreću u biznis u Beranama treba ponuditi konkretne povlastice, onako kako su to uradile zemlje u okruženju”, smatra Šćekić.

Po njegovom mišljenju, uz podsticajne mjere za bavljenjem biznisom, treba da se stvori valjan pravni okvir za oživljavanje proizvodnih djelatnosti.

„Lokalna uprava stoji na raspolaganju ljudima koji se bave proizvodnjom, kao i potencijalnim investitorima, koliko joj to zakonske mogućnosti dozvoljavaju. Međutim, za perspektivnu priču potreban je dobar pravni okvir koji će na odgovarajući način pratiti ovu problematiku. To do sada nijesmo imali što je u dobroj mjeri kumovalo ovakvom stanju”, kaže Šćekić.

Bivši radnici, koji su se u tranzicionim procesima preselili na Biro rada, tvrde da su pljačkaška privatizacija nekad moćnih privrednih kolektiva u Beranama kao i neravnomjernom regionalni razvoj Crne Gore glavni uzročnici porasta broja nezaposlenih.

„Mi smo decenijama ukazivali da je blizu deset hiljada radnika unesrećeno i ostavljeno bez posla u doba tranzicije. Zvanične institucije predočavale su nam podatke o broju nezaposlenih daleko od svake realnosti”, kažu neki od bivših sindikalnih lidera propalih fabrika.

Ipak, izgleda da su stvarni podaci tek sada izašli na vidjelo.

„Do sada se taj broj namjerno skrivao jer se raznim manipulacijama htjelo prikazati kako država posebno vodi računa o zapošljavanju na sjeveru Crne Gore”, naglašavaju bivši radnici.

Da su podaci ranije frizirani iz političkih razloga, vjeruje i predsjednik Opštine Berane. On smatra da posljednji podaci govore u prilog tome da je u ranijem periodu broj nezaposlenih smišljeno umanjivan da bi se stvorio utisak kako se u Beranama, pod dirigentskom palicom DPS-a, dobro živi.

„Tačno je da je od stupanja na snagu Uredbe o isplati nadoknada za majke sa troje i više djece na Birou rada intenzivirano prijavljivanje određenih osoba. Radi se o starijima, koji se do sada nijesu nalazili na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Međutim, najnoviji podaci ukazuju da su tek sad počeli da se saopštavaju stvarni podaci o broju nezaposlenih u opštini Berane. Do sada je taj broj namjerno skrivan jer je preko raznih manipulacija htjelo da se prikaže kako DPS posebno vodi računa o zapošljavanju na sjeveru Crne Gore”, kaže Šćekić.

Stvari su, prema njegovim riječima, počele da se mijenjaju onog trenutka kada je Demokratska partija socijalista izgubila vlast u Beranama.

„Sve ovo ima i političku pozadinu, jer neko smišljeno hoće da prikaže kako lokalna vlast ne radi ništa za dobrobit građana, što svakako nije tačno. Na to ukazuje i podatak da je u posljednjem periodu u Beranama, samo u privredi, zaposleno preko tri stotine radnika” – kaže Šćekić.

Podaci jasno ukazuju da je posljednjih godina broj nezaposlenih i u susjednoj opštini Andrijevica drastično rastao. Negativan trend posebno je izražen u posljednjoj godini. U ovoj opštini skoro svaki četvrti stanovnik je nezaposlen.

Po zvaničnim informacijama, ukupan broj nezaposlenih na teritoriji opštine Andrijevica, evidentiranih na Birou rada, trenutno iznosi 1038, što je dvostruko više nego prošle godine.

Andrijevica ima skoro najveću stopu nezaposlenosti u Crnoj Gori. Socijalnim davanjima u ovoj opštini obuhvaćeno je više od petsto osoba, a Andrijevica ima oko sedamsto penzionera.

Predsjednik opštine Srđan Mašović izjavio je da mu nije jasno otkuda odjednom toliko nezaposlenih u Andrijevici.

„Najnoviji podaci o broju nezaposlenih za mene su neočekivani, jer prosto ne mogu da vjerujem da ih ima toliko. Tim prije, što ih je donedavno bilo svega 500″, kazao je Mašović.

U opozicionim strankama misle kao i u Beranama, da je broj do sada namjerno skrivan.

,,Umjesto da je država svih ovih godina izdvajala više sredstava za nerazvijena područja kao što je Andrijevica, ona je s ovog prostora uzimala sve što se moglo uzeti. Stvarni podaci o broju nezaposlenih do sada su vješto skrivani kako bi se opravdala pogubna politika koju aktuelni režim vodi prema sjeveru Crne Gore”, smatraju u DF u Andrijevici.

I u SNP u Andrijevici kažu da je vrijeme pokazalo da su bila smiješna uvjeravanja da će Vlada uspjeti da valorizuje raspoložive resurse i prirodne ljepote sjevera i da će ovo područje pronaći svoje mjesto na najpoznatijim turističkim destinacijama Evrope.

„Priča o otvaranju malih i srednjih preduzeća ostala je samo priča, jer je stvoren takav ambijent gdje jedino mogu da rade privilegovani monopolisti i tajkuni. Umjesto najavljivane privredne ekspanzije na sjeveru Crne Gore danas imamo industrijsku pustoš”, kažu u andrijevičkim SNP-u.

Propašću nekadašnjih jakih firmi, oko hiljadu andrijevičkih radnika izgubilo je posao, među njima je mali broj onih koji su ponovo zasnovali radni odnos. U Beranama je u srećno vrijeme samo u privredi radilo desetak hiljada radnika, dok ih je danas jedva nekoliko stotina. Ti podaci se više ne mogu frizirati. Nema boje koja može prekriti sve nijanse sive, kada se radi o propadanju sjevera države.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo