Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE, SVE ČEŠĆI OBRAČUNI KRIMINALACA: Utočište klanova sa juga?

Objavljeno prije

na

Kada je sredinom prošle sedmice u Beranama surovo likvidiran tridesetšestogodišnji Danijel Mandić Manda, upaljen je crveni alarm koji upozorava da, poslije niza kriminalnih događaja sa težim i lakšim posljedicama, situacija u ovom gradu postaje sve užarenija i opasnija.

Ima mišljenja da su djelovi odmetnutih bandi i klanova sa juga države, pred potragom policije pronašli utočište u Beranama, što bi, ako je tačno, moglo biti vrlo opasno.

Ovaj neupadljivi mladić ubijen je praktično u centru Berana, a iz beranske policije

i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, koji vode istragu, potvrđeno je da je Mandić upucan u glavu i da na drugim djelovima tijela nije bilo vidljivih povreda.

Mandić je u trenutku pucnjave, koja se dogodila u ulici u blizini bioskopa, bio u društvu prijatelja.

Oni su se kretali pješice iz centra grada, kada ih je kod zgrade bioskopa, samo stotinu metara dalje, u skretanju u malenu i mračnu ulicu, sustigao automobil iz kojeg je Mandić zasut smrtonosnim hicima. Smrt je nastupila trenutno.

Tokom izviđaja inspektori su pronašli više čaura različitog kalibra, na osnovu čega su nesporno utvrdili da je na Mandića pucano iz dva oružja.

Sagovornik iz policije rekao je da tek treba da se utvrdi da li su na njega pucala dva egzekutora, ili jedan iz dva oružja istovremeno. U ovo drugo je teško povjerovati.

Policija je na nekoliko kilometara u pravcu sela Budimlja, na regionalnom putu prema Petnjici, iste noći pronašla zapaljen automobil marke golf dvojka za koji se vjeruje da je povezan sa ovim ubistvom.

Monitor saznaje da je ovaj automobil ukraden dva mjeseca ranije u selu Polica kod Berana i da je krađa uredno prijavljena. To istovremeno znači da je surova likvidacija spremana od tada, kao i da je u čitav posao moralo biti uključeno više osoba.

Najprije oni koji su automobil ukrali, preko drugih koji su automobil skrivali dva mjeseca, do egzekutora koji su ga upotrijebili u noći ubistva, da bi zatim uništili tragove spaljivanjem.

Da je nešto tragova, ipak, ostalo, govori činjenica da su forenzičari u Danilovgradu izolovali DNK nekoliko osoba.

Tužilac Hasan Lukač izjavio je da su i tokom uviđaja na mjestu događaja prikupljeni brojni tragovi.

„Naložio sam da se izuzmu svi tragovi koji su nađeni na licu mjesta. Nađen je veliki broj čaura za sada nepoznatog kalibra i marke oružja kojim je izvršeno to ubistvo i pretpostavlja se da je u društvu imao još više lica, ali za sada nemamo pouzdane podatke o tome”, rekao je Lukač.

Ono što se u Beranama pouzdano zna je da je mladić koji je u trenutku ubistva bio pored nesrećnog Mandića, stajao uz njega, takoreći, rame uz rame. Otuda enigma kakvo je oružje upotrijebljeno, kada su hici iz kola u pokretu bili toliko precizni i nijesu pogodili nikog drugog, odnosno da su Mandića pogodili pravo i samo u glavu.

„Nije isključeno da je u ovoj egzekuciji korišteno oružje sa optičkim nišanima i navođenjem. Jedino tako je moguće objasniti preciznost hitaca. Ostaje da forenzičari na osnovu pronađenih čaura utvrde sa sigurnošću vrstu oružja”, otkriva izvor blizak istrazi.

Iz Uprave policije saopšteno je da se preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikovanju lica koje je lišilo života Mandića.

,,Policija nastavlja sa prikupljanjem materijalnih dokaza koji mogu ukazati na povezanost sa izvršenjem ovog krivičnog djela”, saopšteno je iz Uprave policije.

U Beranama se priča da je pucač iz automobila imao fantomku na glavi, i da se na trenutak zaustavio i mladićima dobacio – „što je lijepa ova ulica”. Onda je uslijedila paljba.

Mandić je od ranije poznat istražiteljima. On je prije pet godina uhapšen u akciji Medvjed zbog prodaje narkotika i tada je osuđen na dvije godine i pet mjeseci zatvora.

U Beranama je dugo bio suvlasnik lokala City koji više ne radi.

Beranci za ovog mladića pričaju da se posljednjih godina „potpuno povukao u miran život”. Na to ukazuju i činjenice da je čitavog ljeta slobodno šetao i ispijao kafe u gradskim lokalima, kao i da je imao sklonost i ljubav prema biciklizmu i planinarenju.

Sve to je govorilo da je živio opušteno i da nije slutio kakva mu opasnost prijeti i šta se sprema.

Da se bezbjednosna situacija u gradu na Limu pogoršava govori činjenica i da je prije samo nekoliko dana u noge upucan Stribor Đukić (22) ispred svoje kuće u Ulici Dušana Vujoševića, nedaleko od mjesta posljednje pucnjave sa smrtnim ishodom.

Valja se podsjetiti da je krajem novembra otkrivena eksplozivna naprava na automobilu u kom je bio David Kasumović, koja na sreću nije eksplodirala. Kasumović je slučajno izbjegao smrt i mjesec ranije kada je ranjen njegov stric Osman, sa kojim je zamijenjen jer je vozio Davidov automobil.

Za podmetanje eksploziva nešto kasnije osumnjičen je Miomir Đukić (28). Đukić je uhapšen u trenutku dok je pomagao Podgoričaninu Vidoju Stanišiću da pređe granicu kod Rožaja i pobjegne iz Crne Gore. Što znači da se Stanišić pred policijskom potragom skrivao u Beranama.

U Beranama je u posljednjih nekoliko mjeseci bilo više nerasvijetljenih paljevina automobila, koje u medijima nijesu zabilježene, niti je policija o tome izdavala saopštenja, ali koje govore da je koncentracija kriminalaca u ovom gradu tolika da situacija u pogledu bezbjednosti nije ni malo bezazlena.

Dok ovaj broj Monitora ide u štampu, zakazana je i sjednica lokalnog parlamenta po hitnom postupku sa samo dvije tačke dnevnog reda, utvrđivanje broja odbornika u Skupštini opštine i informacija o stanju bezbjednosti na teritoriji opštine.

Neki su skloni mišljenju da će se koncentracija kriminalaca samo pojačavati, kako se bliže lokalni izbori u ovom gradu koji su zakazani za četvrti februar. I da to nije činjenica bez značaja.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo