Povežite se sa nama

OKO NAS

HOĆE LI ORJEN BITI PARK PRIRODE: Uslovi se stekli, čeka se vlast

Objavljeno prije

na

Studija zaštite Orjena konačno je, nakon dvije godine, ove sedmice završena, potvrđeno je Monitoru u Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena, osnovanoj 2007. sa idejom da realizuje zaštitu hercegnovskog zaleđa i padina jedne od najljepših planina na Balkanu.

Izradom Studije stvoreni su uslovi da se zaštita Orjena institucionalizuje. Nakon javne rasprave na potezu je lokalna samouprava s obzirom na to da akt o proglašenju zaštite parka prirode donosi Skupština opštine Herceg Novi, po prethodno pribavljenoj saglasnosti Ministarstva održivog razvoja i turizma i mišljenja Ministarstva kulture i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Hercegnovska strana Orjena (djelovi planine Orjen pripadaju Hrvatskoj, BiH i opštinama Nikšić i Kotor), proglašena je Regionalnim parkom još 2009. godine odlukom lokalne skupštine. Prostornim planom Opštine Herceg Novi do 2020. godine takođe je predviđeno stavljanje Orjena pod zaštitu kao regionalnog parka. Ovakvi parkovi ne postoje po važećoj legislativi, pa se studijom previđa da se ovo područje zaštiti kao park prirode.

Prema ranije važećem Zakonu o zaštiti prirode iz 2008. godine definicija regionalnih parkova i parkova prirode je bila identična . Međutim, taj status se nije mogao realizovati samom transformacijom bez o studije zaštite koju u Crnoj Gori isključivo može da uradi državna Agencija za zaštitu prirode i životne sredine. Stoga je zahvaljujući zalaganju pokretača Inicijative za donošenje odluke o proglašenju Orjena parkom prirode, poslije mnogo muka, krajem 2015. godine Opština Herceg Novi sa državnom Agencijom za zaštitu prirode i životne sredine i zaključila ugovor o donaciji, kojim je Opština obezbijedila sredstva u iznosu nešto više od 21 hiljadu eura za izradu studije zaštite Orjen.

,,To je još jedan od monopola koji je nametnut u Crnoj Gori, jer mi smo mogli da pronađemo i u Hrvatskoj i u BIH subjekte koji bi uradili jeftinije tu studiju, ali je uslovljeno da je radi državna Agencija za zaštitu prirode i životne sredine”, navodi naš sagovornik koji je želio da ostane anoniman.

Ono što je nakon finalizacije Studije neophodno uraditi jeste i transformacija Agencije za razvoj i zaštitu Orjena u D.O.O. Park prirode Orjen.

,,To će biti presudan korak ka efikasnoj zaštiti i valjanoj valorizaciji novskog planinskog zaleđa, jer Agencija za razvoj i zaštitu Orjena zakonski nema adekvatne ingerencije kao D.O.O. Park prirode „Orjen”, pa su svi dosadašnji koraci koji su preduzimani u cilju zaštite bili samo napori pojedinaca i Orjen je bio ostavljen zaljubljenicima da preduzimaju poteze na ličnu odgovornost”, kaže naš sagovrnik.

On podsjeća da je Studija zaštite osnovni dokument po kojem će se dalje sprovoditi sve aktivnosti na zaštiti Orjena, a samim činom formiranja Parka prirode, podići će se atraktivnost cjelokupnog hercegnovskog zaleđa i realizovati ideja stara više od pet decenija.

Naime Inicijativa za zaštitu planinskog masiva Orjena datira još iz 1965. godine. Predstavnici tri republike (BiH, Hrvatska i CG) tadašnje Jugoslavije su područje površine od oko 300 000 ha predložili za zaštitu i to kao nacionalni park. Određene aktivnosti su urađene u okviru planiranog projekta, ali je čitav posao stopiran 1968. godine, sve do 1978. godine, kada je osnovan novi Inicijativni odbor u Herceg Novom, sastavljen od predstavnika zainteresovanih opština iz tri republike i određenog broja privrednih subjekata (tada OUR-a).

,,S obzirom na to da su se nacionalni parkovi proglašavali zakonom, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore je svoje teze za novi pravni akt naše države predao Inicijativnom odboru. Projekat nije do kraja realizovan”, stoji u uvodu Studije o zaštiti Orjena u koju je Monitor imao uvid.

Dalje se navodi da se prilikom pripreme predloga granica novog Parka vodilo računa da se obuhvate sve značajnije prirodne, kulturne i druge vrijednosti i da se parkom proglasi najznačajniji dio masiva Orjena kao cjeline.

,,Poražavajuća je činjenica da za stare pješačke kamene puteve, austrougarske, ili bilo čije druge, danas u Crnoj Gori ne postoji sistemski riješen način održavanja, mada su ovi putevi svake godine sve značajniji za aktivni turizam, pješačenje i planinarenje”, poručili su nedavno iz hercegnvoske Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.

Zaljubljenici u Orjen i inicijatori donošenja odluke o proglašenju Orjena parkom prirode se sada, nakon izrade Studije, nadaju i međunarodnoj podršci pošto Crnoj Gori u pregovorima za pristupanje EU tek slijedi otvaranje poglavlja 27.

,,Nadamo se da će se pred otvaranje poglavlja koje se odnosi na zaštitu životne sredine, a pod pritiskom međunarodne zajednice voditi računa o takvom dragulju kakav je planina Orjen”, kaže naš sagovornik, ali prije svega podvlači da se sličan postupak proglašenja parka prirode treba obaviti i u opštinama Nikšić i Kotor, kojima takođe pripada dio orjenskog masiva.

I važeći Prostorni Plan Crne Gore do 2020. godine pored pet postojećih (Skadarsko jezero, Durmitor, Biogradska Gora, Lovćen i Prokletije) predviđa formiranje novog nacionalnog parka Orjen. Zaštita ovog prirodnog dobra treba da omogući stvaranje prekograničnog zaštićenog područja sa susjednim područjima u BiH i Hrvatskoj.

,,U slučaju zaštite Orjena ne postoji usklađenost planskih dokumenata, na koju obavezuje član 11 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata kojim je propisano da se planovi užih teritorijalnih cjelina, u pogledu namjene i koncepcije uređenja prostora usklađuju sa planskim dokumentima širih teritorijalnih cjelina”, navodi se u uvodu Studije.

Republički zavod za zaštitu prirode je još 1968. zaštitio dvije biljne vrste na Orjenu i to: muniku (Pinus heldraichii), površine 300 ha i medveđu lijesku (Corylus colurna).

,,Ovu činjenicu treba uvažiti, naročito kada se radi o zaštićenoj biljnoj vrsti- muniki, s obzirom da se prema važećoj regulativi ovakva područja imaju tretirati kao spomenici prirode (čl. 115 Zakona o zaštiti prirode), iako zakonska odredba kojom je regulisan status ranije zaštićenih prirodnih dobara nije valjano koncipirana, ali bi se na zaštićeno područje munike mogla primijeniti”, zaključuje se u Studiji.

Na potezu je vlast.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo