Studija zaštite Orjena konačno je, nakon dvije godine, ove sedmice završena, potvrđeno je Monitoru u Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena, osnovanoj 2007. sa idejom da realizuje zaštitu hercegnovskog zaleđa i padina jedne od najljepših planina na Balkanu.
Izradom Studije stvoreni su uslovi da se zaštita Orjena institucionalizuje. Nakon javne rasprave na potezu je lokalna samouprava s obzirom na to da akt o proglašenju zaštite parka prirode donosi Skupština opštine Herceg Novi, po prethodno pribavljenoj saglasnosti Ministarstva održivog razvoja i turizma i mišljenja Ministarstva kulture i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Hercegnovska strana Orjena (djelovi planine Orjen pripadaju Hrvatskoj, BiH i opštinama Nikšić i Kotor), proglašena je Regionalnim parkom još 2009. godine odlukom lokalne skupštine. Prostornim planom Opštine Herceg Novi do 2020. godine takođe je predviđeno stavljanje Orjena pod zaštitu kao regionalnog parka. Ovakvi parkovi ne postoje po važećoj legislativi, pa se studijom previđa da se ovo područje zaštiti kao park prirode.
Prema ranije važećem Zakonu o zaštiti prirode iz 2008. godine definicija regionalnih parkova i parkova prirode je bila identična . Međutim, taj status se nije mogao realizovati samom transformacijom bez o studije zaštite koju u Crnoj Gori isključivo može da uradi državna Agencija za zaštitu prirode i životne sredine. Stoga je zahvaljujući zalaganju pokretača Inicijative za donošenje odluke o proglašenju Orjena parkom prirode, poslije mnogo muka, krajem 2015. godine Opština Herceg Novi sa državnom Agencijom za zaštitu prirode i životne sredine i zaključila ugovor o donaciji, kojim je Opština obezbijedila sredstva u iznosu nešto više od 21 hiljadu eura za izradu studije zaštite Orjen.
,,To je još jedan od monopola koji je nametnut u Crnoj Gori, jer mi smo mogli da pronađemo i u Hrvatskoj i u BIH subjekte koji bi uradili jeftinije tu studiju, ali je uslovljeno da je radi državna Agencija za zaštitu prirode i životne sredine”, navodi naš sagovornik koji je želio da ostane anoniman.
Ono što je nakon finalizacije Studije neophodno uraditi jeste i transformacija Agencije za razvoj i zaštitu Orjena u D.O.O. Park prirode Orjen.
,,To će biti presudan korak ka efikasnoj zaštiti i valjanoj valorizaciji novskog planinskog zaleđa, jer Agencija za razvoj i zaštitu Orjena zakonski nema adekvatne ingerencije kao D.O.O. Park prirode „Orjen”, pa su svi dosadašnji koraci koji su preduzimani u cilju zaštite bili samo napori pojedinaca i Orjen je bio ostavljen zaljubljenicima da preduzimaju poteze na ličnu odgovornost”, kaže naš sagovrnik.
On podsjeća da je Studija zaštite osnovni dokument po kojem će se dalje sprovoditi sve aktivnosti na zaštiti Orjena, a samim činom formiranja Parka prirode, podići će se atraktivnost cjelokupnog hercegnovskog zaleđa i realizovati ideja stara više od pet decenija.
Naime Inicijativa za zaštitu planinskog masiva Orjena datira još iz 1965. godine. Predstavnici tri republike (BiH, Hrvatska i CG) tadašnje Jugoslavije su područje površine od oko 300 000 ha predložili za zaštitu i to kao nacionalni park. Određene aktivnosti su urađene u okviru planiranog projekta, ali je čitav posao stopiran 1968. godine, sve do 1978. godine, kada je osnovan novi Inicijativni odbor u Herceg Novom, sastavljen od predstavnika zainteresovanih opština iz tri republike i određenog broja privrednih subjekata (tada OUR-a).
,,S obzirom na to da su se nacionalni parkovi proglašavali zakonom, Zavod za zaštitu prirode Crne Gore je svoje teze za novi pravni akt naše države predao Inicijativnom odboru. Projekat nije do kraja realizovan”, stoji u uvodu Studije o zaštiti Orjena u koju je Monitor imao uvid.
Dalje se navodi da se prilikom pripreme predloga granica novog Parka vodilo računa da se obuhvate sve značajnije prirodne, kulturne i druge vrijednosti i da se parkom proglasi najznačajniji dio masiva Orjena kao cjeline.
,,Poražavajuća je činjenica da za stare pješačke kamene puteve, austrougarske, ili bilo čije druge, danas u Crnoj Gori ne postoji sistemski riješen način održavanja, mada su ovi putevi svake godine sve značajniji za aktivni turizam, pješačenje i planinarenje”, poručili su nedavno iz hercegnvoske Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.
Zaljubljenici u Orjen i inicijatori donošenja odluke o proglašenju Orjena parkom prirode se sada, nakon izrade Studije, nadaju i međunarodnoj podršci pošto Crnoj Gori u pregovorima za pristupanje EU tek slijedi otvaranje poglavlja 27.
,,Nadamo se da će se pred otvaranje poglavlja koje se odnosi na zaštitu životne sredine, a pod pritiskom međunarodne zajednice voditi računa o takvom dragulju kakav je planina Orjen”, kaže naš sagovornik, ali prije svega podvlači da se sličan postupak proglašenja parka prirode treba obaviti i u opštinama Nikšić i Kotor, kojima takođe pripada dio orjenskog masiva.
I važeći Prostorni Plan Crne Gore do 2020. godine pored pet postojećih (Skadarsko jezero, Durmitor, Biogradska Gora, Lovćen i Prokletije) predviđa formiranje novog nacionalnog parka Orjen. Zaštita ovog prirodnog dobra treba da omogući stvaranje prekograničnog zaštićenog područja sa susjednim područjima u BiH i Hrvatskoj.
,,U slučaju zaštite Orjena ne postoji usklađenost planskih dokumenata, na koju obavezuje član 11 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata kojim je propisano da se planovi užih teritorijalnih cjelina, u pogledu namjene i koncepcije uređenja prostora usklađuju sa planskim dokumentima širih teritorijalnih cjelina”, navodi se u uvodu Studije.
Republički zavod za zaštitu prirode je još 1968. zaštitio dvije biljne vrste na Orjenu i to: muniku (Pinus heldraichii), površine 300 ha i medveđu lijesku (Corylus colurna).
,,Ovu činjenicu treba uvažiti, naročito kada se radi o zaštićenoj biljnoj vrsti- muniki, s obzirom da se prema važećoj regulativi ovakva područja imaju tretirati kao spomenici prirode (čl. 115 Zakona o zaštiti prirode), iako zakonska odredba kojom je regulisan status ranije zaštićenih prirodnih dobara nije valjano koncipirana, ali bi se na zaštićeno područje munike mogla primijeniti”, zaključuje se u Studiji.
Na potezu je vlast.
Nebojša MANDIĆ