Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKE VLASTI I STARTEŠKO PLANIRANJE: Forma iznad svega

Objavljeno prije

na

Pred kolašinskim odbornicima uskoro će se naći još jedan strateški plan razvoja te opštine. Ovog puta, vlast je planirala razvoj do 2022. godine. Ponovo ambiciozno, a moguće i nerealno, ako se uzme u obzir da je sličan plan za period od 2012. do 2016. godine, većim dijelom, ostao samo spisak lijepih želja, od kojeg Kolašinci nijesu osjetili mnogo koristi. Samo letimičnim pogledom na planirane i ostvarene projekte, koji su trebali da doprinesu poboljšanju demografske i privredne slike Kolašina, vidi se da nije mnogo truda uloženo kako bi se napisano sprovelo u djelo.

Većina planiranih projekata tokom minulih pet godina ostala je djelimično ili uopšte nerealizovana, a oni koji se formano vode kao ,,u potpunosti realizovani” teško je reći koliko su bili korisni stanovnicima ove osiromašene sjeverne opštine.

Prioriteti autora Strateškog plana 2012-2016 bili su razvoj i unapređenje turizma, održivi razvoj lokalne privrede, zaštita i očuvanje životne sredine, opštinske usluge građanima i privredi…

Od 38 mjera koje su predviđene da doprinesu tim ciljevima više od polovine su djelimično relizovane ili nerealizovane. Od četiri mjere za unapređenje kvaliteta turističkih i razvijanje raznovrsne turističke ponude, polovina uopšte nije ni započeta za četiri godine. Toliko nije ostvareno ni kada je riječ o razvoju turističke infrastrukture. Takođe, sve planirane mjere za unpređenje kulturne ponude ostale su ,,mrtvo slovo na papiru”. Više od polovine planova za održivi razvoj lokane privrede, takođe su, nerealizovane ili realizovane samo u segmentima. Ništa od planiranog nije rađeno ni u oblasti unapređenja šumarstva i zaštita šuma i razvoj drvoprerade.

Od 10 mjera koje bi trebalo da su tokom perioda od 2012. do 2016. godine dobrinijele zaštiti i očuvanju životne sredine, samo je jedna u potpunosti realizovana. Lokalna vlast u tom periodu ništa nije učinila ni da svoje planove za kontrolisanje upotrebe i eksploataciju prirodnih resursa, učini stvarnim.

Nije sproveden u djelo do kraja nijedan projekat koji se ticao razvoja i unapređenja komunalne infrastrukture, podizanja ekološke svijesti građana, mjera energetske efikasnosti i upotrebe obnovljivih izvora energije…

Navodno, najviše je od planiranog ostvareno u unapređenju obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite i veće socijalne uključenosti, pa je od osam planiranih prjekata polovina relaizovana, a ostali djelimično ili nerealizovani…

I pored tog neslavnog rezultata u ostvarivanju planova, prema zvaničnim podacima na ono što je, ipak, učinjeno potrošeno je preko četiri miliona eura. Najviše, skoro 3,5 miliona za razvoj i unaprijeđenje turizma. Nema detaljnijih podataka na što je konkretno potrošen taj novac.

Porazna je činjenica da je na razvoj i unapređenje poljoprivredne proizvodnje (sa fokusom na autohtone proizvode) za četiri godine iz opštinske kase potrošeno svega 6.000 eura.

Slično prethodnicima i aktuelna vlast, to jest Konsulatativna grupa za izradu novog strateškog plana, kao prednosti Kolašina definisala je prirodne raznovrsnosti, geografski položaj, kulturnu baštinu, očuvanu životnu sredinu, dobru saobraćajna povezanost, potencijale za razvoj turizma. Problemi su ostali isti kao i prije pet godina. Najveće teškoće sa kojima se ta opština suočava su depopulacija, nedostataka turističke i loše stanje saobraćajne infrastrukture, loša obrazovna infrastruktura, nedostataka preduzetničkog duha, problem upravljanja otpadom,vodovodna kanalizaciona mreža… Ciljevi sadašnjih kreatora planova razvoja su nešto drugačiji od onih ranijih – povećanje stope zaposlenosti stanovništva, poboljšanje investicionog ambijenta i poslovne infrastrukture, unapređenje fiskalne održivosti opštine i turističke ponude, razvoj ruralnog područja…

,,Broj stanovnika u Kolašinu konstantno je u opadanju. Podaci popisa sprovedenog 1961. godine pokazuju da je Kolašin tada imao 14.882 stanovnika, dok prema preliminarnim podacima popisa iz 2011. godine ovaj broj iznosi 8.380 stanovnika, što predstavlja pad broja stanovnika od 43,7 odsto. Gustina naseljnosti na teritoriji opštine Kolašin je 9.4 stanovnika/km2, što je svrstava u rijetko naseljene opštine”, navodi se, između ostalog, u analizi trenutnog stanja.

Pored opadajućeg broja stanovnika, naglašeno je da se, Kolašin suočava sa problemom ubrzanog starenja stanovništva. Prosječna starosna dob stanovništva u toj opštini iznosi 40,1 godina, skoro tri godine više od nacionalnog prosjeka.

Među projektnim idajama i ovog puta je nekoliko milionskih investicija, za koje sa lokalnog nivoa očekuju podršku Vlade ili privatnih investitora. Najviše novca , tri milona, prema strateškom planu trebao bi da, do 2020. godine, bude utrošeno na rekostrukciju Spomen doma i to uz pomoć države, Creative Europe programe i donatora.

,,Unapređenje sistema vodosnadbijevanja i kvaliteta voda na gradskom i seoskom je jedan od bitnijih projekata, koji bi trebalo da košta dva miliona eura. Po milion predviđeno je da se uloži u izgradnju i adaptaciju infrastrukture na ruralnom području, rekonstrukciju Doma učenika i davanje u zakup kroz privatno-javno partnerstvo, rekonstrukciju gradske pijace… Sve to uz pomoć Vlade i privatnih investitora. Za izgradnju infrastrukture u biznis zoni Bakovići, trebalo bi, takođe, uz pomoć države, da se obezbijedi 500.000 eura”, kažu u lokalnoj upravi.

Bar u planovima, autori novog dokumenta, više pažnje su posvetili poljoprivredi, pa piše da će na brendiranje kolašinskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i unapređenje organske poljoprivrede biti opredijeljeno blizu 100.000 eura. U ključne planove su uvršteni i žensko preduzetništvo, zaštita i promocija kulturnog i arhitektonskog identiteta, osnivanje partnerskog savjeta za zdravstvo i školstvo na lokalnom nivou, jačanje borbe protiv bolesti zavisnosti, promovisanje vannastavnih edukacija i cjeloživotnog učenja, Uspostavljanje Festivala o zdravim stilovima života…

Nijedna od tih ideja i predloga projekata ne bi bila na odmet Kolašincima. Istina, dobrih ideja nije falilo ni za period od 2012. do 2016. godine. Za relizaciju željenog i potrebnog, međutim, u Kolašinu decenijama nije bilo kapaciteta. Da li će, ovog puta, biti ogromnog raskoraka između napisanog i ostvarenog građani će znati tek za četiri godine. Čak iako se pokaže da je strateško planiranje za naredne četiri godine bilo po principu ,,prostri se koliko ti je guber dugačak”, to neće umanjiti uzaludnost svih prethodnih sličnih dokumenata, koji su, očigledno, pisani tek da bi se ispunila forma.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo