Povežite se sa nama

OKO NAS

PREDIZBORNI ULCINJ: Samo obećanja ne nedostaje

Objavljeno prije

na

cungu

Teško je nabrojati što su sve prethodnih sedam dana obećali građanima Ulcinja državni i lokalni funkcioneri: od izgradnje ribarske luke, preko čišćenja rijeke Bojane i kaldrmisanja ulica u Starom gradu, pa sve do početka izgradnje mreže za odvod atmosferskih i fekalnih voda. Svašta će se Ulcinjani još naslušati, jer je do održavanja izbora ostalo još 40 dana. Glavnina obećanja daje se, u pravilu, nekoliko dana pred odlazak na glasačke kutije.

Sezonu obećanja je još početkom godine otvorila lokalna vlast na čelu sa predsjednikom Opštine Nazifom Cunguom tokom njegove posjete Anamalskom području. Važna poruka stigla je prije nekoliko dana: Sekretarijat za komunalne poslove Opštine Ulcinj dobio je građevinsku dozvolu za projekat rješavanja pitanja otpadnih voda za četiri naselja od – Sekretarijata za urbanizam te iste Opštine. Kao da im je neko do sada branio da sami sebi izdaju dozvolu, i to za projekat vrijedan čak pet miliona eura, a za koji je sredstva obezbjedila Evropska banka za obnovu i razvoj.

Odlaganje realizacije ovog projekta tokom ove godine je jedan od ključnih razloga što je preambiciozno planiran opštinski budžet od 15,37 miliona eura realizovan tek oko 40 odsto!?

Višegodišnje kašnjenje u otpočinjanju procesa rješavanja otpadnih voda dovodi u pitanje realizaciju dogovora o izdavanju u dugoročni zakup zemljišta na početku Velike plaže moćnim kompanijama, jer je sa njihovim predstavnicima davno dogovoreno da do 2019. godine treba riješiti ekološk probleme u Port Mileni.

Iz Opštine su tek saopštili da su se sada stekli uslovi da se raspiše međunarodni tender za izbor najpovoljnijeg izvođača radova, te da bi realizacija projekta trebalo da traje 12 mjeseci.

,,Ova vlast nije uspjela za dvije godine da potroši 25 miliona obezbijeđenih sredstava. Nemamo još uvijek ni jedan cent u ulaganja u rješavanje problema otpadnih voda ovog grada, koji je ključni uslov za razvoj turizma”, kaže Skender Elezagić, iz SDP.

U davanju obećanja ne želi da zaostane ni Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom. Oni saopštavaju da ,,ukupna vrijednost planiranih ulaganja u investicione projekte koji će biti realizovani u naredna dva mjeseca iznosi oko 450.000 eura”!?

Ono na što se godinama čekalo da se uradi (navoz za izvlačenje čamaca na Maloj plaži, revitalizacije Borove šume, ograđivanja dina na Velikoj plaži, tekuće održavanje desnog ušća rijeke Bojane…) biće, eto, završeno za manje od 60 dana. Hvala izborima. Interesantno, u ovom se nizu ne pominje dugo očekivani projekat izgradnje trim staze od hotela Albatros do Rta Đerane.

I Vladini zvaničnici su se razmilili po Ulcinju. Vicepremijer i ministar poljoprivrede Milutin Simović kazao je da je planirana izgradnja – ribarske luke. ,,Ona je važna za podsticaj razvoja sektora ribarstva. Dogovorili smo da se radi projekat za 40 vezova, sa potrebnom obalnom infrastruturom mjesta prvog iskrcaja. Ministarstvo poljoprivrede je napravilo pretpostavke da se projekat realizuje u saradnji sa Turskom agencijom TIKA. Ukoliko bude potrebe, dio sredstava može se obezbijediti i kroz projekat MIDAS koji se realizuje sa Svjetskom bankom, u kome je značajan dio sredstava namijenjen ribastvu”, kazao je Simović dodajući da je procijenjena vrijednosti projekta oko pola miliona eura.

Ribari su se, naravno, obradovali obećanju, ali očekuju poteze. Grad slavnih pomoraca i gusara, nema luku ni adekvatnu lučicu gdje bi oni mogli vezivati svoje barke i plovila u slučaju nevremena. Izgradnja marine u Limanu, na Bojani ili u Port Mileni, ostala je u planovima.

Ulcinj nema međunarodni granični prijelaz na moru, kako oni koji dolaze iz pravca Otranta, ne bi morali prvo da idu do Bara kako bi se registrovali, već da to mogu i ovdje da urade. Taj prijedlog je prije dvije godine upućen Vladi iz Opštine Ulcinj. Navodilo se da bi granični prijelaz mogao u početku biti sezonskog karaktera, kao u Budvi, te da su neki vlasnici brodova u Ulcinju zainteresovani da ljeti održavaju brodsku liniju od Ulcinja do Drača. Odgovora nije bilo. Možda neko obećanje pristigne do 4. februara.

Simović nije obećao povratak oduzetih maslinjaka u Valdanosu vlasnicima, iako je to redovno činio kada je tim prostorom gazdovala nekadašnja Vojska Jugoslavije, kasnije Vojska SICG. Povratak imovine, te povreda prava na rad i prava iz radnog odnosa, bile su ključne primjedbe Ulcinjana koje su saopštili zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućku Bakoviću, koji je početkom sedmice u okviru održavanja „Dana Zaštitnika”, boravio u toj opštini.

Iz NVO Zeleni korak su kazali da bi najprimjerenije obećanje bilo da će se nova vlast u Ulcinju založiti da se opština temeljno očisti od nelegalnih deponija, smeća i posebno plastike. ,,Na dragulju kakav je, na primjer, Velika plaža često možemo vidjeti uznemirujuće prizore. Moramo smanjiti korišćenje plastike i svakog vrsta otpada, odnosno povećati svijest i naših mještana i turista o važnosti zaštite naše predivne okoline”, poručuju ekološke organizacije.

Da sve ovih dana u Ulcinju ne ostaje samo na obećanjima i da ima ponešto i konkretno, pokazuju sljedeća dva slučaja. Koalicioni partneri Cunguove Nove demokratske snage Force, Demokratska partija socijalista i Demokratska partija Fatmira Đeke, odbili su da se na dnevni red Skupštine opštine nađe budžet za narednu godinu. Ako se zna da je taj akt prošao javnu raspravu, onda je to značilo iskazivanje nepovjerenja prema trenutnoj izvršnoj vlasti u lokalnoj upravi.

DPS je takođe saopštio da toj stranci pripada funkcija glavnog gradskog arhitekte, koja je uvedena nakon usvajanja novog Zakona o planiranju i uređenju prostora. Ona posebno dobija na značaju sa početkom procesa legalizacije nelegalno podignutih objekata, kojih u ulcinjskoj opštini ima preko šest hiljada.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

MUTNE RIJEKE: Tara opet pretvorena u kaljugu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Informacije o novom ekološkom zlodjelu na Tari obišle su region, ekološki aktivisti zahtijevali hitnu reakciju i pisali UNESKO-u, rijetki turisti razočarano odustajali od raftinga… Nadležni su za  sudbinu Tare saznali iz medija

 

Inspekcija za vode utvrdila je da je do najnovijeg  zamućenja rijeke Tare, posljednjeg dana jula,  došlo zbog radova na Bjelojevićkoj rijeci – pritoci Tare, i to na izgradnji regionalnog puta, čiji je investitor Direkcija za saobraćaj, a izvođač kompanija Bemaks. Iz Uprave za inspekcijske poslove su pojasnili i da je rijeka  zamućena od zemljanih radova, koji se izvode na dionici puta Mojkovac – Vragodo.

Kažu i da za te radove nije potrebno sprovoditi postupak procjene na životnu sredinu,  jer se radi o putu dužine od nešto preko jedanaest kilometara. Kako objašnjavaju,  „uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu propisano je da se takva procjena može tražiti jedino za magistralne i regionalne puteve u dužini od preko 20 kilometara“.

Najvećim dijelom toka kroz Crnu Goru, od  Mojkovca do Šćepan Polja, rijeka je u petak 31. jula tekla potpuno mutna, a kako tvrde ekološki aktivisti, sedmicama prije toga  prilično zamućena.

Krajem jula mutna Tara, kažu u turističkim agencijama, obesmislila je  reklame kojima se ljubitelji raftinga pozivaju na tu rijeku.  Rijetki turisti nijesu htjeli da se spuste niz „rijeku koju su zatekli u užasnom stanju“. Na primjer,  grupa  turista iz Belgije, kako je novinarima ispričao predsjednik Udruženja raftera i stanovništva NP Durmitor, Veljko Ostojić, otišli su u ubjeđenju da su prevareni.

„Reklamiramo Taru kao rijeku čija se voda može piti. Takođe, turistima kažemo i da je pod dvostrukom zaštitom – kao svjetska kulturna i prirodna baština UNESCO-a i  pod zaštitom programa Man of biosphere (čovjek i biosfera). Na našim reklamnim fotografijama je plavozelena rijeka… Sreća u nesreći je što ovih dana nemamo najavljene grupe za rafting, inače,  ode i obraz i poslovni ugled. Ovo je užasno“, kazali su Monitoru u jednoj od kolašinskih turističkih agencija.

Ispod mojkovačkog starog mosta, umjesto bistre  vode, i 5. avgusta,  tekla je kaljuga. Nadležni su za  mutnu Taru, priznaju, saznali iz medija.

,,Ministarstvo održivog razvoja i turizma je danas odmah  povodom informacija,  koje smo dobili putem medija,  o zamućenju rijeke Tare na potezu od Mojkovca do Šćepan Polja, poslalo pisani zahtjev Upravi za inspekcijske poslove da u najhitnijem roku uputi nadležne inspekcije na teren, u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja”, sopštili su iz tog ministarstva 31. jula Radiju Slobodna Evropa (RSE).

Iz civilnog sektora su za  ekocid na Tari, prije inspekcijskog nalaza,  optužvali uglavnom  investitore malih hidroelektrana (mHE). Kažu da  izgradnja pristupnih puteva do mHE dovodi do ispiranja hiljada tona šljunka, zemlje i otpada u samo korito Tare.

O najnovijem ubijanju rijeke  nevladina Koalicija za održivi razvoj (KOR)  obavijestila je i  UNESCO.  Fotografije  i video zapisi uništavanja Tare  biće poslati i   Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO ZORAN ĐIKANOVIĆ TESTIRA OZBILJNOST STRANIH INVESTITORA: Reket kao dobrodošlica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đikanović je svjesno pokušao da zloupotrijebi svoju funkciju predsjednika KTK, kako bi stekao nezakonitu imovinsku korist, navodi se u krivičnoj prijavi, a kako bi s druge strane iskoristio i svoju javnu funkciju i pomogao postupak licenciranja Komisiji ili isti odmogao ako se ipak Gedik Yatirim odluči da ne plati traženi novčani iznos

 

Prošle su dvije nedjelje kako je Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za tržište kapitala (KTK), saznao da je protiv njega podnijeta krivična prijava zbog pokušaja iznude mita. Ako ne na drugi način, tu je informaciju dobio od medija koji su zatražili da prokomentariše prijavu koju je podnio Mladen Bojanić, ekonomski konsultant i bivši poslanik.

Đikanović je tada, na upit Vijesti, odgovorio kako on ne zna za prijavu  i da prvi put čuje za  tursku kompaniju Gedik Yatirim i priču o navodnom mitu, odnosno reketiranju. Nema naznaka da je predsjednik Komisije za tržište kapitala i potpredsjednik NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore, u međuvremenu, osvježio sjećanje. Baš kao što nema ni informacija da su nadležni iz tužilaštva pokušali da Đikanovića podstaknu (čitaj saslušaju) na taj napor. Kako bi saznali i njegovu interpretaciju priče koja, prema navodima iz krivične prijave, počinje u ljeto prošle godine.

Tada je kompanija Gedik Yetirim objelodanila odluku da svoj posao proširi i na Crnu Goru. U pitanju je privredno društvo koje se blizu tri decenije bavi berzanskim poslovima u Turskoj i na međunarodnom tržištu pa je, iz njihove perspektive, bilo prirodno da slične aktivnosti nastave i „u predivnoj Crnoj Gori“. Slijedeći brojne turske firme koje su to već uradile. Planirani posao je podrazumijevao da Gedik Yetrim, ili njena lokalna ćerka firma, dobiju neophodne licence Komisije u čijoj je nadležnosti „izdavanje i oduzima dozvola, odobrenja, licenci i saglasnosti“ za rad na tržištu kapitala, osnivanje i upravljanje investicionim, penzionim i drugim fondovima.

Zato je, u avgustu 2019,  u prostorijama KTK održan sastanak kome su, u ime Komisije, prisustvovali službenica Ilda Šabović i član Komisije Asmir Pepić, dok su tursku kompaniju predstavljali Anil Abbak, direktor za inostrana ulaganja  i advokat Pavle Tripković. Prema navodima iz krivične prijave, na tom sastanku su razmjenjeni kontakti i osnovne informacije oko postupka licenciranja, a Anil Abbak je najavio da će Gedik Yatirim „u skoroj budućnosti“ preko zavisnog društva Beta-Investments uplatiti osnovni novčani kapital u iznosu od 125.000 eura i pokrenuti sve postupke radi dobijanja licence za osnivanje, odnosno dozvole za rad investicionog društva od Komisije.

Potom se u priču uključuje i predsjednik KTK. Đikanović je 3. avgusta 2019. sa mejl adrese, koju koristi kao predavač na Univerzitetu Donja Gorica, Amilu Abaku, na njegovu službenu mejl adresu, poslao prijedlog da kompanija Gedik Yatirim učestvuje na „istaknutom i važnom regionalnom i međunarodnom događaju“ – Miločerskom razvojnom forumu 2019 u organizaciji NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore.

„Interes koji ste iskazali ukazuje na Vašu ozbiljnost. To je razlog zbog kojeg želimo da Vam omogućimo da svoju kompaniju predstavite na Miločerskom razvojnom forumu“, piše Đikanović kompaniji za koju, navodno, nikada nije čuo. A čiji zahtjev za izdavanje licence čeka u njegovom radnom stolu. Slijede detalji ponude: „Prema cjenovniku Miločerskog razvojnog foruma, prezentacija kompanije do 10 minuta iznosi 4.000 eura, a do 15 minuta 5.000 eura koja se plaća Društvu ekonomista, organizatoru Foruma“. Đikanović potom potencijalnog učesnika Foruma obavještava da osim prezentacije „ovo“ (misli na uplatu od četiri, odnosno, pet hiljada eura) uključuje niz drugih aktivnosti, među kojima je i „kratak susret“ sa crnogorskim premijerom.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEIZVJESNA SUDBINA NJEGOŠEVOG PARKA I KASARNE MORAČA: Vapaji podgoričkih pluća

Objavljeno prije

na

Objavio:

Njegoševom parku i kasarni Morača prijeti još jedna „valorizacija” planirana iz Glavnog grada. Još jedan betonski blok. Prema zvaničnim podacima GUP-a, Podgorica u periodu od 2012. do 2025. godine ostaje bez više od milion i po kvadrata zelenih površina

 

Zapuštena trava, oronule zgrade, nezaštićeno drveće. Pivske flaše pored polomljenih klupa koje u zoru dočekaju prve prolaznike… Njegošev park i prostor kasarne Morača, epicentar Podgorice, godinama neprimjetno boluju. Od nebrige.

„Skoro svakodnevno obilazim Njegošev park. Pored obale Morače i kod bivše Kasarne šetam pse. To je moj način izražavanja građanskog prkosa, ali i posjeta bolesnom članu porodice“, kaže za Monitor građanski aktivista Dragan Sošić.

Planove nadležnih iz Glavnog grada da valorizuju ovaj dio Podgorice nedavno su osporili iz Savjeta za reviziju planskih dokumenata. Valorizacija podrazumijeva izgradnju novog betonskog bloka u jednoj od posljednjih podgoričkih zelenih oaza.

U analizi nacrta izmijenjenog Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP),  Savjet navodi se da nije jasno zbog kog tržišta i za koje potrebe treba valorizovati lokaciju Kasarne. Precizira se: Nedopustivo je prekrajanje jedne od najstarijih zelenih površina u Podgorici. Nacrtom Urbanističkog projekta Kasarna Morača bila je planirana gradnja skoro 150.000 kvadratnih metara na svega osam hektara zemljišta, rušenje svih 15 zgrada nekadašnje Kasarne, izgradnja dvoetažnih podzemnih garaža duž 80 odsto ovog prostora, zboga čega bi moglo doći do sječe većine čempresa i drugog drveća, starog i do pedeset godina, koje krasi ovaj predio.

„Nehumano je i nepatriotski tako se odnositi prema mjestu gdje možemo odvesti one koji sa strane dođu da osjete dušu Podgorice. Jedina ispravna valorizacija bila bi da se sve postojeće sačuva, očisti od otpada, da se naprave pješačke staze, zaštiti drveće, a ruinirane zgrade pretvore u objekte kulture. Sve drugo je zločin”, kaže Sošić.

U Crnoj Gori upravljanje prostorom jedan je od najvećih izazova, ističe za Monitor inženjer građevinstva i REV – Evropski prepoznati procjenitelj Predrag Nikolić. „Svetlana Kana Radević je projektom hotela Podgorica pokazala kako se stapaju priroda i građevinski objekat. Sada je zelena gradnja apsolutni trend, a nas na nju obavezuje i Ustav jer smo ekološka država. Na dijelu kasarne Morača bi mogli da se izgrade objekti na mjestima trenutnih ruševina koje su i ekonomski i funkcionalno beskorisne. Sve to može da se uradi po standardima zelene gradnje, sa uklanjanjem parkinga i ozeljenjavanjem cijele površine. Svako drugo rješenje bi vodilo ka ruženju grada”, objašnjava Nikolić.

Prema njegovim riječima, ništa ne može da opravda bilo kakvu betonizaciju Njegoševog parka i Kasarne. „Zelene površine pripadaju svim građanima Podgorice i u njima jedino mogu da budu sadržaji od javnog interesa. Dva kiklopa od objekata kod mosta Milenijum, koji arhitektonski vrište koliko se ne uklapaju, primjeri su kako ne treba graditi”, kaže Nikolić.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinrnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo