Povežite se sa nama

OKO NAS

PREDIZBORNI ULCINJ: Samo obećanja ne nedostaje

Objavljeno prije

na

Teško je nabrojati što su sve prethodnih sedam dana obećali građanima Ulcinja državni i lokalni funkcioneri: od izgradnje ribarske luke, preko čišćenja rijeke Bojane i kaldrmisanja ulica u Starom gradu, pa sve do početka izgradnje mreže za odvod atmosferskih i fekalnih voda. Svašta će se Ulcinjani još naslušati, jer je do održavanja izbora ostalo još 40 dana. Glavnina obećanja daje se, u pravilu, nekoliko dana pred odlazak na glasačke kutije.

Sezonu obećanja je još početkom godine otvorila lokalna vlast na čelu sa predsjednikom Opštine Nazifom Cunguom tokom njegove posjete Anamalskom području. Važna poruka stigla je prije nekoliko dana: Sekretarijat za komunalne poslove Opštine Ulcinj dobio je građevinsku dozvolu za projekat rješavanja pitanja otpadnih voda za četiri naselja od – Sekretarijata za urbanizam te iste Opštine. Kao da im je neko do sada branio da sami sebi izdaju dozvolu, i to za projekat vrijedan čak pet miliona eura, a za koji je sredstva obezbjedila Evropska banka za obnovu i razvoj.

Odlaganje realizacije ovog projekta tokom ove godine je jedan od ključnih razloga što je preambiciozno planiran opštinski budžet od 15,37 miliona eura realizovan tek oko 40 odsto!?

Višegodišnje kašnjenje u otpočinjanju procesa rješavanja otpadnih voda dovodi u pitanje realizaciju dogovora o izdavanju u dugoročni zakup zemljišta na početku Velike plaže moćnim kompanijama, jer je sa njihovim predstavnicima davno dogovoreno da do 2019. godine treba riješiti ekološk probleme u Port Mileni.

Iz Opštine su tek saopštili da su se sada stekli uslovi da se raspiše međunarodni tender za izbor najpovoljnijeg izvođača radova, te da bi realizacija projekta trebalo da traje 12 mjeseci.

,,Ova vlast nije uspjela za dvije godine da potroši 25 miliona obezbijeđenih sredstava. Nemamo još uvijek ni jedan cent u ulaganja u rješavanje problema otpadnih voda ovog grada, koji je ključni uslov za razvoj turizma”, kaže Skender Elezagić, iz SDP.

U davanju obećanja ne želi da zaostane ni Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom. Oni saopštavaju da ,,ukupna vrijednost planiranih ulaganja u investicione projekte koji će biti realizovani u naredna dva mjeseca iznosi oko 450.000 eura”!?

Ono na što se godinama čekalo da se uradi (navoz za izvlačenje čamaca na Maloj plaži, revitalizacije Borove šume, ograđivanja dina na Velikoj plaži, tekuće održavanje desnog ušća rijeke Bojane…) biće, eto, završeno za manje od 60 dana. Hvala izborima. Interesantno, u ovom se nizu ne pominje dugo očekivani projekat izgradnje trim staze od hotela Albatros do Rta Đerane.

I Vladini zvaničnici su se razmilili po Ulcinju. Vicepremijer i ministar poljoprivrede Milutin Simović kazao je da je planirana izgradnja – ribarske luke. ,,Ona je važna za podsticaj razvoja sektora ribarstva. Dogovorili smo da se radi projekat za 40 vezova, sa potrebnom obalnom infrastruturom mjesta prvog iskrcaja. Ministarstvo poljoprivrede je napravilo pretpostavke da se projekat realizuje u saradnji sa Turskom agencijom TIKA. Ukoliko bude potrebe, dio sredstava može se obezbijediti i kroz projekat MIDAS koji se realizuje sa Svjetskom bankom, u kome je značajan dio sredstava namijenjen ribastvu”, kazao je Simović dodajući da je procijenjena vrijednosti projekta oko pola miliona eura.

Ribari su se, naravno, obradovali obećanju, ali očekuju poteze. Grad slavnih pomoraca i gusara, nema luku ni adekvatnu lučicu gdje bi oni mogli vezivati svoje barke i plovila u slučaju nevremena. Izgradnja marine u Limanu, na Bojani ili u Port Mileni, ostala je u planovima.

Ulcinj nema međunarodni granični prijelaz na moru, kako oni koji dolaze iz pravca Otranta, ne bi morali prvo da idu do Bara kako bi se registrovali, već da to mogu i ovdje da urade. Taj prijedlog je prije dvije godine upućen Vladi iz Opštine Ulcinj. Navodilo se da bi granični prijelaz mogao u početku biti sezonskog karaktera, kao u Budvi, te da su neki vlasnici brodova u Ulcinju zainteresovani da ljeti održavaju brodsku liniju od Ulcinja do Drača. Odgovora nije bilo. Možda neko obećanje pristigne do 4. februara.

Simović nije obećao povratak oduzetih maslinjaka u Valdanosu vlasnicima, iako je to redovno činio kada je tim prostorom gazdovala nekadašnja Vojska Jugoslavije, kasnije Vojska SICG. Povratak imovine, te povreda prava na rad i prava iz radnog odnosa, bile su ključne primjedbe Ulcinjana koje su saopštili zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućku Bakoviću, koji je početkom sedmice u okviru održavanja „Dana Zaštitnika”, boravio u toj opštini.

Iz NVO Zeleni korak su kazali da bi najprimjerenije obećanje bilo da će se nova vlast u Ulcinju založiti da se opština temeljno očisti od nelegalnih deponija, smeća i posebno plastike. ,,Na dragulju kakav je, na primjer, Velika plaža često možemo vidjeti uznemirujuće prizore. Moramo smanjiti korišćenje plastike i svakog vrsta otpada, odnosno povećati svijest i naših mještana i turista o važnosti zaštite naše predivne okoline”, poručuju ekološke organizacije.

Da sve ovih dana u Ulcinju ne ostaje samo na obećanjima i da ima ponešto i konkretno, pokazuju sljedeća dva slučaja. Koalicioni partneri Cunguove Nove demokratske snage Force, Demokratska partija socijalista i Demokratska partija Fatmira Đeke, odbili su da se na dnevni red Skupštine opštine nađe budžet za narednu godinu. Ako se zna da je taj akt prošao javnu raspravu, onda je to značilo iskazivanje nepovjerenja prema trenutnoj izvršnoj vlasti u lokalnoj upravi.

DPS je takođe saopštio da toj stranci pripada funkcija glavnog gradskog arhitekte, koja je uvedena nakon usvajanja novog Zakona o planiranju i uređenju prostora. Ona posebno dobija na značaju sa početkom procesa legalizacije nelegalno podignutih objekata, kojih u ulcinjskoj opštini ima preko šest hiljada.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo