Povežite se sa nama

OKO NAS

Daleko je renesansa

Objavljeno prije

na

Ni najstariji maslinari ne pamte takav rod. Mnogi se pitaju kuda će sa tolikim uljem. „Do sada je ubrano svega nešto više od polovine plodova. Sigurno je da će se ova godina još dugo spominjati kao rekordna. Vidjeti ovako bogat rod zaista je prekrasno”, kaže za Monitor Ulcinjanin Munib Abazović. „Ne da su masline rodile, nego su prerodile”, dodaje stari maslinar i vlasnik uljare u Kotoru Petar Čelanović. Prema riječima sekretara Udruženja maslinara u Baru Sadetina Peričića, dugotrajna suša i preveliko opterećenje stabla plodovima uticali su da je sadržaj ulja u plodu manji od uobičajenog, ali je zahvaljujući izuzetnom rodu prinos ulja, ipak, visok. Vlasnik ulcinjske uljare Braća Kolari Ruždo Kolari, kaže da maslina sorte žutica, koja dominira na našem prostoru, u normalnim godinama daje od 13 do 20, pa i 22 procenta ulja, ali sada ide uglavnom oko 14 procenata. No, i on tvrdi da je maslinka zdrava, nije bilo maslinove mušice, pa se na osnovu do sada prerađenog ploda može zaključiti da su skoro sva ulja veoma visokog kvaliteta, s manje od jedan odsto kiseline.

Tome su svakako doprinijeli i novi načini sakupljanja i prerade ploda. U našim maslinjacima sada se veoma često mogu vidjeti mreže koje ne dozvoljavaju da plod padne na zemlju i prikupi kiselinu, mnogo se više maslinke kupe sa grane, a proces prerade u nešto manje od 40 mlinova uglavnom kreće odmah nakon prikupljanja ploda. Kako ističe izvršna direktorka Maslinarskog društva Boka Vesna Đukić, oko 80 odsto prerađenog ploda ubrana je maslina. Zato su, za kratko vrijeme, maslinova ulja sa Crnogorskog primorja dostigla izuzetan kvalitet. Neki maslinari dobijaju prestižna priznanja ne samo na takmičenjima u našoj zemlji, već i u inostranstvu.

To, međutim, još dovoljno ne prate nadležna ministarstva u Vladi Crne Gore, iako se u svim dokumentima navodi da je maslinarstvo velika šansa za ovu zemlju, kao ni građani. Jer, i pored svih saznanja o ljekovitosti maslinovog ulja, koje je još Homer zvao „tekućim zlatom”, stanovnik Crne Gore u prosjeku troši tek pola litra godišnje! Ako se zna da se dosta ulja proda tokom sezone, onda je ovaj podatak još porazniji. U Grčkoj, na primjer, potrošnja iznosi oko 20 litara, dok se u EU troši prosječno pet litara maslinovog ulja po stanovniku.

U susjednoj Hrvatskoj potrošnja je četiri puta veća nego kod nas. Vlada u Zagrebu krenula je u veliku akciju podizanja novih maslenika, pa se godišnje u toj zemlji sadi više od pola miliona stabala, odnosno hiljadu hektara novih maslenika, dok se sve više obnavljaju i stabla na zapuštenim površinama. Za Crnu Goru nema preciznih podataka. Pretpostavlja se tek da je u posljednjih deset godina nabavljeno i zasađeno oko 50 hiljada sadnica i revitalizovano oko 25 hiljada stabala maslina. No, zbog enormne gradnje na primorju i divljanja urbanističke mafije, nekoliko hiljada stoljetnih maslina je uništeno.

Istovremeno, crnogorska Vlada predlaže da se donese novi zakon o maslinarstvu kojim se, na primjer, želi ukinuti stepen zaštite maslinade u Valdanosu. Taj najveći živi spomenik maslinarstva u ovoj zemlji, đe je prosječna starost stabla oko 800 godina, po dosadašnjim propisima uživao je, uz Staru maslinu u Baru i Velju maslinu u Budvi, poseban tretman. No, u stvarnosti ta maslinada sa 18 hiljada stabala, zarasla u makiju i žbunje, propada a ni ove godine rod nije prikupljen. U Udruženju maslinara Ulcinja procjenjuju da je izgubljena dobit od bar milion eura, što je za grad čiji budžet ove godine iznosi tek 4,4 miliona eura, prilično visoka cifra. U toj organizaciji se, ipak, nadaju da će se stvari popraviti do naredne berbe, jer je novi ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović prihvatio njihov zahtjev da jedna stručna komisija napravi analizu stanja maslina u uvali Valdanos i predloži mjere kako da se one revitalizuju.

Desetak odsto ovogodišnjeg roda maslina ostaće neobrano. Jer, u Crnoj Gori, iako se, na primjer samo u Ulcinju plaća 30 centi za prikupljeni kilogram, nema dovoljno ljudi koji bi masline kupili. S druge strane, ove je godine u Baru zabilježen i fenomen krađe, odnosno lomljenja najrodnijih grana maslina koje su se potom nosile nakupcima. Iako su predstavnici Udruženja maslinara ovaj zločin prijavili policiji, nijedan vandal nije uhvaćen.

Pred maslinarima je sada teži period. Treba pronaći kupce za proizvedeno ulje, te pristupiti pripremama za narednu sezonu.

,,Već poslije Nove godine trebalo bi da krenemo s prehranom masline za zimu da bi se dobio rod i u 2013. godini. U zemljama gdje se maslina dobro održava, ona, manje ili više, rađa svake godine”, kaže Peričić i ističe da kod nas to nije slučaj, jer se dio maslinjaka nalazi na teško pristupačnim područjima što otežava održavanje.

Stoga će se na pravu renesansu crnogorskog maslinarstva morati još malo sačekati. To će se desiti tek kada se naprave podrumi za ulje, obrazuju radnici u uljarama, pristupi navodnjavanju maslina i prije svega preduzmu neophodne mjere na uređenju tržišta maslinovog ulja.

Vrijeme je, konačno, da se prestane s prodajom ulja na crno i da se uspostavi tržište domaćeg maslinovog ulja. ,,Katastar maslina pokazao bi realno stanje u maslinarstvu Crne Gore, a strategija razvoja ili planirana proizvodnja od države omogućila bi ozbiljan napredak u obnovi i očuvanju jedne od naših najvećih tradicionalnih vrijednosti. Zato očekujemo da se maslinama i na ovom prostoru posveti ista ili bar slična pažnja koja se posvećuje u zemljama Mediterana”, kaže Đukićeva.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo