Povežite se sa nama

OKO NAS

Daleko je renesansa

Objavljeno prije

na

masline

Ni najstariji maslinari ne pamte takav rod. Mnogi se pitaju kuda će sa tolikim uljem. „Do sada je ubrano svega nešto više od polovine plodova. Sigurno je da će se ova godina još dugo spominjati kao rekordna. Vidjeti ovako bogat rod zaista je prekrasno”, kaže za Monitor Ulcinjanin Munib Abazović. „Ne da su masline rodile, nego su prerodile”, dodaje stari maslinar i vlasnik uljare u Kotoru Petar Čelanović. Prema riječima sekretara Udruženja maslinara u Baru Sadetina Peričića, dugotrajna suša i preveliko opterećenje stabla plodovima uticali su da je sadržaj ulja u plodu manji od uobičajenog, ali je zahvaljujući izuzetnom rodu prinos ulja, ipak, visok. Vlasnik ulcinjske uljare Braća Kolari Ruždo Kolari, kaže da maslina sorte žutica, koja dominira na našem prostoru, u normalnim godinama daje od 13 do 20, pa i 22 procenta ulja, ali sada ide uglavnom oko 14 procenata. No, i on tvrdi da je maslinka zdrava, nije bilo maslinove mušice, pa se na osnovu do sada prerađenog ploda može zaključiti da su skoro sva ulja veoma visokog kvaliteta, s manje od jedan odsto kiseline.

Tome su svakako doprinijeli i novi načini sakupljanja i prerade ploda. U našim maslinjacima sada se veoma često mogu vidjeti mreže koje ne dozvoljavaju da plod padne na zemlju i prikupi kiselinu, mnogo se više maslinke kupe sa grane, a proces prerade u nešto manje od 40 mlinova uglavnom kreće odmah nakon prikupljanja ploda. Kako ističe izvršna direktorka Maslinarskog društva Boka Vesna Đukić, oko 80 odsto prerađenog ploda ubrana je maslina. Zato su, za kratko vrijeme, maslinova ulja sa Crnogorskog primorja dostigla izuzetan kvalitet. Neki maslinari dobijaju prestižna priznanja ne samo na takmičenjima u našoj zemlji, već i u inostranstvu.

To, međutim, još dovoljno ne prate nadležna ministarstva u Vladi Crne Gore, iako se u svim dokumentima navodi da je maslinarstvo velika šansa za ovu zemlju, kao ni građani. Jer, i pored svih saznanja o ljekovitosti maslinovog ulja, koje je još Homer zvao „tekućim zlatom”, stanovnik Crne Gore u prosjeku troši tek pola litra godišnje! Ako se zna da se dosta ulja proda tokom sezone, onda je ovaj podatak još porazniji. U Grčkoj, na primjer, potrošnja iznosi oko 20 litara, dok se u EU troši prosječno pet litara maslinovog ulja po stanovniku.

U susjednoj Hrvatskoj potrošnja je četiri puta veća nego kod nas. Vlada u Zagrebu krenula je u veliku akciju podizanja novih maslenika, pa se godišnje u toj zemlji sadi više od pola miliona stabala, odnosno hiljadu hektara novih maslenika, dok se sve više obnavljaju i stabla na zapuštenim površinama. Za Crnu Goru nema preciznih podataka. Pretpostavlja se tek da je u posljednjih deset godina nabavljeno i zasađeno oko 50 hiljada sadnica i revitalizovano oko 25 hiljada stabala maslina. No, zbog enormne gradnje na primorju i divljanja urbanističke mafije, nekoliko hiljada stoljetnih maslina je uništeno.

Istovremeno, crnogorska Vlada predlaže da se donese novi zakon o maslinarstvu kojim se, na primjer, želi ukinuti stepen zaštite maslinade u Valdanosu. Taj najveći živi spomenik maslinarstva u ovoj zemlji, đe je prosječna starost stabla oko 800 godina, po dosadašnjim propisima uživao je, uz Staru maslinu u Baru i Velju maslinu u Budvi, poseban tretman. No, u stvarnosti ta maslinada sa 18 hiljada stabala, zarasla u makiju i žbunje, propada a ni ove godine rod nije prikupljen. U Udruženju maslinara Ulcinja procjenjuju da je izgubljena dobit od bar milion eura, što je za grad čiji budžet ove godine iznosi tek 4,4 miliona eura, prilično visoka cifra. U toj organizaciji se, ipak, nadaju da će se stvari popraviti do naredne berbe, jer je novi ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović prihvatio njihov zahtjev da jedna stručna komisija napravi analizu stanja maslina u uvali Valdanos i predloži mjere kako da se one revitalizuju.

Desetak odsto ovogodišnjeg roda maslina ostaće neobrano. Jer, u Crnoj Gori, iako se, na primjer samo u Ulcinju plaća 30 centi za prikupljeni kilogram, nema dovoljno ljudi koji bi masline kupili. S druge strane, ove je godine u Baru zabilježen i fenomen krađe, odnosno lomljenja najrodnijih grana maslina koje su se potom nosile nakupcima. Iako su predstavnici Udruženja maslinara ovaj zločin prijavili policiji, nijedan vandal nije uhvaćen.

Pred maslinarima je sada teži period. Treba pronaći kupce za proizvedeno ulje, te pristupiti pripremama za narednu sezonu.

,,Već poslije Nove godine trebalo bi da krenemo s prehranom masline za zimu da bi se dobio rod i u 2013. godini. U zemljama gdje se maslina dobro održava, ona, manje ili više, rađa svake godine”, kaže Peričić i ističe da kod nas to nije slučaj, jer se dio maslinjaka nalazi na teško pristupačnim područjima što otežava održavanje.

Stoga će se na pravu renesansu crnogorskog maslinarstva morati još malo sačekati. To će se desiti tek kada se naprave podrumi za ulje, obrazuju radnici u uljarama, pristupi navodnjavanju maslina i prije svega preduzmu neophodne mjere na uređenju tržišta maslinovog ulja.

Vrijeme je, konačno, da se prestane s prodajom ulja na crno i da se uspostavi tržište domaćeg maslinovog ulja. ,,Katastar maslina pokazao bi realno stanje u maslinarstvu Crne Gore, a strategija razvoja ili planirana proizvodnja od države omogućila bi ozbiljan napredak u obnovi i očuvanju jedne od naših najvećih tradicionalnih vrijednosti. Zato očekujemo da se maslinama i na ovom prostoru posveti ista ili bar slična pažnja koja se posvećuje u zemljama Mediterana”, kaže Đukićeva.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

BITI MUZIČAR U CRNOJ GORI TOKOM PANDEMIJE COVID19: Niko nas ne čuje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Država je mnogima koji su od početka pandemije virusa COVID19 izgubili poslove, obezbijedila pomoć u nekom obliku. Muzičari u Crnoj Gori gotovo godinu dana ne rade i nemaju nikakvih primanja. Čekaju na rješenje. I preživljavaju

 

Od početka pandemije virusa COVID19 u Crnoj Gori, u martu prošle godine, mnogi građani izgubili su poslove. Nekima je država naposljetku obezbijedila pomoć u vidu subvencija, a nekima omogućila rad u kontrolisanim uslovima. Muzičari, na rubu egzistencije, rješenje još čekaju.

Gotovo godinu dana nemaju nikakvih primanja. Preživljavaju. Tokom nepuna tri mjeseca, maja, avgusta i septembra, tek je nekolicina, među hiljadama onih koji rade u Crnoj Gori, dobila priliku da se vrati nastupima. Razlog za to su, između ostalog, i posljedice koje su mjere nekadašnjeg Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) ostavile na budžete ugostitelja, od kojih većina muzičara direktno zavisi.

Ove nedjelje, u parku preko puta zgrade Skupštine Crne Gore u Podgorici je održan performans (svirka na otvorenom) Udruženja estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore. Cilj članova Udruženja, koje još čeka na zvaničnu registraciju, je da skrenu pažnju na tešku situaciju u kojoj se nalaze: „Umjesto protesta, odlučili smo da sviramo i pjevamo, poštujući epidemiološke mjere. Imamo porodice i troškove, ali ne i prihode. Većina nas oslonjena je samo na sebe. Tražimo da nam se obezbjedi minimum i da se nađu načini da mi, kao dio kulture društva, preživimo”.

Od institucija zahtijevaju da im se omogući da nastupaju par sati tokom dana, da emiteri forsiraju domaće autore, ali i da ih primi novi ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kako bi se zajednički došlo do izlaza.

,,Nekadašnje mjere su, u jednom trenutku, dozvoljavale makar neki model rada muzičarima. ni on nije bio ni prihvatljiv, ni human. Sada nemamo ni to. Prepušteni smo pozajmicama, zaduživanjima, kreditima ili parazitiramo na račun porodice. I mi moramo da plaćamo račune. Brzo je zaboravljeno da su muzičari bili prvi koji su podržali online kampanju #OstaniDoma i pozivali građane na poštovanje epidemioloških mjera“, kaže za Monitor cetinjski muzičar Luka Radović.

On napominje da od nove vlasti očekuje da muzičare ne marginalizuje i da ne idealizuje njihovo finansijsko stanje koje ni u normalnim okolnostima nije onakvo kakvim ga ljudi u Crnoj Gori doživljavaju. „Tražimo samo da nam se omogući da radimo. Ne govorim o masovnim koncertima ili okupljanjima, već o radu u skladu sa mjerama, onako kako je to propisano za restorane, barove, kafiće i hotele“, objašnjava Radović.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ POSTAJE CENTAR OBNOVLJIVE ENEREGIJE: Sunce da nas grije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon vjetroparka na Možuri, Ulcinj će dobiti još jedan veliki objekat za proizvodnju obnovljive energije. Riječ je o solarnoj elektrani na Briskoj gori, koja će biti jedna od najvećih u Evropi

 

Izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana opštine Ulcinj krajem oktobra prošle godine stvorene su sve pretpostavke da ove godine krenu radovi na izgradnji solarne elektrane Briska gora.

Tim dokumentom je predviđeno da se zona za izgradnju solarne elektrane poveća za gotovo dva puta, sa prvobitno planiranih 467 na 925,25 hektara, odnosno povećanje kapaciteta tog energetskog objekta sa 118 megavata (MW) na čak 262 MW. Planirana godišnja proizvodnja iznosiće oko 450 gigavat sati (GWh) električne energije godišnje.

„Ova solarna elektrana biće najveća ovog tipa u Evropi”, rečeno je od strane predstavnika konzorcijuma koji će graditi ovaj objekat, finskog Fortuma i Elektroprivrede Crne Gore.

Njegova vrijednost biće oko 200 miliona eura, a očekuje se da će zapošljavati 226 radnika.

,,Izgradnjom solarne elektrane na Briskoj gori, Crna Gora daje značajan doprinos borbi sa globalnim klimatskim promjenama i pravi iskorak prema većoj energetskoj efikasnosti i nezavisnosti. Solarna elektrana je elektroenergetski objekat višeg naponskog nivoa, kao što su termoelektrane i hidroelektrane, čija izgradnja dovodi do poboljšanja ukupnog elektroenergetskog sistema Crne Gore”, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Navodi se i da s obzirom na to da prilikom proizvodnje električne energije nema štetnih produkata, realizacija elektrane neće imati negativnog uticaja na naselja i zaštićena prirodna dobra u kontaktnim zonama kakve su Solana, Velika plaža i Šasko jezero.

Da je riječ doista o ogromnoj elektrani govori sljedeći podatak.  U junu 2020. godine, Hrvatska elektroprivreda je na ostrvu Cres počela da gradi, za sada, najveću solarnu elektranu u toj državi, instalisane snage 6,5 MW ili za čak 40 puta manjoj nego što će to biti na Briskoj gori.

,,Izgradnjom ovakvih kapaciteta Ulcinj postaje centar proizvodnje obnovljive energije u Crnoj Gori, ali i u regionu. Iskustva u svijetu pokazuju da mi, kao lokalna zajednica, možemo ostvariti velike koristi od ovog posla. Čista energije je tu i mi treba da je zgrabimo”, kaže za Monitor opštinski sekretar za ekonomiju dr Agron Ibrahimi.

Mustafa CANKA

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

UOČI ISTEKA KONKURSA ZA DIREKTORA UPRAVE POLICIJE: Još bez kandidata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta su razlozi zbog kojih još nema kandidata, nije do kraja poznato, ali jedno je jasno: pred novim direktorom policije biće težak posao. Jedan od težih zadataka, biće borba protiv organizovanog kriminala i dugo očekivani obračun sa pripadnicima kriminalnih grupa

 

Nekoliko dana je ostalo do zatvaranja dvonedeljnog konkursa za prvog policajca, a tokom prve nedjelje, zvanično niko se nije prijavio  za obavljanje te fukcije.

Šta su razlozi zbog kojih još nema kandidata, nije do kraja poznato, ali jedno je jasno: pred novim direktorom policije biće težak posao. Jedan od težih zadataka, biće borba protiv organizovanog kriminala i dugo očekivani obračun sa pripadnicima kriminalnih grupa.

Nedavno je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović kazao da nema te mafije koja može biti jača od države, ukoliko joj država to ne dozvoli i konstatovao da u Vladi postoji politička volja za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

U intervjuu podgoričkim Vijestima rekao je da će uporedo sa tom bitkom čistiti i svoje redove i jačati policijski kadar: ,,Jednostavno, ne može se krenuti u borbu sa kriminalom ako nemamo riješena najbitnija pitanja u svojim redovima”.

Tako je novoizabrani ministar potvrdio ono što godinama javnost ukazuje – postoje kriminalci sa značkama. Zato se od budućeg direktora očekuje i da očisti policiju od ,,prljavih policajaca”.

Ukoliko se usvoji Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima Uprava policije će formalno i pravno ponovo ući u okrilje Ministarstva unutrašnjih poslova i to pod novim nazivom – Generalni direktorat policije. Generalnim direktoratom policije rukovodiće direktor, koji za svoj rad odgovara ministru MUP-a, dok će na čelu sektora Generalnog direktorata policije kao i do sada biti pomoćnici koji će raport podnositi šefu policije.

Prema dosadašnjem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije – direktor policije je imao čak 8 pomoćnika. Ukoliko se usvoji predlog, to će najvjerovatnije značiti da će se ugasiti Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i Sektor za sprečavanje pranja novca i korupcije. Vjerovatno u novoj sistematizaciji više neće biti organizovano ni Specijalno policijsko odjeljenje na način kao što je to bilo u proteklih pet godina. Novina je i da ukoliko se šef policije iz nekog razloga smijeni prije kraja mandata njega najviše do pola godine može zamijeniti bilo koji starješina iz sistema, dok je do sada bio slučaj da ga mijenja samo neko od pomoćnika.

Novim predlogom MUP-a umnogome su promijenjeni uslovi za izbor šefa policije kao i za pomoćnike, gdje se članom 12. daje velika prednost kandidatima iz pravosuđa. Kriterijum  je samo da najmanje pet godina obavljaju sudijsku ili tužilačku funkciju.

Taj član u Nacrtu zakona dozvoljava neravnopravnu trku policijskih kadrova u odnosu na kandidate iz pravosuđa, jer da bi postao šef policije kandidatu iz policijskom sistema potrebno je najmanje 10 godina radnog iskustva, od kojih najmanje pet ali na rukovodećim pozicijama u UP, MUP-u, Ministarstvu odbrane i Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Šefa policije, na osnovu javnog konkursa, postavlja ministar uz saglasnost Vlade i mišljenja Skupštine i to na mandat od pet godina. Direktor policije ne može biti član političke partije, niti partijski djelovati i to pet godina prije podnošenja kandidature za ključnu poziciju u policijskoj organizaciji.

 

Dosadašnji direktori

Veselin Veljović je prethodnih petnaest godina bio na čelu kako Uprave policije tako i u najvišim državnim institucijama sektora bezbjednosti. Od 2005. do 2011. je obavljao funkciju direktora Uprave policije, potom je bio savjetnik tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića za oblast bezbjednosti i odbrane. U vrijeme Vlade Mila Đukanovića od 2014. godine bio sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost, a od 2018. ponovo direktor Uprave policije. Tu funkciju je obavljao do 17. decembra 2020. godine, deset dana nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio da je sa Veljovićem dogovorio da više ne bude direktor policije. Tada je kao v.d. izabran Vesko Damjanović.

Nije Veljović jedini komandovao policijom. U julu 2012. godine Vlada Crne Gore imenovala je Božidara Vuksanovića za direktora Uprave policije, da bi godinu kasnije za to mjesto konkurisao i bio izabran njegov savjetnik Slavko Stojanović. Za vrijeme Stojanovićevog mandata eskalirali su sukobi među kriminalnim grupama što je za posljedicu imalo desetine ubistava od kojih je mali broj rasvijeteljen.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo