Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: ZAŠTO KASNE KAPITALNI PROJEKTI: Duboko u rovovima

Objavljeno prije

na

Mnogo je razloga zbog kojih u lokalnoj upravi u Beranama, gradu u kojem će se za mjesec i po održati lokalni izbori, tvrde da državne vlasti namjerno odugovlače realizaciju značajnih kapitalnih projekata na području ove opštine, s ciljem da se te investicije stave u funkciju predizborne kampanje vladajućih partija sa državnog nivoa.

To, kako kažu u Opštini Berane, potvrđuje podatak da su probijeni svi rokovi za završetak milionskih kapitalnih projekta, od kojih zavisi dalji razvoj grada.

U Opštini tvrde da se na taj način javnosti smišljeno želi predstaviti pogrešna slika kako je lokalna vlast u proteklih četiri godine imala slab učinak kada su u pitanju kapitalne investicije.

„Dobija se utisak da se namjerno odugovlači završetak radova na važnim projektim, sa ciljem da se prikaže kako Berane ima lošu i neodgovornu lokalnu vlast. Oni očigledno tempiraju da se završetak tih projekata ozvaniči uoči lokalnih izbora, najvjerovatnije u izbornoj kampanji, kako bi stavili do znanja da je to njihova zasluga”, kažu u beranskoj lokalnoj upravi.

Vlast u Beranama u protekle četiri godine činili se koalicioni partneri Zdravo Berane SNP – DF. U ovoj rijetkoj opozicionoj opštini smatraju da se sada uoči izbora radi o providnoj igri režima koji na neprihvatljiv način manipuliše sa novcem poreskih obveznika.

„Ali, mi smo sigurni da građani Berana to najbolje uočavaju i da građani dobro znaju da je opštinska vlast u poslednjih četiri godine radila odgovorno i da će to prepoznati”, vjeruju u Opštini Berane.

Oni objašnjavaju kako njihove tvrdnje najbolje odslikavaju dešavanja koja se tiču realizacije višemilionskog projekta pod nazivom ,,Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacione mreže i unapređenje vodosnabdijevanja u opštini Berane”, kao i da lokalna uprava u ovom gradu ni na koji način nije kriva za propuste koji su se dešavali prilikom izvođenja radova.

„Poznato je da je na međunarodnom tenderu, raspisanom od strane Direkcije javnih radova Crne Gore, za izvođača radova na prva dva segmenta projekta izabrana španska firma Aqualia Infraestructuras i da Opština Berane nije bila u mogućnosti da utiče na izbor podizvođača. Mi smo proteklih mjeseci u svakodnevnoj komunikaciji sa predstavnicima Direkcije javnih radova Crne Gore i firme za nadzor izvođenja radova tražili da se ubrza dinamika sprovođenja projekta. Međutim, do sada je završen samo dio tih poslova, tako da građani s pravom negoduju jer se suočavaju sa brojnim saobraćajnim problemima”, ističu u Opštini Berane.

Kažu i da je dugačak spisak ovakvih i sličnih primjera kad su u pitanju kapitalne investicije i ističu da je posebno uočljiva opstrukcija u slučaju sanacije Ulice Todora Đeda Vojvodića i izgradnje zgrade takozvanog Univerzitetskog centra.

„Direkcija javnih radova je još prije dvije godine krenula sa rekonstrukcijom gradske Ulice Todora Đeda Vojvodića. Iako se ne radi o nekom velikom obimu poslova rekonstrukcija još nije do kraja završena. Takođe, gradnja zgrade Univerzitetskog centra u Beranama započeta je još 2011. godine i to u trenutku kad je u ovom gradu postojalo nekoliko fakultetskih jedinica. Obećano je bilo da će taj objekat biti useljiv već naredne godine, ali ni on još uvijek nije stavljen u funkciju. Sada možemo očekivati da se, poslije svega, uoči predstojećih lokalnih izbora pojave crnogorski zvaničnici i označe završetak tih radova. To jasno ukazuje o kakvim se predizbornim manipulacijama radi”, tvrde u Opštini Berane,

Posebna priča je, objašnjavaju, i izgradnja sportske dvorane u Beranama , čiji je kamen temeljac postavaljen u martu 2009. godine. To znači da se nova hala sportova gradi više od osam godina iako je u startu bilo obećano da će radovi na tom objektu biti završeni za nepunih dvije godine.

„Za sve to vrijeme crnogoski zvaničnici su, uoči svih izbora, obećavali da će Berane ubrzo dobiti moderno sportsko zdanje, dok su se građani suočavali sa obmanama investitora i izvođača radova. Tako smo od aktuelnog premijera prilikom njegove posljednje posjete Beranama imali posljednje obećanje da će dvorana biti završena do 15. septembra. I to je prolongirano, i očekujemo da će otvaranje biti tempirano negdje u januaru, u jeku kampanje za lokalne izbore”, vjeruju u Opštini Berane.

Slična priča o opstrukciji državnih organa je ona koja pokrenuta ovih dana, kada opštinskoj firmi Benergo, koja je formirana za izgradnju malih elektrana za potrebe grada, nijesu odobrena sredstva iz Investiciono razvojnog fonda (IRF) za realizaciju tih projekata.

„Prije godinu i po DOO Benergo je dobilo energetsku dozvolu za izgradnju mini hidroelektrane Miolje Polje, a javila se i ideja o iskorišćavanju ržaničko-kaludarskog vodovoda. Na ovaj način grad i prigradska naselja dobijaju neiscrpne količine pijaće vode, i istovremeno se taj hidropotencijal koristi za proizvodnju električne energije”, objašnjava izvršni direktor Benerga Radomir Mihajlović.

Prema njegovim riječima radi se o sistemu potpuno bezbjednom za vodu za piće, kao i u pogledu zaštite životne sredine.

„Izgradnjom planiranih mini hidroelektrana, godišnji prihod Benergo iznosio bi oko 600 hiljada eura, i dobar dio novca bi otišao u Opštinsku kasu za razvoj gradske infrastrukture. Obratili smo se IRF, kao državnoj kreditnoj instituciji, računajući da će nam izaći u suret, imajući u vidu činjenicu da se radi o strateški važnom projektu za naš grad. Ostalo je samo na riječima i praznim obećanjima. Već tada je bilo jasno da je politika umiješala prste”, tvrdi izvršni dirtektor Benerga.

On dodaje da iznešena konstatacija može da zvuči prejako i pregrubo, ali da se drugačije ne može tumačiti.

„Poslije ovakvog odnosa IRF-a , Benergo se obratio komercijalnim bankama, iako su njihovi uslovi nepovoljniji. Vodili smo se zdravom logikom i vjerovali u apolitičnost banaka. Poslije početnih ponuda, dobili su dokumentaciju o finansijama Opštine, Benerga, idejna rješenja, studije, mišljenja, odluke. Nakon našeg insistiranja da se koliko je moguće ubrza procedura, čekali su nas odgovori o pregledanju dokumentacije, formiranju kreditnog odbora, upoznavanja sa navodnim rizicima i slično. Konačan odgovor se sveo na neukusna odbijanja čak i naših telefonskih poziva”, kaže Mihajlović.

Izvršni direktor ove lokalne firme u Beranama dodaje da je krajnje neprihvatljivo što se nadležne institucije odnose maćehinski prema opozicionim opštinama po pitanju realizacije razvojnih projekata.

„Da li je moguće da nekome u ovoj državi nije stalo da sve opštine budu samoodržive i bogate i da se razvijaju. Da li je moguće da politika toliko oslijepi i kristalno jasne i održive projekte, korisne i za Berane i našu državu”, pita Mihajlović.

Iz lokalne uprave obećavaju da će naći način da realizuju projekte izgrdnje gradskih elektrana i da će spriječiti ovu, kako kažu, očiglednu opstrukciju.

„Nećemo dozvoliti da ovaj projekat bude nečija privatno tajkunska priča, bez obzira što nadležne državne institucije otvoreno opstruiraju rad Benergo. Očigledno da se sve čini da se zaustavi razvoj preduzeća koja nijesu isključivo pod kontrolom državnih vlasti”, kažu u Opštini Berane.

Opstrukcija sa nivoa države sve je jača kako se približavaju lokalni izbori. Rovovi se iskopavaju. DPS će učiniti sve da pokuša da povrati vlast koju je izgubio prije četiri godine u gradu na Limu.

Berane i Ulcinj DPS-u su važni kao generalna vježba ili proba pred predsjedničke i masovnije lokalne izbore u prvoj polovini naredne godine. Koja kao i uvijek počinje januarom.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo