Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: ZAŠTO KASNE KAPITALNI PROJEKTI: Duboko u rovovima

Objavljeno prije

na

Mnogo je razloga zbog kojih u lokalnoj upravi u Beranama, gradu u kojem će se za mjesec i po održati lokalni izbori, tvrde da državne vlasti namjerno odugovlače realizaciju značajnih kapitalnih projekata na području ove opštine, s ciljem da se te investicije stave u funkciju predizborne kampanje vladajućih partija sa državnog nivoa.

To, kako kažu u Opštini Berane, potvrđuje podatak da su probijeni svi rokovi za završetak milionskih kapitalnih projekta, od kojih zavisi dalji razvoj grada.

U Opštini tvrde da se na taj način javnosti smišljeno želi predstaviti pogrešna slika kako je lokalna vlast u proteklih četiri godine imala slab učinak kada su u pitanju kapitalne investicije.

„Dobija se utisak da se namjerno odugovlači završetak radova na važnim projektim, sa ciljem da se prikaže kako Berane ima lošu i neodgovornu lokalnu vlast. Oni očigledno tempiraju da se završetak tih projekata ozvaniči uoči lokalnih izbora, najvjerovatnije u izbornoj kampanji, kako bi stavili do znanja da je to njihova zasluga”, kažu u beranskoj lokalnoj upravi.

Vlast u Beranama u protekle četiri godine činili se koalicioni partneri Zdravo Berane SNP – DF. U ovoj rijetkoj opozicionoj opštini smatraju da se sada uoči izbora radi o providnoj igri režima koji na neprihvatljiv način manipuliše sa novcem poreskih obveznika.

„Ali, mi smo sigurni da građani Berana to najbolje uočavaju i da građani dobro znaju da je opštinska vlast u poslednjih četiri godine radila odgovorno i da će to prepoznati”, vjeruju u Opštini Berane.

Oni objašnjavaju kako njihove tvrdnje najbolje odslikavaju dešavanja koja se tiču realizacije višemilionskog projekta pod nazivom ,,Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacione mreže i unapređenje vodosnabdijevanja u opštini Berane”, kao i da lokalna uprava u ovom gradu ni na koji način nije kriva za propuste koji su se dešavali prilikom izvođenja radova.

„Poznato je da je na međunarodnom tenderu, raspisanom od strane Direkcije javnih radova Crne Gore, za izvođača radova na prva dva segmenta projekta izabrana španska firma Aqualia Infraestructuras i da Opština Berane nije bila u mogućnosti da utiče na izbor podizvođača. Mi smo proteklih mjeseci u svakodnevnoj komunikaciji sa predstavnicima Direkcije javnih radova Crne Gore i firme za nadzor izvođenja radova tražili da se ubrza dinamika sprovođenja projekta. Međutim, do sada je završen samo dio tih poslova, tako da građani s pravom negoduju jer se suočavaju sa brojnim saobraćajnim problemima”, ističu u Opštini Berane.

Kažu i da je dugačak spisak ovakvih i sličnih primjera kad su u pitanju kapitalne investicije i ističu da je posebno uočljiva opstrukcija u slučaju sanacije Ulice Todora Đeda Vojvodića i izgradnje zgrade takozvanog Univerzitetskog centra.

„Direkcija javnih radova je još prije dvije godine krenula sa rekonstrukcijom gradske Ulice Todora Đeda Vojvodića. Iako se ne radi o nekom velikom obimu poslova rekonstrukcija još nije do kraja završena. Takođe, gradnja zgrade Univerzitetskog centra u Beranama započeta je još 2011. godine i to u trenutku kad je u ovom gradu postojalo nekoliko fakultetskih jedinica. Obećano je bilo da će taj objekat biti useljiv već naredne godine, ali ni on još uvijek nije stavljen u funkciju. Sada možemo očekivati da se, poslije svega, uoči predstojećih lokalnih izbora pojave crnogorski zvaničnici i označe završetak tih radova. To jasno ukazuje o kakvim se predizbornim manipulacijama radi”, tvrde u Opštini Berane,

Posebna priča je, objašnjavaju, i izgradnja sportske dvorane u Beranama , čiji je kamen temeljac postavaljen u martu 2009. godine. To znači da se nova hala sportova gradi više od osam godina iako je u startu bilo obećano da će radovi na tom objektu biti završeni za nepunih dvije godine.

„Za sve to vrijeme crnogoski zvaničnici su, uoči svih izbora, obećavali da će Berane ubrzo dobiti moderno sportsko zdanje, dok su se građani suočavali sa obmanama investitora i izvođača radova. Tako smo od aktuelnog premijera prilikom njegove posljednje posjete Beranama imali posljednje obećanje da će dvorana biti završena do 15. septembra. I to je prolongirano, i očekujemo da će otvaranje biti tempirano negdje u januaru, u jeku kampanje za lokalne izbore”, vjeruju u Opštini Berane.

Slična priča o opstrukciji državnih organa je ona koja pokrenuta ovih dana, kada opštinskoj firmi Benergo, koja je formirana za izgradnju malih elektrana za potrebe grada, nijesu odobrena sredstva iz Investiciono razvojnog fonda (IRF) za realizaciju tih projekata.

„Prije godinu i po DOO Benergo je dobilo energetsku dozvolu za izgradnju mini hidroelektrane Miolje Polje, a javila se i ideja o iskorišćavanju ržaničko-kaludarskog vodovoda. Na ovaj način grad i prigradska naselja dobijaju neiscrpne količine pijaće vode, i istovremeno se taj hidropotencijal koristi za proizvodnju električne energije”, objašnjava izvršni direktor Benerga Radomir Mihajlović.

Prema njegovim riječima radi se o sistemu potpuno bezbjednom za vodu za piće, kao i u pogledu zaštite životne sredine.

„Izgradnjom planiranih mini hidroelektrana, godišnji prihod Benergo iznosio bi oko 600 hiljada eura, i dobar dio novca bi otišao u Opštinsku kasu za razvoj gradske infrastrukture. Obratili smo se IRF, kao državnoj kreditnoj instituciji, računajući da će nam izaći u suret, imajući u vidu činjenicu da se radi o strateški važnom projektu za naš grad. Ostalo je samo na riječima i praznim obećanjima. Već tada je bilo jasno da je politika umiješala prste”, tvrdi izvršni dirtektor Benerga.

On dodaje da iznešena konstatacija može da zvuči prejako i pregrubo, ali da se drugačije ne može tumačiti.

„Poslije ovakvog odnosa IRF-a , Benergo se obratio komercijalnim bankama, iako su njihovi uslovi nepovoljniji. Vodili smo se zdravom logikom i vjerovali u apolitičnost banaka. Poslije početnih ponuda, dobili su dokumentaciju o finansijama Opštine, Benerga, idejna rješenja, studije, mišljenja, odluke. Nakon našeg insistiranja da se koliko je moguće ubrza procedura, čekali su nas odgovori o pregledanju dokumentacije, formiranju kreditnog odbora, upoznavanja sa navodnim rizicima i slično. Konačan odgovor se sveo na neukusna odbijanja čak i naših telefonskih poziva”, kaže Mihajlović.

Izvršni direktor ove lokalne firme u Beranama dodaje da je krajnje neprihvatljivo što se nadležne institucije odnose maćehinski prema opozicionim opštinama po pitanju realizacije razvojnih projekata.

„Da li je moguće da nekome u ovoj državi nije stalo da sve opštine budu samoodržive i bogate i da se razvijaju. Da li je moguće da politika toliko oslijepi i kristalno jasne i održive projekte, korisne i za Berane i našu državu”, pita Mihajlović.

Iz lokalne uprave obećavaju da će naći način da realizuju projekte izgrdnje gradskih elektrana i da će spriječiti ovu, kako kažu, očiglednu opstrukciju.

„Nećemo dozvoliti da ovaj projekat bude nečija privatno tajkunska priča, bez obzira što nadležne državne institucije otvoreno opstruiraju rad Benergo. Očigledno da se sve čini da se zaustavi razvoj preduzeća koja nijesu isključivo pod kontrolom državnih vlasti”, kažu u Opštini Berane.

Opstrukcija sa nivoa države sve je jača kako se približavaju lokalni izbori. Rovovi se iskopavaju. DPS će učiniti sve da pokuša da povrati vlast koju je izgubio prije četiri godine u gradu na Limu.

Berane i Ulcinj DPS-u su važni kao generalna vježba ili proba pred predsjedničke i masovnije lokalne izbore u prvoj polovini naredne godine. Koja kao i uvijek počinje januarom.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

EPIDEMIJA MORBILA I POČETAK ŠKOLSKE GODINE: Kolektivna neodgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Instituta za javno zdravlje traže od Ministarstva zdravlja i poslanika da preduzmu hitne mjere povodom epidemije morbila. Upozoravaju da će se ona početkom školske godine proširiti i da je u opasnosti cijela država

 

 

Nakon Budve i u Podgorici je proglašena epidemija malih boginja. iz Instituta za javno zdravlje (IZJ) su upozorili da strahuju da epidemija ,,tinja” i u drugim gradovima.

Među 19 inficiranih, koliko je registrovano od aprila do ove sedmice, nema uredno vakcinisanih protiv morbila. Kod djece mlađe od pet godina registrovano je devet infekcija i sva su djeca bila nevakcinisana. Dva slučaja otkrivena su kod djece uzrasta od pet do devet godina, koja takođe nijesu primila nijednu dozu vakcine. Jedan slučaj je prijavljen u uzrastu od 14 godina, takođe nevakcinisan, kao i u uzrastu od 20 do 29 godina. Otkrivene su morbile i kod troje starijih od 40 godina, od čega su dvoje nepotpuno vakcinisani, odnosno jednom dozom, a jedna osoba je bila nevakcinisana.

Osobe koje su vakcinisane ne obolijevaju, a iz IZJ upozoravaju da su najviše zabrinuti za Bar, Danilovgrad, Ulcinj, Cetinje i Nikšić, jer te opštine imaju najniže obuhvate vakcinacijom među predškolskom djecom.

Pojava epidemije morbila nije nešto što ih iznenađuje, jer ljekari godinama upozoravaju na tu mogućnost zbog malog obuhvata vakcinacije.  ,,Zbog narušenog kolektivnog imuniteta, postoje svi uslovi za razvoj velike epidemije u kojoj će, osim nevakcinisane djece koja su najranjivija, obolijevati i odrasli koji nijesu potpuno vakcinisani, jer ih djeca više ne štite kolektivnim imunitetom”, istakli su iz IZJ.

Da bi se stekao kolektivni imunitet potrebno je da vakcinacija dosegne 95 odsto, a u Crnoj Gori taj je procenat znatno manji i stalno se smanjuje. Prema podacima IJZ, obuhvat jednom dozom MMR vakcine među predškolskom djecom u Crnoj Gori iznosi 59,7 odsto. MMR vakcinu primilo je 83 odsto djece rođene 2018., a 76,7 odsto djece rođene 2019. godine.

Među djecom rođenom 2020. godine obuhvat je 69,7 odsto, dok je svega polovina djece rođene 2021. godine vakcinacijom zaštićena od malih boginja. Obuhvat vakcinisanih među djecom rođenom 2022. je 32,1, a 2023. godine svega 13,8 odsto.

U uzrastu djece koja pohađaju osnovnu školu 8.500 nije primilo nijednu dozu MMR vakcine, a u uzrastu srednje škole 2.600.

Da epidemija dezinformacija ima široki opseg, govore i podaci iz okruženja: prema posljednjim dostupnim podacima, u Federaciji BiH ukupno je tokom 2024. godine registrovano 6.910 slučajeva oboljenja od malih boginja, sa dva smrtna ishoda kod osoba adolescentne dobi. U BiH entitetu Republika Srpska registrovano je 296 slučajeva, Srbiji 255, Albaniji 40, Hrvatskoj 21 i u Sloveniji 16 slučajeva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BERANE, POLITIČKA KRIZA: Sjedi, trpi, ćuti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li  će Vlada prekratiti agoniju i stvoriti uslove da se vanredni lokalni izbori u Beranama što prije održe? Ili će tolerisati ovakvo stanje, na štetu  zaposlenih u Opštini i opštinskim preduzećima, ali i svih građana, jer neke vitalne gradske službe već od sljedećeg mjeseca možda neće moći da rade

 

 

Lokalna politička kriza u Beranama je kulminirala, pretvarajući se polako u anarhično stanje. Ono što je sasvim izvjesno je to da ako Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo javne uprave, hitno ne uvedu privremene mjere i odrede odbor povjerenika, u Opštini Berane biće ugrožen javni interes, jer zbog nemogućnosti usvajanja rebalansa budžeta jedan dio lokalnih preduzeća čiji je Opština osnivač neće moći da primi već avgustovsku platu.

Budžet Opštine Berane usvojen je krajem prošle godine, prije nego je usvojen državni budžet, i bilo je planirano da se početkom ljeta radi rebalans. Tada se, naravno, nije ni slutilo šta će se dešavati pola godine kasnije. Otežavajuća okolnost za trenutnu situaciju je to da su međuvremenu uslijedila povećanja plata, zbog čega su budžeti nekih preduzeća, a vrlo brzo i kompletne Opštine, istrošeni.

„Vlada mora hitno intervenisati i uvesti privremene mjere, kako bi se stvorili uslovi da odbor povjerenika odredi neko lice koje bi imalo ovlašćenje da predloži rebalans budžeta. Tako se može postići da  politička kriza u Beranama ne utiče negativno  makar na redovnost primanja zarada zaposlenih. U ovom trenutku izgleda da neka preduzeća neće moći da prime platu početkom septembra, u trenutku kada je to svakom građaninu najznačajnije, zbog škole, studenata, zimnice, ogrjeva“, kazao je Monitoru sagovonik iz Opštine Berane.

Vlada je prije odlaska na kolektivni godišnji odmor, na poslednjoj sjednici preporučila Skupštini opštine Berane da skrati mandat, jer to prije toga nisu učinili na predlog Ministarstva javne uprave.U ovom trenutku se čini da kod vladajuće većine (DF, Demokrate, Berane sad, Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora) ne postoji volja da to urade ni nakon preporuke Vlade, čime se situacija dodatno komplikuje i dovodi do ugrožavanja javnog interesa.

U međuvremenu je, može se saznati, održan samo jedan odbornički kolegijum na kojem su odbornici upoznati sa preporukom Vlade, i ništa preko toga. Iz skupštinske službe su Monitoru kazali da će se obratiti zvaničnim dopisom Ministartsvu javne uprave, kako bi ih upoznali sa ovom situacijom i zatražili da se lokalna parlamentarna kriza razrješava skraćenjem mandata Skupštine opštine od strane tog ministartva, odnosno Vlade.

Do političke agonije u Opštini Berane došlo se kada dogovorena rotacija na mjestu predsjednika opštine između NSD i Demokrate nije uspjela, jer nije bilo neophodne većine u vladajućoj koaliciji, i kada sve to nije završeno do 13. jula.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CIJENA (NE)KULTURE: Investitori Kolašincima darovali Šaka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Novac dobijen kao poklon od investitora za Dan opštine Kolašin,  lokalna vlast  je  iskoristila da plati nastup  Šaka Polumente. Honorar tog pjevača “teži” je, više od tri puta, nego izdvajanja iz budžeta za neke od internacionalnih i tradicionalnih manifestacija, koje privuku pažnju na stotine umjetnika

 

 

Ukupno oko 25.000 eura koštali su nastupi folk pjevača Šaka Polumente, Bobana Rajovića i njihovih predgrupa u Kolašinu. Iako su, prema zvaničnim izjavama iz Opštine, većinu novca, kao sponzorstva,  obezbijedili oni koji grade turističke kapacitete u Kolašinu, nemoguće  je izbjeći zabrinjavajuću disproporciju između izdvajanja za tradicionalne  kulturno-umjetničke manifestacije i  cijenu nastupa dva folk muzičara. Festivali i kampovi godinama jedva finansijski opstaju, iako su glavni aduti ljetnje vanpasionske ponude, mahom su  internacionalni sa, od struke prilično dobro ocijenjenim  sadržajima,  godinama jedva finansijski opstaju.

Kako su Monitoru kazali u lokalnoj upravi za nastup Polumente, koji je, inače bio dio programa proslave Dana opštine, iz lokalnog budžeta finasirano je „samo postavljanje pozornice, koje je koštalo  3.500 eura“.  Ostalo je donirano od pet-šest kompanija koje grade turističke i stambene objekate u gradu i na Bjelasici. Manje od toga, recimo, iz lokalnog budžeta je izdvojeno za, krajem prošle sedmice završeni, Internacionalni festival karikature, na koji su stigli radovi  blizu 500 karikaturista iz cijelog svijeta. Organizatori su od grada domaćina dobili 3.000 eura, a još  toliko od Ministarstva kulture. Taj iznos opet nije bio dovoljan da  obezbijediti i  avionske karte za autore najboljih radova na tom festivalu. Tako su se Gabriel Rusu iz Rumunije i  Huang Ronghai iz Kine, dvojica od trojice karikaturistia čiji su radovi, na temu portret Vita Nikolića, dobili nagrade, publici Festivala obratili šaljući video snimak sa svojim izjavama.

Iako lokalna uprava kontinuirano podržava organizaciju Festivala, jedan od osnivača karikaturista Darko Drljević objašnjava da je budžet od 6.000 eura malo za tako važnu manifestaciju. Da je više novca, kako kaže, dobio bi na značaju, trajao bi duže i omogućio da najpoznatija imena svjetske karikature dođu u Kolašin.

“To je premalo novca da se Festival učini mnogo značajnijim. Novac je potreban i za nagrade, al i da dobitnici doputuju u Kolašin. Imam ideju da naredne godine, u okviru Festivala, napravimo izložbu belgijskih umjetnika, da tako ‘svijet dovedemo’ u Kolašin. Ne znam hoćemo li u tome uspjeti…. U  svijetu se troše stotine hiljada eura na slične događaje,  fondovi za nagrade su izdašni a sponzori takvih manifestacija su poznati svjetski brendovi“, kaže Drljević.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo