Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Beranselo simbol otpora

Objavljeno prije

na

Mještani Beransela postali su simbol otpora. Dvanaest dana i noći, do ovog trenutka, računajući i novogodišnje veče, proveli su na barikadama braneći nezakonito odlaganje otpada, uključujući i opasni medicinski, na divljem smetlištu Vasove vode u njihovom selu. Podigli su glavu i u lice lokalnim čelnicima kazali sve što im je na duši. Proradile su pištaljke i megafoni.

Klica koju je posijao američki državljanin porijeklom iz ovog sela Jovan Lončar primila se za tlo. Sada je neko u jednom novinskom forumu napisao – „no passaran u Beranselo”.

PODIZANJE GLAVE: „Duša me boli što nijesam tamo” – kaže Lončar za Monitor u telefonskom razgovoru preko okeana.

Iz Čikaga svakodnevno komunicira skajpom sa prijateljima i prati šta se dešava u vezi sa deponijom i kako protiču protesti. Mještani njegovog sela sada se ne skidaju sa naslovnih stranica crnogorskih medija.

„Nije ovo bitka za deponiju, nego bitka za slobodu. Pitao me je jedan novinar šta je sloboda, ja sam mu rekao da je sloboda Vasova voda. A mislio sam na moga druga iz djetinjstva koji radi u opštinskom preduzeću i ne smije da bude na barikadama. Ne smije da podigne glavu” – priča Jovan.

Talas otpora krenuo je sasvim bezazleno. Jovan je prije četiri godine nudio da Opštini plati onoliko koliko su oni dali za zemljište, samo da na Vasovim vodama ne grade smetlište. Njegove izjave u novinama tada su prolazile nezapaženo. Onda je ljetos, početkom avgusta, zakupio bilbord u centru grada i zalijepio plakat sa fotografijom divljeg smetlišta na tom mjestu i pitanjem – dokle?! Bilbord je nekoliko dana izazivao znatiželju Beranaca, i sve bi se vjerovatno završilo na tome da lokalne vlasti nijesu jedne večeri odlučile da angažuju vatrogasce da ga pocijepaju.

Jovanov bilbord, kako ga sada zovu u ovom gradu, probudio je njegove Beranselce. Polovinom avgusta postavili su rok od devedeset dana lokalnim vlastima da pronađu drugu lokaciju za deponiju koja je trebalo da postane regionalna. Vlasti su ih shvatile neozbiljno i ignorisale sve do početka protesta i prve blokade polovinom novembra.

BLOKADA IPAK PROBIJENA: „Onda su u pomoć pozvali sud. Preko noći su donijeli privremenu mjeru zabrane blokade, i mi smo se povukli malo niže, u selo. Oslobodili smo prolaz kamionima, jer nijesmo htjeli da kršimo zakone. Sa zakašnjenjem od četrdeset dana, pred Novu godinu, saznali smo da je Viši sud oborio tu odluku Osnovnog suda, i meni su ljudi javili da su odlučni da se vrate na barikade” – kaže Lončar.

Lokalne vlasti su poslije dvanaest dana i neuspjelih pregovora i ubjeđivanja podnijele novu tužbu, „za smetnju posjeda”, i Osnovni sud je, u jedno kasno popodne, donio rješenje o zabrani blokade za četrdeset i dva mještanina. Rješenja su mještanima Beransela podijeljena preko noći. Onda su ujutru na barikadama osvanuli Beranselci koji nijesu dobili sudska rješenja. Njih pedesetak. Oni koji su dobili rješenja povukli su se malo visočije, i sa obližnjeg brda, iz šume, posmatrali šta se dešava.

U trenutku dok ovaj broj Monitora ide u štampu, stvari se komplikuju. Bez ikakvog sudskog rješenja, na osnovu rješenja Komunalne policije, beranski policajci od kojih je tražena asistencija privode sveštenika Anastazija, koji nije želio da se pomjeri sa traktorske prikolice na barikadama. Blokada je potom probijena i uz asistenciju policije kamioni su počeli da istovaraju smeće. Mještani su odlučili da zbog velikog broja tu prisutne djece ne prave dalje nerede.

Sudovi će sada raditi prekovremeno. Tako je to kada vlast tuži. Kada građani povedu parnice onda je druga priča. Nijedno ročište još nije održano po privatnoj tužbi Jovana Lončara protiv lokalnog rukovodstva zbog nasilnog cijepanja plakata sa uredno plaćenog bilborda. Niti po krivičnoj prijavi Mjesne zajednice Beranselo i eparhije budimljansko-nikšićke protiv aktuelnog (DPS) i bivšeg (SNP) gradonačelnika zbog izgradnje divlje deponije na Vasovim vodama mimo saglasnosti mještana ovog prigradskog naselja na čijoj se teritoriji ta lokacija nalazi.

MJESTO ZLOČINA: Vlasti su namjerile da na Vasovim vodama naprave regionalnu deponiju za više opština sa reciklažnim centrom. Lokaciju su odredili i stručno izbodovali, ali su stručnjaci uhvaćeni u najgrubljim „greškama”. Takoreći – falsifikatima. Projekat je započet i na pripreme potrošeno 700 hiljada eura. Konkurisali su za petnaest miliona kod Evropske komisije i Evropske investicione banke.

Onda su im mještani Beransela pokvarili posao. Primljeni su u sjedištu EK u Podgorici. Pažljivo saslušani. Nakon toga je procurilo da evropske institucije neće finansirati izgradnju deponije na Vasovim vodama dok se svi sporovi ne riješe.

Lokalne vlasti odlučile su da ipak ne odustanu i da projekat realizuju „u privatno-javnom partnerstvu”. Nije saopšteno sa kim. Ni sa čim. Jasno je – ako odsutanu, neko će pitati gdje je potrošeno 700 hiljada eura. Pitaće prije ili kasnije, ali nije dobro baš sada.

Šta će biti sa smetlištem na Vasovim vodama? Teško popravljiva šteta je već pričinjena. Za pet godina ovdje je napravljena najveća planina smeća na sjeveru Crne Gore. Nasloženo je minimum pola miliona tona otpada. Uključujući i opasni medicinski koji je ekološki inspektor konačno pronašao. Zakon je jasan: ako se opasni medicinski otpad pomiješa sa običnim, onda sav otpad postaje opasan. Sada treba zamisliti pola miliona tona opasnog otpada na jednom mjestu kako isparava 24 sata. Neko je to već prozvao – mjesto zločina

Da li se istrčao ili ne ostaće nepoznato, ali je zabilježeno da je novi ministar održivog razvoja Predrag Sekulić rekao u kamere da će, ako se utvrdi da je na Vasovim vodama nepropisno odlagan medicinski otpad, neko morati da odgovara.

Nalazi ekološkog inspektora su na internetu. Ministar je na potezu. Kako Monitor saznaje, Mjesna zajednica Beranselo i eparhija budimljansko-nikšićka neće čekati i preko svog advokata će vrlo brzo podnijeti nove krivične prijave protiv svih odgovornih za odlaganje opasnog medicinskog otpada. Takođe se saznaje da Komunalno preduzeće ne posjeduje rješenje o lokaciji niti odluku o upotrebnoj dozvoli za Vasove vode, zbog čega svih ovih godina praktično krše zakon odlaganjem bilo kakvog otpada. Ta rješenja i dozvole u nadležnosti su Ministarstva održivog razvoja.

Ljuti na novinare

Gradonačelnik Berana Vuka Golubović tvrdi, pak, da neko pokušava da destabilizuje Berane. „Kažem vam da to nećemo dozvoliti, i da će problem deponije brzo biti riješen, a grad očišćen od smeća” – obećao je Golubović u srijedu naveče. Lokalno rukovodstvo posebno je ljuto na novinare. Na jednom od kolegijuma čulo se, između ostalog, da su mediji „više kancerogeni nego smetlište na Vasovim vodama”. Nekom se otelo na glas šta misli. Takva vlast kuca na vrata EU. Kako god se završila priča o deponiji, mještani Beransela pokazali su da su po demokratičnosti daleko ispred vlasti i zaslužuju da pregovore o pristupanju započnu parcijalno.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SDT I POLICIJA ZAPOČELI OPERACIJU GENERAL: Nove optužbe za stare znance

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više vođa i visokopozicioniranih članova registrovanih organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore uhapšeno je ili se potražuju zbog sumnji da su bili dio zajedničke organizacije formirane radi krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju

 

 

Službenici specijalnog policijskog odjeljenja u srijedu su, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, započeli veliku akciju u kojoj je uhapšeno više osoba koje su, godinama, slovile kao vođe ili visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem narkotika. Uhapšeno je devet, a krivična prijava je podnijeta protiv 19 osoba, saopštili su iz SDT-a.

Prema onome što je saopštio portparol i tužilac SDT-a Vukas Radonjić, kriminalna organizacija je formirana “ u cilju vršenja krijumčarenja opojne droge kokain iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, brodovima,” Po nalazima SDT grupa je odgovorna za krijumčarenje dva zaplijenjena tovara kokaina; prvog, u količini od 1.570 kilograma, koga su “organi otkrivanja Kolumbije” zaustavili u oktobru 2020. godine. Potom je, u junu 2021, tovar od 900 kilograma kokaina otkriven i zaplijenjen u Australiji.

Kriminalnu grupu organizovali su i vodili uhapšeni Podgoričanin Vaso Ulić i odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer.

Ime Radoja Zvicera javnosti je poznato duže od deceniju, a posljednjih godina nedostupan je crnogorskim nadležnim organima. Označen je kao jedan od vođa kavačkog kriminalnog klana, a Specijalno tužilaštvo je protiv njega i članova njegove kriminalne grupe podiglo više optužnica zbog međunarodnog krijumčarenja narkotika i likvidacija članova suprostavljenog – škaljarskog kriminalnog klana.

Njegov partner u tek objelodanjenim kriminalnim radnjama bio je Podgoričanin Vaso Ulić. Za njega je crnogorska javnost prvi put čula 2017.godine kada je uhapšen zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom narkotika. Dok je za veći dio crnogorske javnosti on bio nepoznanica, nadležni organi Australije tvrdili su da je riječ o osobi koja upravlja jednom od najopasnijih kriminalnih organizacija na njihovom prostoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PETICIJA PROTIV SMJENE MINISTARKE PROSVJETE: Trebamo stručnjake umjesto političkih kadrova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Peticijom Prosvjetne zajednice, koju su podržale brojne NVO, traži se da, uprkos političkoj trgovini, ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović ostane na čelu tog resora. Za razliku od svojih prethodnika, za sedam mjeseci, pokazala je rezultate, a to je ono što politici najviše i smeta

 

 

Prosvjetna zajednica Crne Gore pokrenula je peticiju kojom traže da se ne smjenjuje ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Ministarki mandat treba da se završi u sklopu političkog dogovora oko rekonstrukcije Vlade, a na njeno mjesto planira se kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Neouobičajeno u praksi u kojoj je obrazovanje odavno zarobljeno politikom jeste ova peticija i podrška za ministarku od strane civilnog sektora.

Početak njenog mandata nije obećavao. Obilježio ga je štrajk prosvjetara u kome se Vlada a i Ministarstvo prosvjete nijesu najbolje snašli. Ipak, početno zastrašivanje i ,,isljeđivanje” direktora škola zamijenjeno je pregovorima i kakvim-takvim dogovorom.

Ono što je značajno je iskorak u dosadašnjoj praksi polaganja eksternih ispita. Za kratko vrijeme Ministarstvo prosvjete je uspjelo da od prošlogodišnjeg neregularnog polaganja, dodatno obilježenog skandaloznim ponašanjem roditelja „prepisivača“ i podrškom koju su im dali tadašnji čelnici resornog Ministarstva, na uštrb prosvjetara koji su pokušali ozbiljno raditi svoj posao,  napravi sistem koji je onemogućio prepisivanje i pokazao pravo – poprilično loše stanje u obrazovanju. Tako su nam rezultati ovogodišnjeg testiranja donijeli, u odnosu na prethodne tri godine, jedva do tri puta više jedinica. Dok je odličnih bilo tri do četiri puta manje. Razlog nije ispodprosječna generacija maturanata i polumaturanata, nego to se što ove godine testovi nijesu dijelili povlašćenima uoči ispita, a učenici nijesu mogli prepisivati tokom testiranja.

,,Simptomatično je da učenik ima jedinicu na eksternoj provjeri znanja, a nosilac je Luče“, istakla je ministarka Jakšić-Stojanović.

Ona se izdvojila od većine članova (ne samo ove) Vlade, tako što je kompententno govorila o svom resoru, uočavala mane i tražila rješenja. Kaže da je bila zaprepaštena uslovima zatečenim tokom obilaska  pojedinih škola. Uvjerila se da u pojedinima nema osnovne opreme da se izvodi, na primjer, nastava iz fizike, hemije, biologije. Zato je najavila ozbiljnija  ulaganja u infrastukturu.

Govorila je i o nekim tabu temama obrazovanja u Crnoj Gori, pa je za razliku od prethodnih ministara, pomenula da treba da se radi sa roditeljima koji pritiskaju nastavnike da djeci daju bolje ocjene. Pošto   praksa pokazuje da roditelji prelaze granicu i upliću se u nastavni proces.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Camović-Veličković podsjeća da je Sindikat medija prije usvajanja seta medijskih zakona upozorio poslanike na scenario koji se sada realizuje u Javnom servisu: ,,A to je podnošenje ostavke i raspisivanje konkursa za novi izbor generalnog direktora kako bi se preduprijedile pravosnažne sudske presude koje se čekaju i po kojima bi morao da bude razriješen. Pošto nijesmo naišli na razumijevanje većine u Skupštini, odnosno njima je ovaj ishod sasvim prihvatljiv i poželjan, imamo priliku da gledamo Raonićevu predstavu u kojoj se ruga svima nama, a najviše sudstvu čije presude ne poštuje i tužilaštvu koje nije u stanju duže od godinu da saopšti stav o podnijetim krivičnim prijavama protiv članova Savjeta koji nisu sproveli pravosnažnu sudsku presudu već reizabrali Raonića i protiv njega samog i pravnika RTCG koji su ih podstrekavali i orkestrirali taj reizbor. Sve se moglo izbjeći ali očigledno je bio cilj da se baš ovo ne izbjegne”.

Pet prvostepenih i pravosnažnih sudskih presuda do sada su potvrdile  da je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG u dva navrata u avgustu 2021., a zatim u julu 2023. godine.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je formiralo predmet zbog reizbora Raonića, u kome su saslušani osumnjičeni članovi Savjeta RTCG Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović i Amina Murić zbog sumnje da su odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi izabranom generalnom direktoru. Taj predmet je spojen sa drugim, koji se vodi protiv Raonića, kao i predstavnika pravne službe Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, zbog osnova sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj putem podstrekavanja članova Savjeta.

Nakon što su preispitivali ovaj slučaj duže od godinu iz SDT-a su ga proslijedili Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Uz obrazloženje da specijalni tužioci istražuju samo visoke funkcionere, što Raonić i članovi Savjeta nisu.

,,Više od 12 mjeseci se izmišljaju razlozi da SDT ne završi postupak izviđaja, a preko medija se daju besmislena objašnjenja da se čeka vještačenje glasačkih listića sa sjednica Savjeta RTCG.Ovo upućuje na zaključak da su i SDT i vrhovni državni tužilac pod političkim uticajem jer su imali vremena da ovaj slučaj riješe i da ne dođemo u situaciju da osoba koja je dva puta nezakonito izabrana, u potpunosti svjesna da krši zakon, ponovo dobije priliku da u narednom mandatu vodi RTCG. Od osobe koja svjesno krši zakon su samo gori njegovi sadašnji politički mentori Milojko Spajić, Andrija Mandić i Milan Knežević”, saopštio je Goran Đurović, direktor Media centra.

Pored odlučivanja o direktoru, Savjet je za ombudsmana Javnog servisa imenovao Todora Brajkovića. On je bio kandidat i na prošlom konkusu koji je poništen, a upitna je bilo njegovo iskustvo od 10 godina u audio-vizuelnim medijima. Brajković ima i lične veze sa predsjednikom Savjeta Drljevićem, jer je generalni sekretar Udruženja sportskih novinara, čiji je predsjednik Drljević.

,,Iživljavanje je i izbor čovjeka za kojeg je jasno običnim čitanjem uslova konkursa da ne ispunjava uslove za ombudsmana baš na to mjesto kojem nije dorastao, a samo zato što je prijatelj predsjednika Savjeta Veselina Drljevića i zbog usluge Danu koji je aktuelne okupatore Javnog servisa zadužio makar sa tim što se u tim novinama ne može pročitati ni slovo o onome što se u RTCG dešava unazad tri godine”, ističe Camović-Veličković. Objašnjava i da je novi ombudsman sportski novinar Dana, što je navedeno kao konflikt interesa u samom Zakonu: ,,Upoznala sam sa tim članove i članice Savjeta prije nego što su glasali, ni osvrnuli se nisu”.

Za sada se većina Savjeta RTCG ne osvrće na pravila i zakone, a ni tužilaštvo na krivične prijave koje su podnijete zbog takvog načina rada.

Novi Zakon o RTCG predvidio je smanjenje uticaja političara iz Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore na izbor članova Savjeta. Međutim, novi saziv Savjeta će početi sa radom tek sredinom sljedeće godine.

Do tada, nekritičkom promocijom političara Javni servis može i dalje da se bavi, sa sve Savjetom i novim, starim direktorom.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo