Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Beranselo simbol otpora

Objavljeno prije

na

Mještani Beransela postali su simbol otpora. Dvanaest dana i noći, do ovog trenutka, računajući i novogodišnje veče, proveli su na barikadama braneći nezakonito odlaganje otpada, uključujući i opasni medicinski, na divljem smetlištu Vasove vode u njihovom selu. Podigli su glavu i u lice lokalnim čelnicima kazali sve što im je na duši. Proradile su pištaljke i megafoni.

Klica koju je posijao američki državljanin porijeklom iz ovog sela Jovan Lončar primila se za tlo. Sada je neko u jednom novinskom forumu napisao – „no passaran u Beranselo”.

PODIZANJE GLAVE: „Duša me boli što nijesam tamo” – kaže Lončar za Monitor u telefonskom razgovoru preko okeana.

Iz Čikaga svakodnevno komunicira skajpom sa prijateljima i prati šta se dešava u vezi sa deponijom i kako protiču protesti. Mještani njegovog sela sada se ne skidaju sa naslovnih stranica crnogorskih medija.

„Nije ovo bitka za deponiju, nego bitka za slobodu. Pitao me je jedan novinar šta je sloboda, ja sam mu rekao da je sloboda Vasova voda. A mislio sam na moga druga iz djetinjstva koji radi u opštinskom preduzeću i ne smije da bude na barikadama. Ne smije da podigne glavu” – priča Jovan.

Talas otpora krenuo je sasvim bezazleno. Jovan je prije četiri godine nudio da Opštini plati onoliko koliko su oni dali za zemljište, samo da na Vasovim vodama ne grade smetlište. Njegove izjave u novinama tada su prolazile nezapaženo. Onda je ljetos, početkom avgusta, zakupio bilbord u centru grada i zalijepio plakat sa fotografijom divljeg smetlišta na tom mjestu i pitanjem – dokle?! Bilbord je nekoliko dana izazivao znatiželju Beranaca, i sve bi se vjerovatno završilo na tome da lokalne vlasti nijesu jedne večeri odlučile da angažuju vatrogasce da ga pocijepaju.

Jovanov bilbord, kako ga sada zovu u ovom gradu, probudio je njegove Beranselce. Polovinom avgusta postavili su rok od devedeset dana lokalnim vlastima da pronađu drugu lokaciju za deponiju koja je trebalo da postane regionalna. Vlasti su ih shvatile neozbiljno i ignorisale sve do početka protesta i prve blokade polovinom novembra.

BLOKADA IPAK PROBIJENA: „Onda su u pomoć pozvali sud. Preko noći su donijeli privremenu mjeru zabrane blokade, i mi smo se povukli malo niže, u selo. Oslobodili smo prolaz kamionima, jer nijesmo htjeli da kršimo zakone. Sa zakašnjenjem od četrdeset dana, pred Novu godinu, saznali smo da je Viši sud oborio tu odluku Osnovnog suda, i meni su ljudi javili da su odlučni da se vrate na barikade” – kaže Lončar.

Lokalne vlasti su poslije dvanaest dana i neuspjelih pregovora i ubjeđivanja podnijele novu tužbu, „za smetnju posjeda”, i Osnovni sud je, u jedno kasno popodne, donio rješenje o zabrani blokade za četrdeset i dva mještanina. Rješenja su mještanima Beransela podijeljena preko noći. Onda su ujutru na barikadama osvanuli Beranselci koji nijesu dobili sudska rješenja. Njih pedesetak. Oni koji su dobili rješenja povukli su se malo visočije, i sa obližnjeg brda, iz šume, posmatrali šta se dešava.

U trenutku dok ovaj broj Monitora ide u štampu, stvari se komplikuju. Bez ikakvog sudskog rješenja, na osnovu rješenja Komunalne policije, beranski policajci od kojih je tražena asistencija privode sveštenika Anastazija, koji nije želio da se pomjeri sa traktorske prikolice na barikadama. Blokada je potom probijena i uz asistenciju policije kamioni su počeli da istovaraju smeće. Mještani su odlučili da zbog velikog broja tu prisutne djece ne prave dalje nerede.

Sudovi će sada raditi prekovremeno. Tako je to kada vlast tuži. Kada građani povedu parnice onda je druga priča. Nijedno ročište još nije održano po privatnoj tužbi Jovana Lončara protiv lokalnog rukovodstva zbog nasilnog cijepanja plakata sa uredno plaćenog bilborda. Niti po krivičnoj prijavi Mjesne zajednice Beranselo i eparhije budimljansko-nikšićke protiv aktuelnog (DPS) i bivšeg (SNP) gradonačelnika zbog izgradnje divlje deponije na Vasovim vodama mimo saglasnosti mještana ovog prigradskog naselja na čijoj se teritoriji ta lokacija nalazi.

MJESTO ZLOČINA: Vlasti su namjerile da na Vasovim vodama naprave regionalnu deponiju za više opština sa reciklažnim centrom. Lokaciju su odredili i stručno izbodovali, ali su stručnjaci uhvaćeni u najgrubljim „greškama”. Takoreći – falsifikatima. Projekat je započet i na pripreme potrošeno 700 hiljada eura. Konkurisali su za petnaest miliona kod Evropske komisije i Evropske investicione banke.

Onda su im mještani Beransela pokvarili posao. Primljeni su u sjedištu EK u Podgorici. Pažljivo saslušani. Nakon toga je procurilo da evropske institucije neće finansirati izgradnju deponije na Vasovim vodama dok se svi sporovi ne riješe.

Lokalne vlasti odlučile su da ipak ne odustanu i da projekat realizuju „u privatno-javnom partnerstvu”. Nije saopšteno sa kim. Ni sa čim. Jasno je – ako odsutanu, neko će pitati gdje je potrošeno 700 hiljada eura. Pitaće prije ili kasnije, ali nije dobro baš sada.

Šta će biti sa smetlištem na Vasovim vodama? Teško popravljiva šteta je već pričinjena. Za pet godina ovdje je napravljena najveća planina smeća na sjeveru Crne Gore. Nasloženo je minimum pola miliona tona otpada. Uključujući i opasni medicinski koji je ekološki inspektor konačno pronašao. Zakon je jasan: ako se opasni medicinski otpad pomiješa sa običnim, onda sav otpad postaje opasan. Sada treba zamisliti pola miliona tona opasnog otpada na jednom mjestu kako isparava 24 sata. Neko je to već prozvao – mjesto zločina

Da li se istrčao ili ne ostaće nepoznato, ali je zabilježeno da je novi ministar održivog razvoja Predrag Sekulić rekao u kamere da će, ako se utvrdi da je na Vasovim vodama nepropisno odlagan medicinski otpad, neko morati da odgovara.

Nalazi ekološkog inspektora su na internetu. Ministar je na potezu. Kako Monitor saznaje, Mjesna zajednica Beranselo i eparhija budimljansko-nikšićka neće čekati i preko svog advokata će vrlo brzo podnijeti nove krivične prijave protiv svih odgovornih za odlaganje opasnog medicinskog otpada. Takođe se saznaje da Komunalno preduzeće ne posjeduje rješenje o lokaciji niti odluku o upotrebnoj dozvoli za Vasove vode, zbog čega svih ovih godina praktično krše zakon odlaganjem bilo kakvog otpada. Ta rješenja i dozvole u nadležnosti su Ministarstva održivog razvoja.

Ljuti na novinare

Gradonačelnik Berana Vuka Golubović tvrdi, pak, da neko pokušava da destabilizuje Berane. „Kažem vam da to nećemo dozvoliti, i da će problem deponije brzo biti riješen, a grad očišćen od smeća” – obećao je Golubović u srijedu naveče. Lokalno rukovodstvo posebno je ljuto na novinare. Na jednom od kolegijuma čulo se, između ostalog, da su mediji „više kancerogeni nego smetlište na Vasovim vodama”. Nekom se otelo na glas šta misli. Takva vlast kuca na vrata EU. Kako god se završila priča o deponiji, mještani Beransela pokazali su da su po demokratičnosti daleko ispred vlasti i zaslužuju da pregovore o pristupanju započnu parcijalno.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo