Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Anonimni sud časti

Objavljeno prije

na

“Podnesite ostavke ili ću vas ja smijeniti”, zagrmio je sa naslovne strane Pobjede ministar zdravlja i ljekar Miodrag Radunović. Prozvao je rukovodstvo kotorske bolnice – zbog korupcije. Za nju je saznao iz anonimne prijave. U nastupu entuzijazma citiran je i slušalac kontakt emisije koji je rekao da se u kotorskoj bolnici „i za dobar dan traži 20 eura”.

,,Dobio sam anonimnu prijavu u kojoj se direktno optužuju pojedinci da uzimaju novac. Pominje se ginekologija i dio hirurgije. Prijavu sam proslijedio institucijama sistema i shodno onome što tamo otkriju moguće je da nastavak priče budu krivične prijave i da se neki zdravstveni radnici udalje iz sistema”, poručio je Radunović.

Da korupcije u zdravstvu ima – niko ne poriče. Krajnje je vrijeme da se počne sa snažnom borbom protiv korupcije u zdravstvu. Nedavno je stigla i prva presuda jednom ljekaru zbog primanja mita, ni ona nije još pravosnažna.

Reagovanje ministra Radunovića otvorilo je pitanje – šta se dokazuje anonimnim prijavama?

,,Sud ne može nikoga da osudi samo na osnovu anonimnog svjedočenja. To je standard prava na pravično suđenje”, kaže za Monitor izvršna direktorka Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc- Prelević. Ona pojašnjava kako anonimne prijave, kao i one koje to nisu, u zavisnosti od njihovog kvaliteta, mogu da dovedu do pokretanja istrage u kojoj se dalje pribavljaju dokazi potrebni da bi se neko osudio.

Da bi imali konkretne dokaze – treba da imamo građanina koji vjeruje institucijama sistema i bez bojazni, imenom i prezimenom, prijavljuje ljekara koji je tražio ili uzeo mito. Treba nam i dobro razrađen sistem unutrašnje kontrole u zdravstvenim ustanovama. A ne ministrovo mahanje anonimnim prijavama i prijetnje.

Doktor Vladan Pavićević, predsjednik Sindikata Kliničkog centra Crne Gore, u razgovoru za Monitor objašnjava kako podržava borbu protiv korupcije, no upozorava da je neophodno da se utvrdi kakav je tok procedure kada stigne anonimna prijava u Ministarstvo zdravlja. ,,Prvo bi Ministarstvo trebalo valjda da obavijesti direktora bolnice, pa direktora klinike, da se sprovede neka vrsta unutrašnje kontrole, da se utvrdi šta se desilo. Treba ustanoviti proceduru na koji način se obrađuju i provjeravaju te anonimne prijave. Ne može to ovako da se radi”.

Pavićević smatra da bi ministru Radunoviću trebalo ,,ostaviti prostora da, ne forsirajući svoje prethodno iznijete stavove o ostavkama, stvar u kotorskoj bolnici odradi na pravi način”.

Kako će stvar u kotorskoj bolnici biti odrađena znaćemo narednih dana. Ako Radunović ostane uporan u zahtjevu da menadžment kotorske bolnice podnese ostavke – moglo bi se očekivati da prozove nakon toga i druge kolege.

Na brojnim internet forumima ljudi, komentarišući Radunovićev potez, navode razne primjere korupcije. Naravno, anonimno. Ispod jedne od Radunovićevih izjava na portalu Analitika razgranala se rasprava. Neko je napisao: ,,A šta je sa KBC Podgorica? Normalno, niko njih ne smije da dira. A tamo se uzima šakom i kapom. Ali dobro. Oni su zaštićeni kao bijeli medvjedi”. Drugi je pitao kada će neko posjetiti ginekologiju u Pljevljima. Treći prozvao Fond zdravstva. Četvrti ustvrdio da je ministar ,,udario s kraja tanjega” i da mu pred očima prolaze na desetine hiljada eura novca koji se ,,svakoga mjeseca slivaju u džepove doktora i ponekih sestara u KCCG”.

Sve se ovo može tumačiti kao anonima prijava korupcije iznijeta na javnom mjestu. Baš kao što su bile i neke od onih na osnovu kojih je Radunović pozvao na ostavke čelnike kotorske bolnice. Sad ministar može da udara na sve strane samo neka iščita forume na kojima sajber pacijenti prepričavaju svoja iskustva ili saznaja o korupciji u zdravstvu.

Anonimne prijave su morale doći na red pored uljuljkane Ljekarske komore i pravosuđa u koje mnogi građani ne vjeruju. Ljekarska komora nije nikada oduzela ni jednom ljekaru licencu za rad. Predsjednik Ljekarske komore dr Đoko Jočić je pojasnio kako im se građani ni ne javljaju sa anonimnim prijavama korupcije. ,,Iako smo putem medija pozivali građane da nam šalju prestavke vezane za korupciju – njih nije bilo”, rekao je Jočić za TV Vijesti. ,,Vjerovatno nam ih ne šalju jer je korupciju teško dokazati”, smatra Jočić. Ili građani ne prepoznaju ovu instituciju kao pravu adresu.

Jočić najavljuje: ,,Čim bude pravosnažnih presuda – biće i oduzimanja licence. Pratimo sudske sporove i kada budu završeni onda ćemo reagovati”. Nije želio da komentariše postupke ministra zdravlja. ,,Očekujem da je to samo početak procesa koji tek predstoji i da će Ministarstvo zdravlja priložiti valjane dokaze i da će dio njih, koji se odnose na rad ljekara, biti dostavljeni i Ljekarskoj komori”.

Pitanje je samo šta – ako dokaza ne bude. Hoće li onda umjesto ostavke čelnih ljudi kotorske bolnice ostavku ponuditi ministar Radunović?

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo