Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bez prava glasa, bez zaposlenja

Objavljeno prije

na

Porodica Kurteši jedna je od mnogobrojnih koja je tokom ratnih dešavanja izbjegla sa Kosova i pokušala da utočište nađe u Crnoj Gori. Iako je prošlo gotovo 15 godina otkako su stigli odrasli članovi ni dalje nemaju posao. Posao nemaju ni mnogi drugi koji su sticanjem statusa stranca sa stalnim nastanjenjem iskoristili pravo koje im je dato da ostanu u Crnoj Gori.

Ramadan Kurteši (41) kaže da je skoro nemoguće da se zaposli sa statusom stranca. Već dvije godine uzalud traži posao. Stekao je pravni status stranca sa trajnim nastanjenjem prije dvije godine.

,,Radio sam u Javnom preduzeću Čistoća šest godina, dok mi, prije dvije godine, nijesu rekli da moram da napustim posao jer nemam državljanstvo”. U J.P.Čistoća su mu, kako kaže Kurteši, rekli da će ga opet zaposliti čim reguliše pravni status.

,,Dva puta sam išao na Kosovo kako bi što prije prikupio sva potrebna dokumenta a to me je koštalo dosta”, priča. U Čistoću ga više nijesu primili i pored obećanja koje je i kasnije dobijao.

Posao je potom tražio i u gradskoj deponiji, odnosno reciklažnom centru. I tamo je odbijen. „Rekli su mi da neće nikoga da zaposle bez državljanstva i da ja i ostali koji imamo pravni status stranca sa stalnim nastanjenjem ne možemo biti zaposleni kod njih”.

Ramadan Krteši skuplja sekundarne sirovine da bi prehranio šestočlanu porodicu. „ Od toga se ne može živjeti”.

Njegova dva sina koja idu u školu ponekad odsustvuju sa nastave jer nemaju šta da obuku i ne mogu gladni da sjede u klupama.

Tokom 2009. godine , Vlada Crne Gore je, u saradnji sa UNHCR-om i Delegacijom EU u Crnoj Gori, usvojila Akcioni plan za trajno rješavanje statusa raseljenih lica iz bivših jugoslovenskih republika i interno raseljenih lica sa Kosova koja borave u Crnoj Gori. Ovaj status bi trebalo da im omogući pristup istim pravima koja imaju i građani Crne Gore, osim prava glasa i prava da budu birani na političke funkcije.

Monitor se uvjerio na terenu da to nije tako, barem kada je u pitanju zapošljavanje.

Serđan Baftijari, student diplomatije na fakultetu Političkih nauka ispričao je za Monitor kako mu je skraćeno pravo da radi posao koji voli zato što ima status stranca.

,,Prijavio sam se na konkurs za održavanje demokratskih radionica koji je NVO Forum MNE objavio na sajtu. Forum u saradnji sa Skupštinom Crne Gore realizuje Demokratske radionice .

Baftijari je, kaže, dugogodišnji volonter i aktivista Foruma MNE.

,,Već sam kroz par njihovih projekata prošao razne obuke za rad sa mladima gdje sam usvojio vještine i znanje koje je potrebno da bi održavao te radionice sa djecom.”

Kaže da je bio veoma iznenađen informacijom da nije primljen. ,,Iz Foruma MNE kazali su mi da je neophodno da imam državljanstvo Crne Gore”. Baftijari je zabrinut za svoj budući angažman u nekoj od institucija u kojima bi mogao da obavlja poslove iz svoje profesije.

Jednaka prava nijesu obezbijeđena licima sa statusom stranca, smatra Andrija Đukanović, zamjenik direktora Instituta socijalne inkluzije.

,,Još ima dosta otvorenih pitanja što taj status zaista donosi. Uzmimo primjer zapošljavanja u javnim institucijama. Na osnovu konkursa koji se raspisuju za ta radna mjesta vidi se da je jedan od glavnih kriterijuma crnogorsko državljanstvo”, kaže Đukanović. On napominje da takva situacija limitira mogućnosti Roma i Egipćana iz raseljeničke populacije jer su usmjereni na privatne poslodavce.

Na konferenciji održanoj 21. decembra prošle godine o pravnom položaju Roma i Egipćana ocijenjeno je da su pripadnici romske i egipćanske populacije, i pored ustavno garantovanih prava, i dalje na margini društva. Stoga je neophodno regulisanje njihovog pravnog statusa, kako bi bili korisnici svih servisa koje nudi Crna Gora u skladu sa pravnim propisima.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) tvrde da se osoba sa ovim statusom može zaposliti u različitim institucijama ali nigdje se ne može naći popis ili spisak ustanova u kojima je to moguće.

Samostalni savjetnik u MUP-u Bojan Bugarin istakao je da ta populacija prvo treba da riješi pitanje boravka u našoj zemlji, te da će sva prava koja mogu da koriste doći kasnije.

Andrija Đukanović smatra da je nepotrebno praviti takva ograničenja jer se radi o ljudima koji su svoju sudbinu vezali za Crnu Goru i ako već imaju ista prava u oblastima obrazovanja i zdravstva da bi trebalo da imaju ista prava i u oblasti zapošljavanja.

Bugarin je saopštio da je od više od 9.000 zahtjeva koje su podnijela raseljena i interno raseljena lica, tek nekoliko stotina tražilo privremeni boravak, a većina stalno nastanjenje.

,,Ovaj status stranca nam ne znači ništa. Osim da nas policija ne maltretira jer nemam neku identifikaciju. Sve ostalo je tek slovo na papiru”, kaže Bekim Kurteši (39). „Ali možda su u pravu. Zašto bi nas zapošljavali kad ne možemo da glasamo. Da možemo,odmah bi nas zaposlili”.

Naši sagovornici se plaše da su istinite priče da jedna od vladajućih partija planira da upotpuni 20 radnih mjesta u J.P.Čistoća tako što će isto preduzeće dati otkaz radnicima koji imaju pravni status sa stalnim ili privremenim nastanjenjem.

Elvis BERIŠA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo