Povežite se sa nama

MONITORING

BIRAČKI SPISAK PRED OKTOBAR: Prebrojavanje

Objavljeno prije

na

Duže od četvrt vijeka nakon prvih višestranačkih izbora i deceniju nakon obnove nezavisnosti Crna Gora nema uređen birački spisak. Riječ je o podacima za oko petsto hiljada ljudi. Da su ih jednog po jednog crtali, dosad bi ih nacrtali.

Mjesec i po pred izbore pojavila se serija spornih podataka: broj ljudi koji ne znaju gdje glasaju, onih koji nemaju ispravna dokumenta, upisanih u birački spisak bez dovoljno dugog prebivališta ovdje, onih za koje se mislio da su mrtvi, pa se ispostavilo da nijesu, ali ih niđe nema. Biće još brojeva. I neće doprinijeti povjerenju u izbore.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, broj birača u biračkom spisku na dan 24. 08. 2016. godine je 530.138. Od 22. januara 2015. kada je MUP formirao spisak izbrisano je 12.857 birača. Ipak, broj birača stalno raste, ni da nam je prirodni priraštaj kao u subsaharskoj Africi. Od kraja maja birački spisak je veći za oko 2.400 ljudi.

Neven Gošović, član predsjedništva Demokrata i skupštinskog Odbora za praćenje primjene zakona i drugih propisa od značaja za izgrađivanje povjerenja u izborni proces, podsjeća da je, izmjenama zakona,vođenje biračkog spiska prešlo u nadležnost MUP-a i da je novi birački spisak

formiran isključivo na osnovu podataka iz registra prebivališta, registra crnogorskih državljana, matičnih registara, baze izdatih ličnih karata.

Raspored birača na biračkim mjestima MUP je odredio prema podacima o prebivalištu i adresi stanovanja iz registra prebivališta i to je urađeno bez obzira na kojoj adresi birač stvarno živi i na kojem je biračkom mjestu do sada glasao.

,,To je imalo za posljedicu da u postupku formiranja biračkog spiska biračko mjesto bude promijenjeno za 88.826 građana. MUP je tada, suprotno Zakonu o biračkom spisku, zauzeo stav da nije dužan da o toj promjeni biračima dostavi obavještenje, već je procijenio da se ta obaveza odnosi samo na promjene koje nastanu nakon 21. januara 2015.”, objašnjava Gošović u izjavi za Monitor. Kaže da je zahtijevao sprovođenje inspekcijskog nadzora ali da Državna izborna komisija i Upravna inspekcija nijesu našle za shodno da ukažu ministarstvu na obavezu dostavljanja obavještenja biračima o promjenama u biračkom sisku.

Na dan raspisivanja izbora, 11. jula 2016. biračko mjesto je bilo promijenjeno za 121.682 birača dok za 6.500 nije bilo ni određemo.

,,Podatak o biračkom mjestu niko ne može promijeniti bez njegovog saznanja. Zakon o biračkom spisku obavezuje MUP da to obavještenje uputi u roku od sedam dana. Sa obavještavanjem oko 90 hiljada birača MUP je krenuo tek nakon više od godinu”, kaže Gošović.

Prema podacima sa posljednje sjednice Odbora za praćenje primjene zakona i drugih propisa od značaja za izgrađivanje povjerenja u izborni proces, MUP je poštom građanima dostavio nešto oko 90 hiljada obavještenja o promjeni biračkog mjesta. Od toga je jedna trećina vraćena pošiljaocu.

Gošović smatra da ovakvo stanje može imati veoma ozbiljne posljedice na ostvarivanje prava prava birača na dan izbora. Skupštinski odbor je zadužio MUP da do 1. septembra uradi akcioni plan za obavještavanje birača o promjenama biračkih mjesta sa jasno utvrđenim mjerama i rokovima izvršenja, kao i da odredi biračko mjesto za 6.500 ljudi koji ga nemaju.

,,Nedopustivo je da se ne poštuje zakonska obaveza i da se obavještenja o promjeni biračkog mjesta šalju poslije godinu. Mjesec i po pred izbore dolazimo do nekog haosa, stvara se nezadovoljstvo” kaže Gošović, ali očekuje da će se stvari popraviti ukoliko građanima bude omogućeno da telefonom saznaju gdje glasaju i ako MUP, kako je obećao, održi ,,upravne dane” na terenu.

Ovih dana je isplivao i podatak da treba riješiti pitanje prava glasa na predstojećim izborima za 1.263 birača koji su državljanstvo stekli nakon 16. oktobra 2014. Oni ne ispunjavaju uslov da u Crnoj Gori moraju živjeti dvije godine prije nego dobiju pravio glasa. Ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović kazao je na sjednici Odbora da za brisanje 554 birača kojima je u međuvremenu prekinut boravak u Crnoj Gori ,,nema dilemu”. O brisanju ostalih biće odlučeno nakon dodatne provjere.

MANS je podnio krivičnu prijavu Specijalnom tužiocu Milivoju Katniću protiv više NN lica iz MUP-a, koja su omogućila da preko 1200 lica bude u prilici da ostvari pravo glasa na predstojećim parlamentarnim izborima, suprotno Ustavu i zakonu.

U biračkom spisku i dalje je 10.485 ljudi koji nemaju novu ličnu kartu. ,,Postavlja se pitanje – ko su uopšte ti ljudi i kako ostvaruju svoja druga prava bez važećeg identifikacionog dokumenta”, kaže Gošović. Dosad se oko 400 ljudi javilo sa željom da pribave nova dokumenta. Šta je sa ostalima, nije poznato.

Ni to nije sve. Za oko 6.700 ljudi pitanje je bilo jesu li živi ili mrtvi. Utvrđeno je da je njih 3.300, falabogu, u životu ali niko od njih nije se pobunio što je nestao iz biračkog spiska. Vraćeni su, ipak.

Ovih dana u Crnoj Gori su boravili stručnjaci francuske firme koja je isporučila AFIS sistem kupljen kako bi iz biračkog spiska nestali dupli birači. Monitorov izvor upućen u zbivanja oko kontrole izbornog procesa kaže kako se očekuje da birački spisak prije izbora bude još dva puta provjeren uz pomoć AFIS sistema i precizira da je veoma važno kontrolisati podatke koje sistem prijavi kao sumnjive. Jednostavno, program je pouzdan, nepouzdani mogu biti podaci koji se u njega ubace.

U međuvremenu su se crnogorski političari dosjetili da im, možda, zapravo treba i sistem koji bi uporedio i prepoznao duple fotografije. Te kontrole neće biti. Košta milion i po eura i njegova implementacija trajala bi šest mjeseci.

Dodatni problem je činjenica da je Upravna inspekcija, u godini održavanja izbora, inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o biračkom spisku do sada uradila samo u Tivtu, Nikšiću, Andrijevici, Bijelom Polju, Danilovgradu i Ulcinju. U toku je inspekcijski pregled u Rožajama i Pljevljima. ,,Evidentno je da se sa inspekcijskim nadzorom u najvećem broju filijala i područnih jedninica MUP-a nedopustivo kasni, kaže Neven Gošović.

Da se kasni sa pripremama za izbore smatra i Dragan Koprivica, direktor CDT-a. ,,Najvažnije je adekvatno informisati preko sto hiljada građana kojima je zbog novog sistema promijenjeno biračko mjesto. Treba provjeriti funkcionisanje AFIS sistema, sistema utvrđivanja činjenice smrti kao osnove za brisanje iz biračkog spiska, riješiti problem starih ličnih karata, odrediti biračko mjesto onima koji ga nemaju”, kaže za Monitor Koprivica uz napomenu da je veliki problem to što još nije počela obuka za 12 do 20 hiljada ljudi koji će sprovoditi izborni proces na biračkim mjestima.

Upućeni u predizborne teme smatraju kako drama oko biračkog spiska, realno, i nije tako velika. Podsjećaju da se glavna krađa nikad nije ni odigravala na samim biračkim mjestima, a da DPS-u sad zgodno dođe da kritikuje MUP jer je na njegovom čelu kadar Demosa naslijedio predstavnika SDP-a. Poslanik Gošović, međutim, upozorava da su kod nas važne i male brojke. ,,Moguće je da u odnosu na zemlje u okruženju Crna Gora ima urednije biračke spiskove, ali stvar je u tome što smo mala zemlja i što mali broj nepravilnosti utiče na rezultat izbora”, kaže Gošović. Jedan poslanički mandat na posljednjim izborima ,,koštao” je, prema pojednostavljenim računicama, oko 3.700 glasova.

Izbori se ne čekaju, nego se za njih treba pripremiti, prost je fakat koji u ovoj zemlji dosad uvažava samo DPS. Uz sva raspoloživa sredstva.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo