Duže od četvrt vijeka nakon prvih višestranačkih izbora i deceniju nakon obnove nezavisnosti Crna Gora nema uređen birački spisak. Riječ je o podacima za oko petsto hiljada ljudi. Da su ih jednog po jednog crtali, dosad bi ih nacrtali.
Mjesec i po pred izbore pojavila se serija spornih podataka: broj ljudi koji ne znaju gdje glasaju, onih koji nemaju ispravna dokumenta, upisanih u birački spisak bez dovoljno dugog prebivališta ovdje, onih za koje se mislio da su mrtvi, pa se ispostavilo da nijesu, ali ih niđe nema. Biće još brojeva. I neće doprinijeti povjerenju u izbore.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, broj birača u biračkom spisku na dan 24. 08. 2016. godine je 530.138. Od 22. januara 2015. kada je MUP formirao spisak izbrisano je 12.857 birača. Ipak, broj birača stalno raste, ni da nam je prirodni priraštaj kao u subsaharskoj Africi. Od kraja maja birački spisak je veći za oko 2.400 ljudi.
Neven Gošović, član predsjedništva Demokrata i skupštinskog Odbora za praćenje primjene zakona i drugih propisa od značaja za izgrađivanje povjerenja u izborni proces, podsjeća da je, izmjenama zakona,vođenje biračkog spiska prešlo u nadležnost MUP-a i da je novi birački spisak
formiran isključivo na osnovu podataka iz registra prebivališta, registra crnogorskih državljana, matičnih registara, baze izdatih ličnih karata.
Raspored birača na biračkim mjestima MUP je odredio prema podacima o prebivalištu i adresi stanovanja iz registra prebivališta i to je urađeno bez obzira na kojoj adresi birač stvarno živi i na kojem je biračkom mjestu do sada glasao.
,,To je imalo za posljedicu da u postupku formiranja biračkog spiska biračko mjesto bude promijenjeno za 88.826 građana. MUP je tada, suprotno Zakonu o biračkom spisku, zauzeo stav da nije dužan da o toj promjeni biračima dostavi obavještenje, već je procijenio da se ta obaveza odnosi samo na promjene koje nastanu nakon 21. januara 2015.”, objašnjava Gošović u izjavi za Monitor. Kaže da je zahtijevao sprovođenje inspekcijskog nadzora ali da Državna izborna komisija i Upravna inspekcija nijesu našle za shodno da ukažu ministarstvu na obavezu dostavljanja obavještenja biračima o promjenama u biračkom sisku.
Na dan raspisivanja izbora, 11. jula 2016. biračko mjesto je bilo promijenjeno za 121.682 birača dok za 6.500 nije bilo ni određemo.
,,Podatak o biračkom mjestu niko ne može promijeniti bez njegovog saznanja. Zakon o biračkom spisku obavezuje MUP da to obavještenje uputi u roku od sedam dana. Sa obavještavanjem oko 90 hiljada birača MUP je krenuo tek nakon više od godinu”, kaže Gošović.
Prema podacima sa posljednje sjednice Odbora za praćenje primjene zakona i drugih propisa od značaja za izgrađivanje povjerenja u izborni proces, MUP je poštom građanima dostavio nešto oko 90 hiljada obavještenja o promjeni biračkog mjesta. Od toga je jedna trećina vraćena pošiljaocu.
Gošović smatra da ovakvo stanje može imati veoma ozbiljne posljedice na ostvarivanje prava prava birača na dan izbora. Skupštinski odbor je zadužio MUP da do 1. septembra uradi akcioni plan za obavještavanje birača o promjenama biračkih mjesta sa jasno utvrđenim mjerama i rokovima izvršenja, kao i da odredi biračko mjesto za 6.500 ljudi koji ga nemaju.
,,Nedopustivo je da se ne poštuje zakonska obaveza i da se obavještenja o promjeni biračkog mjesta šalju poslije godinu. Mjesec i po pred izbore dolazimo do nekog haosa, stvara se nezadovoljstvo” kaže Gošović, ali očekuje da će se stvari popraviti ukoliko građanima bude omogućeno da telefonom saznaju gdje glasaju i ako MUP, kako je obećao, održi ,,upravne dane” na terenu.
Ovih dana je isplivao i podatak da treba riješiti pitanje prava glasa na predstojećim izborima za 1.263 birača koji su državljanstvo stekli nakon 16. oktobra 2014. Oni ne ispunjavaju uslov da u Crnoj Gori moraju živjeti dvije godine prije nego dobiju pravio glasa. Ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović kazao je na sjednici Odbora da za brisanje 554 birača kojima je u međuvremenu prekinut boravak u Crnoj Gori ,,nema dilemu”. O brisanju ostalih biće odlučeno nakon dodatne provjere.
MANS je podnio krivičnu prijavu Specijalnom tužiocu Milivoju Katniću protiv više NN lica iz MUP-a, koja su omogućila da preko 1200 lica bude u prilici da ostvari pravo glasa na predstojećim parlamentarnim izborima, suprotno Ustavu i zakonu.
U biračkom spisku i dalje je 10.485 ljudi koji nemaju novu ličnu kartu. ,,Postavlja se pitanje – ko su uopšte ti ljudi i kako ostvaruju svoja druga prava bez važećeg identifikacionog dokumenta”, kaže Gošović. Dosad se oko 400 ljudi javilo sa željom da pribave nova dokumenta. Šta je sa ostalima, nije poznato.
Ni to nije sve. Za oko 6.700 ljudi pitanje je bilo jesu li živi ili mrtvi. Utvrđeno je da je njih 3.300, falabogu, u životu ali niko od njih nije se pobunio što je nestao iz biračkog spiska. Vraćeni su, ipak.
Ovih dana u Crnoj Gori su boravili stručnjaci francuske firme koja je isporučila AFIS sistem kupljen kako bi iz biračkog spiska nestali dupli birači. Monitorov izvor upućen u zbivanja oko kontrole izbornog procesa kaže kako se očekuje da birački spisak prije izbora bude još dva puta provjeren uz pomoć AFIS sistema i precizira da je veoma važno kontrolisati podatke koje sistem prijavi kao sumnjive. Jednostavno, program je pouzdan, nepouzdani mogu biti podaci koji se u njega ubace.
U međuvremenu su se crnogorski političari dosjetili da im, možda, zapravo treba i sistem koji bi uporedio i prepoznao duple fotografije. Te kontrole neće biti. Košta milion i po eura i njegova implementacija trajala bi šest mjeseci.
Dodatni problem je činjenica da je Upravna inspekcija, u godini održavanja izbora, inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o biračkom spisku do sada uradila samo u Tivtu, Nikšiću, Andrijevici, Bijelom Polju, Danilovgradu i Ulcinju. U toku je inspekcijski pregled u Rožajama i Pljevljima. ,,Evidentno je da se sa inspekcijskim nadzorom u najvećem broju filijala i područnih jedninica MUP-a nedopustivo kasni, kaže Neven Gošović.
Da se kasni sa pripremama za izbore smatra i Dragan Koprivica, direktor CDT-a. ,,Najvažnije je adekvatno informisati preko sto hiljada građana kojima je zbog novog sistema promijenjeno biračko mjesto. Treba provjeriti funkcionisanje AFIS sistema, sistema utvrđivanja činjenice smrti kao osnove za brisanje iz biračkog spiska, riješiti problem starih ličnih karata, odrediti biračko mjesto onima koji ga nemaju”, kaže za Monitor Koprivica uz napomenu da je veliki problem to što još nije počela obuka za 12 do 20 hiljada ljudi koji će sprovoditi izborni proces na biračkim mjestima.
Upućeni u predizborne teme smatraju kako drama oko biračkog spiska, realno, i nije tako velika. Podsjećaju da se glavna krađa nikad nije ni odigravala na samim biračkim mjestima, a da DPS-u sad zgodno dođe da kritikuje MUP jer je na njegovom čelu kadar Demosa naslijedio predstavnika SDP-a. Poslanik Gošović, međutim, upozorava da su kod nas važne i male brojke. ,,Moguće je da u odnosu na zemlje u okruženju Crna Gora ima urednije biračke spiskove, ali stvar je u tome što smo mala zemlja i što mali broj nepravilnosti utiče na rezultat izbora”, kaže Gošović. Jedan poslanički mandat na posljednjim izborima ,,koštao” je, prema pojednostavljenim računicama, oko 3.700 glasova.
Izbori se ne čekaju, nego se za njih treba pripremiti, prost je fakat koji u ovoj zemlji dosad uvažava samo DPS. Uz sva raspoloživa sredstva.
Miloš BAKIĆ