Povežite se sa nama

MONITORING

BIRAČKI SPISAK PRED OKTOBAR: Prebrojavanje

Objavljeno prije

na

Duže od četvrt vijeka nakon prvih višestranačkih izbora i deceniju nakon obnove nezavisnosti Crna Gora nema uređen birački spisak. Riječ je o podacima za oko petsto hiljada ljudi. Da su ih jednog po jednog crtali, dosad bi ih nacrtali.

Mjesec i po pred izbore pojavila se serija spornih podataka: broj ljudi koji ne znaju gdje glasaju, onih koji nemaju ispravna dokumenta, upisanih u birački spisak bez dovoljno dugog prebivališta ovdje, onih za koje se mislio da su mrtvi, pa se ispostavilo da nijesu, ali ih niđe nema. Biće još brojeva. I neće doprinijeti povjerenju u izbore.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, broj birača u biračkom spisku na dan 24. 08. 2016. godine je 530.138. Od 22. januara 2015. kada je MUP formirao spisak izbrisano je 12.857 birača. Ipak, broj birača stalno raste, ni da nam je prirodni priraštaj kao u subsaharskoj Africi. Od kraja maja birački spisak je veći za oko 2.400 ljudi.

Neven Gošović, član predsjedništva Demokrata i skupštinskog Odbora za praćenje primjene zakona i drugih propisa od značaja za izgrađivanje povjerenja u izborni proces, podsjeća da je, izmjenama zakona,vođenje biračkog spiska prešlo u nadležnost MUP-a i da je novi birački spisak

formiran isključivo na osnovu podataka iz registra prebivališta, registra crnogorskih državljana, matičnih registara, baze izdatih ličnih karata.

Raspored birača na biračkim mjestima MUP je odredio prema podacima o prebivalištu i adresi stanovanja iz registra prebivališta i to je urađeno bez obzira na kojoj adresi birač stvarno živi i na kojem je biračkom mjestu do sada glasao.

,,To je imalo za posljedicu da u postupku formiranja biračkog spiska biračko mjesto bude promijenjeno za 88.826 građana. MUP je tada, suprotno Zakonu o biračkom spisku, zauzeo stav da nije dužan da o toj promjeni biračima dostavi obavještenje, već je procijenio da se ta obaveza odnosi samo na promjene koje nastanu nakon 21. januara 2015.”, objašnjava Gošović u izjavi za Monitor. Kaže da je zahtijevao sprovođenje inspekcijskog nadzora ali da Državna izborna komisija i Upravna inspekcija nijesu našle za shodno da ukažu ministarstvu na obavezu dostavljanja obavještenja biračima o promjenama u biračkom sisku.

Na dan raspisivanja izbora, 11. jula 2016. biračko mjesto je bilo promijenjeno za 121.682 birača dok za 6.500 nije bilo ni određemo.

,,Podatak o biračkom mjestu niko ne može promijeniti bez njegovog saznanja. Zakon o biračkom spisku obavezuje MUP da to obavještenje uputi u roku od sedam dana. Sa obavještavanjem oko 90 hiljada birača MUP je krenuo tek nakon više od godinu”, kaže Gošović.

Prema podacima sa posljednje sjednice Odbora za praćenje primjene zakona i drugih propisa od značaja za izgrađivanje povjerenja u izborni proces, MUP je poštom građanima dostavio nešto oko 90 hiljada obavještenja o promjeni biračkog mjesta. Od toga je jedna trećina vraćena pošiljaocu.

Gošović smatra da ovakvo stanje može imati veoma ozbiljne posljedice na ostvarivanje prava prava birača na dan izbora. Skupštinski odbor je zadužio MUP da do 1. septembra uradi akcioni plan za obavještavanje birača o promjenama biračkih mjesta sa jasno utvrđenim mjerama i rokovima izvršenja, kao i da odredi biračko mjesto za 6.500 ljudi koji ga nemaju.

,,Nedopustivo je da se ne poštuje zakonska obaveza i da se obavještenja o promjeni biračkog mjesta šalju poslije godinu. Mjesec i po pred izbore dolazimo do nekog haosa, stvara se nezadovoljstvo” kaže Gošović, ali očekuje da će se stvari popraviti ukoliko građanima bude omogućeno da telefonom saznaju gdje glasaju i ako MUP, kako je obećao, održi ,,upravne dane” na terenu.

Ovih dana je isplivao i podatak da treba riješiti pitanje prava glasa na predstojećim izborima za 1.263 birača koji su državljanstvo stekli nakon 16. oktobra 2014. Oni ne ispunjavaju uslov da u Crnoj Gori moraju živjeti dvije godine prije nego dobiju pravio glasa. Ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović kazao je na sjednici Odbora da za brisanje 554 birača kojima je u međuvremenu prekinut boravak u Crnoj Gori ,,nema dilemu”. O brisanju ostalih biće odlučeno nakon dodatne provjere.

MANS je podnio krivičnu prijavu Specijalnom tužiocu Milivoju Katniću protiv više NN lica iz MUP-a, koja su omogućila da preko 1200 lica bude u prilici da ostvari pravo glasa na predstojećim parlamentarnim izborima, suprotno Ustavu i zakonu.

U biračkom spisku i dalje je 10.485 ljudi koji nemaju novu ličnu kartu. ,,Postavlja se pitanje – ko su uopšte ti ljudi i kako ostvaruju svoja druga prava bez važećeg identifikacionog dokumenta”, kaže Gošović. Dosad se oko 400 ljudi javilo sa željom da pribave nova dokumenta. Šta je sa ostalima, nije poznato.

Ni to nije sve. Za oko 6.700 ljudi pitanje je bilo jesu li živi ili mrtvi. Utvrđeno je da je njih 3.300, falabogu, u životu ali niko od njih nije se pobunio što je nestao iz biračkog spiska. Vraćeni su, ipak.

Ovih dana u Crnoj Gori su boravili stručnjaci francuske firme koja je isporučila AFIS sistem kupljen kako bi iz biračkog spiska nestali dupli birači. Monitorov izvor upućen u zbivanja oko kontrole izbornog procesa kaže kako se očekuje da birački spisak prije izbora bude još dva puta provjeren uz pomoć AFIS sistema i precizira da je veoma važno kontrolisati podatke koje sistem prijavi kao sumnjive. Jednostavno, program je pouzdan, nepouzdani mogu biti podaci koji se u njega ubace.

U međuvremenu su se crnogorski političari dosjetili da im, možda, zapravo treba i sistem koji bi uporedio i prepoznao duple fotografije. Te kontrole neće biti. Košta milion i po eura i njegova implementacija trajala bi šest mjeseci.

Dodatni problem je činjenica da je Upravna inspekcija, u godini održavanja izbora, inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o biračkom spisku do sada uradila samo u Tivtu, Nikšiću, Andrijevici, Bijelom Polju, Danilovgradu i Ulcinju. U toku je inspekcijski pregled u Rožajama i Pljevljima. ,,Evidentno je da se sa inspekcijskim nadzorom u najvećem broju filijala i područnih jedninica MUP-a nedopustivo kasni, kaže Neven Gošović.

Da se kasni sa pripremama za izbore smatra i Dragan Koprivica, direktor CDT-a. ,,Najvažnije je adekvatno informisati preko sto hiljada građana kojima je zbog novog sistema promijenjeno biračko mjesto. Treba provjeriti funkcionisanje AFIS sistema, sistema utvrđivanja činjenice smrti kao osnove za brisanje iz biračkog spiska, riješiti problem starih ličnih karata, odrediti biračko mjesto onima koji ga nemaju”, kaže za Monitor Koprivica uz napomenu da je veliki problem to što još nije počela obuka za 12 do 20 hiljada ljudi koji će sprovoditi izborni proces na biračkim mjestima.

Upućeni u predizborne teme smatraju kako drama oko biračkog spiska, realno, i nije tako velika. Podsjećaju da se glavna krađa nikad nije ni odigravala na samim biračkim mjestima, a da DPS-u sad zgodno dođe da kritikuje MUP jer je na njegovom čelu kadar Demosa naslijedio predstavnika SDP-a. Poslanik Gošović, međutim, upozorava da su kod nas važne i male brojke. ,,Moguće je da u odnosu na zemlje u okruženju Crna Gora ima urednije biračke spiskove, ali stvar je u tome što smo mala zemlja i što mali broj nepravilnosti utiče na rezultat izbora”, kaže Gošović. Jedan poslanički mandat na posljednjim izborima ,,koštao” je, prema pojednostavljenim računicama, oko 3.700 glasova.

Izbori se ne čekaju, nego se za njih treba pripremiti, prost je fakat koji u ovoj zemlji dosad uvažava samo DPS. Uz sva raspoloživa sredstva.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

A šta tebe čeka, Gospodine Grade,
u ovoj noći bratske krvomutnje,
dok krvnici mirno svoj posao rade?…
Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje!

Vitomir Vito Nikolić (decembar 1991. godine)

 

Prećutali smo, društvo i država, još jednu godišnjicu Rata za mir. Tako su, prema ideji Svetozara Marovića, tadašnje DPS vlasti, njihovi politički saveznici iz Podgorice i Beograda i njima lojalni ratnohuškački mediji tepali  rušilačkom  pohudu na Konavle i Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991.

U agresiji na  jug Hrvatske učestvovalo je oko sedam hiljada crnogorskih rezervista, pripadnika MUP-a i dobrovoljačkih paravojnih formacija. Operacija oslobađanja Dubrovnika trajala je do maja 1992. Skoro 240 dana građani Dubrovnika živjeli su pod opsadom iz vazduha, sa mora i kopna, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima.

Tokom napada na Konavle i Dubrovnik poginula su 92 civila, više od 430 branitelja tog grada, a ranjeno je više od 1.500 osoba. U logore, od kojih je jedan bio u Morinju, odvedene su 423 osobe, a bilo je više od 33.000 prognanih i izbjeglih. U napadima su uništeni brojni spomenici kulture u gradu koji je dio svjetske baštine UNESCO-a zbog čega je, uz ostalo, od sedamdesetih godina prošlog vijeka bio demilitarizovan (otvoreni grad). Pride, smatralo se da vojnicima i vojsci nije mjesto u jednom, svjetski poznatom turističkom centru.

Pod granatama tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) razoreno je devet srednjovjekovnih palata unutar istorijskog jezgra Dubrovnika, dok je na području od Stona do Konavala spaljeno 2.127 kuća. Bez krova nad glavom ostalo je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja. Šta nije spaljeno, to je opljačkano. U privatnom ili državnom aranžmanu.

Tokom agresije, poginulo je i 166 građana Crne Gore, pripadnika vojnih, policijskih i dobrovoljačkih (paravojnih) formacija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok građani  i političari koji nijesu spremni da ruše monopole čekaju Lidl kao spas od skupoće, rast cijena koristi se za političke obračune. Ozbiljnih mjera protiv skupoće – ni na vidiku

 

Sindikalna potrošačka korpa (SKP) za treći kvartal (jul-avgust-septembar) 2024. godine iznosi 2.000 eura.

,,U poređenju sa prethodnim kvartalom, odnosno drugim kvartalom 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa bilježi rast u iznosu od 130 eura, odnosno 6,95 odsto”, saopštila je Unija slobodnih sindikata Crne Gore.

Od ukupno deset kategorija troškova zabilježen je rast u čak pet kategorija, i to trošak prehrambenih proizvoda 3,42 odsto; troškovi imputirane rente 11,43 odsto; troškovi stanovanja i komunalija 6,67 odsto; troškovi obrazovanja i kulture 30 odsto i troškovi ljetovanja 25 odsto.

Navode da je više relevantnih institucija i udruženja sprovodilo istraživanja u Crnoj Gori koja su pokazala da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje 2-3 godine.

Kako su istakli, prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u trećem kvartalu iznosi 605 eura. ,,Iznos ove kategorije troškova u porastu je za 20 eura u odnosu na drugi kvartal kada su isti iznosili 585 eura, čime bilježimo rast od 3,42 odsto”, ističe USSCG.

Povećali su se i izdaci za kulturu, ali zbog povećanja cijene udžbenika za srednje škole. Zabilježen je i rast troškova za ljetovanje, za one koji imaju mogućnosti da ga priušte, pa je izračunato da četvoročlanu porodicu sedam dana na moru košta 1.500 eura. I to  polupansion u hotelu od dvije ili tri zvjezdice.

No, kako još nijesmo dostigli taj nivo da ne možemo bez kulture i ljetovanja, sve oči su uprte u stalni skok cijena hrane. Akcija Limitirane cijene koja je u Crnoj Gori počela 6. septembra podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CANU NAJAVIO PRVU ENCIKLOPEDIJU CRNE GORE DO KRAJA 2028.: Pola vijeka čekanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

I 54 godine od početka rada na enciklopediji, političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i konstatacija da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani

 

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) spremna je za finalizaciju najznačajnijeg projekta u novijoj istoriji crnogorske kulture. Prvu enciklopediju Crne Gore dobićemo do kraja 2028. godine, najavio je za RTCG potpredsjednik crnogorske akademije nauka i umjetnosti Žarko Mirković.

,,Posao je krenuo od početka. U CANU je formirana radna grupa koja je radila punu godinu dana na poslovima pripreme za izradu enciklopedije, pripreme u pravnom, organizacijom i svakom drugom smislu”, kazao je Mirković. Objasnio je da je nedavno održana prva sljednica redakcije enciklopedije Crne Gore koja broji 18 članova i čiji je glavni odgovorni urednik predsjednik CANU Dragan Vukčević.

U junu ove godine Vlada je uslovno odobrila da se iz budžetske rezerve za CANU obezbijedi dodatnih 195.000 eura za nastavak realizacije programa Enciklopedija Crne Gore.

CANU je od Vlade zahtijevala dodatna sredstva, objašnjavajući da sredstva koja su im opredijeljena budžetom za 2024. godinu nijesu dovoljna za sprovođenje planiranih aktivnosti na tom programu. ,,Naime, u 2024. godini planirano je formiranje organa programa Enciklopedije Crne Gore: Redakcija, koja će brojiti oko 20 članova, kolegijum, novi Savjet Leksikografskog centra CANU… Prema planiranoj strukturi i organizacionoj strukturi Enciklopedije Crne Gore, u skladu sa predviđenim aktivnostima, povećan obim posla podrazumijeva mjesečne honorare za: glavnog i odgovornog urednika, sekretara redakcije, tri urednika oblasti, 13 urednika tema, urednike struka, članove organa Enciklopedije Crne Gore”, navodi se u zahtjevu CANU.

Navode još i da je potrebno angažovanje stručnih konsultanata iz pojedinih tematskih oblasti i struka, razvoj softverskog programa za rad na Enciklopediji, organizovanje stručnih skupova i edukativnih radionica u oblasti enciklopedistike,organizovanje službenih posjeta srodnim institucijama u regionu i šire…

Budžetom za 2024. godinu Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti je opredijeljeno 2,87 miliona eura, a od toga je 1,6 miliona predviđeno za podršku naučnom i umjetničkom stvaralaštvu, gotovo milion za primanja, a oko 600.000 za usluge. CANU ima 66 članova i članica redovnih, vanrednih i inostranih u četiri odjeljenja.

Izrada ,,knjige znanja” Crne Gore nikako da se privede kraju. U proteklih 50 godina brojni crnogorski intelektualci okupljeni oko nekadašnjeg Leksikografskog zavoda Crne Gore, CANU i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) radili su na enciklopediji. Nakon referenduma 2006. potencirano je da nema države bez enciklopedije, ali i pored mnogo uloženog truda i novca Enciklopedija Crne Gore nije štampana.

Ideja o pisanju Enciklopedije datira još od 1969. godine sa glavnim motivom da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u tadašnjim enciklopedijama, istorijama i udžbenicima bili nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani. Prema zamisli Incijativnog odbora Enciklopedija je trebalo da bude napisana bez romantičarskih predrasuda i na temelju savremene naučne misli. Odbor je procijenio da bi Enicklopedija mogla da se završi za šest godina.

Rok je i tada probijen, pa je početak njene izrade CANU najavio tek 1978. Sljedeće godine, Predsjedništvo Crne Gore, inicira osnivanje Leksikografskog zavoda Crne Gore s ciljem da on uradi Enciklopediju. Zavod je počeo rad 1982. godine. Direktor mu je bio Ratko Đurović. Redakcija Enciklopedije od 22 člana formirana je krajem 1983. godine. Đurović tada odlazi u penziju, a za direktora Leksikografskog zavoda imenovan je književnik Sreten Perović.

Orijentaciono je predviđeno da Enciklopedija ima sedam tomova i oko hiljadu autorskih tabaka, da jezik bude srpsko-hrvatski ijekavskog izgovora, pismo ćirilica i latinica, a tiraž oko 20.000 primjeraka. Do kraja 1987. na Enciklopediji su obavljeni uglavnom pripremni radovi. Najavljeno je tada da će prvi tom biti publikovan 1992. a posljednji 1999. godine.

Krajem 1988. godine predloženo je da se Leksikografski zavod pripoji CANU. Planove je poremetila smjena crnogorske vlasti u januaru 1989. godine.

Tokom 1989. i 1990. godine književnici Ilija Lakušić, Gojko Čelebić, Novak Kilibarda, Miodrag Ćupić, Želidrag Nikčević i Radomir Uljarević u nekoliko medijskih nastupa označili su Leksikografski zavod kao bastion stare vlasti i separatizma i tražili smjenu Sretena Perovića. Dopisnik beogradske Politike iz Crne Gore Goran Sito Rakočević pozivao je tih godina na ukidanje Leksikografskog zavoda. I bi tako. U junu 1991. ugašen je Leksikografski zavod, a prikupljena građa i alfgabetar enciklopedije predati su CANU.

Rad na enciklopediji su nakon 2000-ih nastavili CANU i DANU. Vlada je 2012. formirala komisiju da ispita dokle se došlo i šta se desilo sa materijalom za Enciklopediju koji su pripremale dvije Akademije. Što su utvrdili nije poznato.

Finansiranje Enciklopedije Vlada je obustavila 2005. godine. Iz CANU su tada tvrdili da je prvi tom bio u završnoj fazi i da je malo falilo da ga štampaju. Umjesto toga objavljena je knjiga Priređivanje enciklopedije Crne Gore.

Krajem 2014. tadašnji predsjednik CANU Momir Đurović kazao je da Vlada neće da opredijeli sredstva za izradu nacionalne enciklopedije, iako je zakonom iz 2012. godine obavezala tu instituciju da završi taj projekat. ,,Enciklopedija Crne Gore se radila 13 i po godina, od toga 10 godina u Leksikografskom zavodu, a oko tri godine u CANU. Akademija je bila odgovorna da to radi, okupila je preko 400 domaćih stvaralaca, ali nijesmo imali sredstava za nastavak. Bili smo blizu završetka prvog toma, a onda se desio politički pritisak i razni napadi protiv dalje izrade enciklopedije i Akademije, zbog čega je prekinuto finansiranje. Tadašnja vlada je obustavila sve. Mi smo uložili 60 odsto novca i stali na urađenom“,  istakao je Đurović. On je tada napomenuo da zakon predviđa da CANU enciklopediju mora da završi, iako im opet ne daju sredstva.

CANU je ponovo najavila realizaciju starog-novog projekta. A i nakon 54 godine od početka rada na enciklopediji političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i glavni motiv da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani.

 

Iskustvo Rječnika

Početkom aprila 2016, CANU je objavila prvu knjigu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, kao poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti. Rječnik sadrži više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V, zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i primjerima upotrebe u narodnom i književnom jeziku.

Iz CANU je najavljeno da će Rječnik u cjelosti biti objavljen za deset godina, tako što će se svake druge godine objavljivati po tom. Uz napomenu da se radi o „kapitalanom projektu koji, osim naučnog, ima veliki kulturni i identitetski značaj“.

Uslijedila je oštra reakcija javnosti na prvi tom Rječnika. U otvorenom pismu više od 100 intelektualaca zahtijevalo je od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima, Albancima i pripadnicima islamske vjeroispovijesti, i povuče cijeli tiraž Rječnika.

Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj je zbog Rječnika bojkotovao rad Skupštine i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv autora. Funkcioner BS Suljo Mustafić kazao je da se radi o nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori. Budimir Aleksić, predsjednik Političkog savjeta Nove, zaključio je da je CANU pokrao srpsko intelektualno i istorijsko nasljeđe. Crnogorski pokret ocijenio je da je Rječnik necrnogorski: ,,i lingvistički, i etički, i činjenično”….

Iz CANU su poručili da nije bilo zlih namjera prema bilo kome, a posebno prema bilo kojoj nacionalnoj manjini. Umjesto ispravljanja tada evidentiranih grešaka od ovog kapitalnog posla se odustalo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo