MONITORING
DOKUMENTA: KAKO SU STOČNE BOLESTI PUŠTENE U CRNU GORU: Ludilo, ali nije kravlje

Objavljeno prije
9 godinana
Objavio:
Monitor online
Stočni fond je ugrožen, domaćinstva koja su živjela od stočarstva dovedene su na ivicu egzistencije, pričinjena šteta – do sada evidentirana, prelazi milion eura, a nadležni se bave prebacivanjem krivice i predizbornom kampanjom. Petar Ivanović, u ime DPS i Raško Konjević, kao predstavnik opozicione trojke uključene u Vladu izbornog povjerenja razmjenjuju, skupa sa saradnicima iz Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva finansija, (kontra)optužbe o odgovornosti za izbijanje epidemija stočnih bolesti koje su se, moguće, mogle izbjeći.
Dosadašnji rezultat nebrige: više od 550 krava i volova oboljelih od kvrgave kože goveda (lumpy skin disease ili skraćeno LSD) moralo je biti uspavano i zakopano na imanju vlasnika ili najbližoj za to određenoj lokaciji. Oboljele životinje registrovane su, uglavnom, u Kolašinu, Mojkovcu, Bijelom Polju i Beranama. Zvanično objašnjenje ukazuje da je riječ o opštinama koje gravitiraju Sinjajevini i Bjelasici. Nezvanično, razmjere epidemije u direktnoj su vezi sa blizinom graničnog prelaza Dobrakovo, preko koga se, nekoliko mjeseci unazad, obavlja sav uvoz stoke, živne i mesa iz Srbije.
Paralelno, u centralnom dijelu Crne Gore (Podgorica, Cetinje, Nikšić) nanovo je buknula epidemija tzv. plavog jezika zarazne bolesti od koje oboljevaju preživari (ovce, koze, goveda). Bolesti kvrgave kože i plavog jezika unijete su u Crnu Goru i omogućeno je njihovo širenje zahvaljujući tome što nadležni nijesu preduzeli sve zakonom propisane mjere, tvrde sagovornici Monitora verzirani u ovu problematiku i zainteresovani za stanje stočnog fonda. Prvo se zakasnilo sa odlukom o vakcinaciji i pravovremenom nabavkom vakcina. Iako je bolest u „komšiluku” – od Turske, preko Grčke, Bugarske, Makedonije, do susjednih Albanije, Srbije i Kosova registrovana još prošle godine, a najkasnije proljetos, Ministarstvo poljoprivrede je u nabavku vakcina i vakcinaciju goveda krenulo tek kada je bolest stigla i u Crnu Goru.
Prvi slučaj LSD-a potvrđen je u Gusinju 20. jula, a vakcinacija je započeta 1. avgusta. I to vakcinama (25 hiljada doza) koje nijesmo kupili već smo ih dobili kao pomoć od EK. Uostalom, do danas nije objavljen podatak o tome koliko je goveda ukupno vakcinisano. A taj podatak bi bio zanimljiv, između ostalog i zbog sumnji da se sa brojem registrovanih grla manipuliše zbog budžetskih subvencija koje dobijaju proizvođači i prerađivači mlijeka.
,,Moram da konstatujem da je postojao birokratski odnos Ministarstva finansija prema ovom problemu, zbog kojeg je Vlada dobila Informaciju o opasnosti od pojave bolesti tek na prethodnoj sjednici. Time smo bili spriječeni da sprovedemo preventivnu vakcinaciju prije pojave bolesti, kakva je bila sugestija stručnog tima”, kazala je direktorica Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković na nedavnoj konferenciji za štampu.
Daković još tvrdi, a to potvrđuje i Ivanović kao aktuelni potpredsjednik Vlade, da je Ministarstvo finansija odbilo njihov zahtjev od 20. maja da im se obezbijedi 29 hiljada eura za nabavku vakcina. Iz Ministarstva finansija na to odgovaraju da im novac nije tražen za vakcine već za nabavku laboratorijskog materijala, pripremu i štampanje informativnog materijala, obuku… I da je Ministarstvo poljoprivrede već na svom računu imalo dovoljno novca.
Konačno, glavna veterinarska inspektorka Mirjana Drašković kaže, gostujući na TV Vijesti, kako je vakcinaciju trebalo obaviti još u aprilu, kada je bolest registrovana u Makedoniji.
Ovo upozorenje dobija na ozbiljnosti kada se zna da je Draškovićka, 1996. godine, bila rukovodilac Kriznog štaba Vlade Crne Gore koji je donio i uspješno proveo set mjera na sprječavanju širenja epidemije slinavke i šapa koje su tada bješnjele u Makedoniji, Albaniji i Grčkoj. Ima ih koji se sjećaju da su dezinfikacione barijere tada bile postavljene na svim zvaničnim i nezvaničnim graničnim prelazima ka istoku (čudna su to vremena bila). Zaprašivani su čak i kamioni koji su staro željezo iz Albanije dopremali u Nikšić. Ali epidemija nije stigla, iako se slinavka i šap prenose mnogo lakše od kvrgave kože i plavog jezika.
Monitor ima dokument od 26. maja kojim Ministarstvo poljoprivrede (potpisao tadašnji ministar prof dr Milenko Popović) donosi Naredbu kojom se zabranjuje uvoz i tranzit preko teritorije Crne Gore pošiljki goveda, mesa, mlijeka, kože goveda i divljih preživara „koje su porijeklom iz Bugarske, Makedonije i Grčke, kao i pošiljki goveda i drugih preživara koje potiču iz drugih država a koje se prevoze preko teritorije Bugarske, Makedonije i Grčke prije ulaska u Crnu Goru”.
Ta Naredba stupila je na snagu nakon objavljivanja u Službenom listu, 2. juna. Nedjelju dan kasnije, nakon što je bolest kvrgave kože registrovana i u Srbiji, Ministarstvo poljoprivrede donosi Instrukciju kojom se zabranjuje uvoz i tranzit goveda i goveđeg mesa iz sedam okruga u Srbiji u kojima je zaraza registrovana. U skladu sa preporukama EU i njenih stručnih tijela (OIE i EFSA), uvoz iz drugih djelova Srbije dozvoljen je pod uslovom da teret prate Dodatne garancije kojim se potvrđuje da je prevozno sredstvo „oćišćeno i da je izvršene dezinfekcija i dezinskecija prije i nakon utovara životinja…, odnosno, da je „prije i tokom prevoza zaštićeno od napada insekata-vektora bolesti kvrgave kože”.
Nije zgorega pomenuti kako se smatra da su glavni prenosioci LSD-a muve, komarci i krpelji, zbog čega su dezinfekcija i dezinsekcija prevoznih sredstava često potencirani kao jedan od efikasnijih načina za zaustavljanje zaraze. Jednako, drži se da je taj postupak jedno od najrizičnijih mjesta u sistemu zaštite, posebno kada ga umjesto nadležnih državnih službi obavljaju (ili samo potpisuju) lokalni veterinari iz inostranstva.
„U cilju olakšanja trgovine, molimo Vas da nas blagovremeno obavještavate o novim žarištima bolesti, odnosno zonama slobodnim od ove bolesti, kako bi naše uvoznike informisali o slobodnim područjima”, stoji u dopisu koji je Vesna Daković 10. juna ove godine uputila direktoru Uprave za veterinu u Ministarstvu poljoprivrede Srbije Miodragu Petroviću. Podsjetimo, gospođa Daković nije službenik Privredne komore, već direktorica Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Pet dana kasnije glavna veterinarska inspektorka predlaže Ministarstvu poljoprivrede da odmah formira Operativni štab za primjene mjera sprječavanja, suzbijanja i iskorijenjivanja bolesti kvrgave kože goveda. A tu je i upozorenje graničnim inspektorima i Upravi za bezbjednost hrane u kome stoji da „Glavni veterinarski inspektori ne smiju dozvoliti tranzit živih životinja i mesa bez rješenja Uprave za bezbjednost hrane kakve daje za uvoz životinja i mesa, u skladu sa odredbama Zakona o veterinarstvu”.
Krajem juna i Uprava za bezbjednost hrane inicira formiranje stručnog tima. „Molim Vas da u što kraćem roku, do sjutra 30. juna u 12 h, dostavite ime predstavnika Uprave za inspekcijske poslove koji će učestvovati u radu stručnog tima”, piše Daković Božidaru Vuksanoviću, direktoru Uprave za inspekcije. Tu je, međutim, i reakcija na zahtjev Veterinarske inspekcije o pooštrenim mjerama za sprječavanje unosa zaraze.
„Ne smijemo kao državni nadležni organi izazvati ograničenja u kretanju roba”, upozorava Daković Vuksanovića i Draškovićku. Draškovićeva odgovara: „Kao glavni veterinarski inspektor imam obavezu da iniciram preduzimanje svih mjera koje su propisane a za koje procijenim da, ako se ne sprovedu u određenom momentu, mogu biti visoko rizične po zdravlje životinja i imati negativne ekonomske posledice za držaoce životinja i budžet Crne Gore”.
Prepiska se nastavlja 23. juna. „Prvenstveno želim da vas oslobodim obaveze iniciranja kako Vi kažete „preduzimanja svih mjera…”, stoji u dopisu koji je Daković uputila Mirjani Drašković. Tu je i naredba da se obezbijede „uslovi za nesmetan protok roba posebno uzimajući u obzir vremenske uslove i pojačan promet tokom turističke sezone”. Trgovina ili zdravlje – prosudite sami.
Uglavnom, nepunih mjesec dana kasnije zaraza zvanično stiže u Crnu Goru. Mijenja se i uredba prema kojoj sva vozila koja iz Srbije dovoze stoku, meso, stočnu hranu… moraju imati potvrdu o obavljenoj dezinsekciji. Sada se ta mjera odnosi samo na vozila koja prevoze goveda (ne zna se ko je zaključio da muve i komarci prave razliku između krava, ovaca i svinja). Veterinarski inspektori sa srpsko-crnogorske granice kažu kako su za tu odluku saznali od kolega iz Srbije.
„Mislim da treba prvenstveno da štitimo interese našeg stočnog fonda i građana, jer bi državni interesi Crne Gore trebalo da nam budu ispred evropskih, komšijskih i ne znam još kakvih. Nije trebalo mijenjati Naredbu na nečiji zahtjev, a posebno ne na zahtjev susjedne države iz koje nam je zaraza vjerovatno i stigla. Uostalom, i goveđe i sve druge vrste mesa mogu se nabaviti i uvesti iz država u kojima nema bolesti kvrgave kože…”, navodi se u dopisu koji je Mirjane Drašković 12. avgusta uputila nadležnima iz Uprave za bezbjednost hrane i Uprave za inspekcije. Potom se priča preselila u medije.
Nazdravlje.
Zarada i šverc, ruku pod pruku
Iako u javnim nastupima tvrde kako je situacija pod kontrolom, podaci iz dopisa Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove od 9. avgusta ukazuju na još jednu dimenziju širenja zaraza: „Bolest kvrgave kože se širi i sve ukazuje da pored prenosioca postoji osnovana sumnja da se bez obzira na pojačanu saobraćajnu kontrolu vrši ilegalni promet goveda, i da se ova goveda prevoze sa zaraženih i ugroženih područja, kako unutar tih teritorija tako i van njih. Po informacijama, najčešće se radi o govedima koja nijesu ni obilježena…”.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari

Ima posla za parlamentarni Anketni odbor. Da li ćemo od njihovog rada imati koristi, drugo je pitanje. Odgovor na njega vrijedi desetine miliona koji mogu završiti u državnom budžetu, ili u džepovima švercera i njihovih pokrovitelja
Poslanici vladajuće većine donijeli su odluku o osnivanju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u vezi sa švercom cigareta u Crnoj Gori.
“Cilj Anketnog odbora nije zamjena za pravosudne organe, već vršenje Ustavom utvrđene nadzorne funkcije Skupštine…“, saopštio je, u ime jednog od predlagača (Demokrate), poslanik Boris Bogdanović. „Odbor će istražiti veze između organizovanog kriminala i državnih struktura, analizirati ekonomsku štetu nastalu usljed gubitka poreskih prihoda i predložiti sistemske mehanizme za sprečavanje budućih zloupotreba. Takođe, kroz parlamentarnu kontrolu, biće identifikovane političke odgovornosti svih onih koji su svojim nečinjenjem ili aktivnim djelovanjem omogućili dugogodišnje funkcionisanje šverca cigareta.”
Prethodno je opoziciona URA parlamentu uputila gotovo identičnu inicijativu, predlažući osnivanje istoimenog anketnog odbora, sa istim brojem članova i rasporedom mjesta koja bi u njemu pripala poziciji, odnosno, opoziciji.
Rad Anketnog odbora podržaće i DPS (njima će, izgleda, pripasti i mjesto predsjednika odbora). “Kao što smo više puta kazali – nemamo problem da o ovoj i svim drugim temama iz prošlosti razgovaramo u Skupštini”, napisao je šef poslaničkog kluba DPS Andrija Nikolić na mreži X, ne propuštajući da naglasi kako je „jasno šta su stvarni politički motivi ove inicijative“.
Možemo pretpostaviti na šta je mislio Nikolić pominjući stvarne političke motive. Počev od predstojećih lokalnih izbora u Nikšiću i Herceg Novom. Činjenica je, međutim, da je šverc cigareta bio, a čini se, i ostao na vrhu popisa ilegalnih poslova koji u Crnoj Gori. Nijesu malobrojni oni koji tvrde da su se u švercu cigareta preko naše zemlje promijenili samo organizatori i, eventualno, tranzitni putevi i krajnja odredišta švercovane robe. Taj ilegalni posao oblikuje ekonomske, društvene i političke tokove u zemlji.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
VLADA NE POŠTUJE ROKOVE VLASTITIH OBEĆANJA: Ludom radovanje

Objavljeno prije
1 sedmicana
14 Marta, 2025
Građanima su obećani rast standarda i novi putevi, privredi jednostavnije procedure i finansijska rasterećenja, evropskim partnerima –reforme… I mnogo toga je „odloženo do daljnjeg“. Biće, nadaju se optimisti
Kada je Milojko Spajić, još zelen na funkciji predsjednika Vlade, najavio da će u septembru prošle godine početi gradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica („paf-paf i 2024. u septembru želim da vidim ašov u zemlji“, M. Spajić, decembar 2023.) samo su najnaivniji povjerovali u izvodljivost datog obećanja. Još nerealnije zvučala je priča o tome kako će, „u narednih pet do sedam godina“ (otprilike do 2030.), Crna Gora dobiti „18 dionica autoputeva i brzih cesti“.
Kako sada stvari stoje, budu li za pet godina u funkciji tri, od obećanih 18 dionica autoputeva i brzih cesti, biće puna kapa. Ostalo – jednog dana.
Neka druga obećanja, lakša za realizaciju a neophodna za normalizaciju političkih, ekonomskih i društvenih odnosa u Crnoj Gori, zvučala su mnogo realnije. Za njihovo provođenje trebalo je samo dobre volje i, uglavnom, 41 glas u Skupštini Crne Gore. Opet, ni od njih, još uvijek, nema ništa.
Slijedeći premijerovo insistiranje da je ekonomija važnija od politike, krenimo sa tog kraja. Dijelom i zato što za ispunjenje tih obećanja vlast nije trebalo da podnese neku veliku žrtvu, u vidu smanjenja mogućnosti kadrovanja (političkog zapošljavanja po dubini) ili pojačane kontrole trošenja državnog novca preko Vlade, državnih i javnih preduzeća, lokalnih samouprava…
Od proljeća prošle godine slušamo priču o „skorom“ usvajanju zakona o stalnom sezoncu. Ipak, lako se može desiti da predstojeću turističku sezonu, uz narastajući problem sa plažama, dočekamo jednako nespremni kao i prošle godine. Ili sa zakonskim rješenjem koje će, prema dostupnim komentarima zainteresovanih, donijeti novih problema makar onoliko koliko i potencijalnih rješenja.
Potreba za donošenjem tog zakona je jasna: prema podacima Zavoda za zapošljavanje, već dvije godine Crna Gora „uvozi“ preko 25.000 sezonskih radnika, uz angažman više od 10.000 sezonaca sa ovdašnjeg tržišta rada, uglavnom studenata i đaka. Lako je pretpostaviti da je taj broj još veći, računajući neiskorijenjeni rad na crno. Problem je najuočljiviji tokom ljetnje turističke, poljoprivredne i građevinske sezone, kada ovdašnji poslodavci javno vape za radnom snagom.
Sličan problem postoji i u okruženju, ali su tamo pokušali da ga ublaže, ako se on već ne može trajno riješiti. Demografska kretanja ne idu u prilog zadovoljenja potreba na tržištu rada, dok i oni koji su kvalifikovani i voljni da rade, sve češće (i lakše) posao nalaze na bolje platežnim tržištima EU. Počev od Hrvatske. Tamo već postoji zakon koji poslodavcima omogućava da, uz finansijsku pomoć države, sezonskim radnicima ponudi određene finansijske benefite (minimalna plata, staž, zdravstveno osiguranje…) tokom perioda kada oni nijesu radno angažovani, kako bi im bilo na raspolaganju kada se ponovo ukaže potreba za njihovo radno angažovanje. To se pokazalo kao rješenje koje, u značajnoj mjeri, odgovara i poslodavcima i zapošljenima.
Crnogorske vlasti su najavljivale slično rješenje, ali smo stigli tek do nacrta zakona. Dok potraga sa sezonskim radnicima za predstojeću sezonu uveliko traje. Samo na ovonedjeljnom Sajmu sezonskog zapošljavanja u Podgorici zainteresovanima je ponuđeno više od dvije hiljade radnih mjesta. Što je samo djelić očekivane (uobičajene) potražnje.
Vladin prijedlog bio je pred socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima – a sada mu, prema najavama, predstoji dotjerivanje, javna rasprava, pa tek onda izrada prijedloga koji će biti upućen parlamentu na eventualno izglasavanje. Teško je očekivati da će sve to biti završeno na vrijeme za predstojeću sezonu.
Iz Ministarstva rada se još nadaju da će zakon stići na vrijeme i kažu kako se njegovim donošenjem želi postići efikasnije zapošljavanje domaće radne snage za sezonske poslove. “Pored toga, zakon ima za cilj suzbijanje sive ekonomije i omogućavanje fleksibilnijeg angažovanja radne snage“, navodi se u njihovom saopštenju, „Očekuje se da zakon doprinese unapređenju poslovnog ambijenta i tržišta rada u Crnoj Gori“.
Po onome što se do sada čulo, sindikalci nijesu pretjerano zadovoljni ponuđenim. “Ministarstvo je ponudilo samo poreze i doprinose, a to nije dovoljno da taj radnik sačeka narednu sezonu”, kazao je Srđa Keković, Generalni sekretar USSCG, objašnjavajući da su oni nudili hrvatski model, koji podrazumijeva da neko odradi sezonu (šest, sedam ili devet mjeseci) a da za vrijeme kada nije angažovan prima neku naknadu i ima plaćene poreze i doprinose.
Istovremeno, i poslodavci zebu od mogućnosti da sav teret „izdržavanja“ sezonskih radnika van sezone može pasti na njihova pleća. Što baš i nije pretjerano isplativo, mada je, možda, bolje od neizvjesnosti da se naredne sezone neće moći pokrenuti posao zbog nedostatka radne snage. „Spremni smo da preuzmemo poreze i doprinose ako ih država nema u budžetu, ali mu nećemo dati platu (sezonskom radniku – prim. Monitora) za vrijeme dok nije angažovan“, kazao je predsjednik Crnogorskog turističkog saveza Žarko Radulović. Kao dodatni problem Radulović ističe to što ponuđena verzija zakona ne nudi dovoljno pomaka, odnosno olakšane procedure, prilikom zapošljavanja sezonaca iz inostranstva. A oni se, kaže, „pokazuju kao dobri radnici, zadovoljni su uslovima i spremni da rade za niže plate nego u bilo kojoj drugoj top destinaciji“.
Dok se o zakonu o sezonskim radnicima makar priča, neka druga obećanja su pala u zapećak. Poput formiranja Fiskalnog savjeta. Da ga imamo, a zakonska obaveza odavno postoji, nedavna rasprava premijera i profesora Ekonomskog fakulteta o uzrocima inflacije u Crnoj Gori bila bi poprilično izlišna. Sve bi mu to, prethodno, rekli članovi Fiskalnog savjeta. Ili bi stručna javnost zaključila kako smo napravili pogrešan izbor njegovih članova.
Vlada u najavljenom roku ne uspijeva realizovati ni obećanja koja su data međunarodnim partnertima (EU), čija je realizacija neophodna za dobijanje prvih tranši novca iz Plana rasta za zemlje Zapadnog Balkana.
Rok za završetak 14 prvih koraka iz Reformske agende Crne Gore 2024.-2027, koja je zimus usvojena u Briselu, istekao je 28. februara 2025. Trenutna procjena je da je Crna Gora u potpunosti ispunila 10 koraka, dok su četiri djelimično ispunjena, predočila je članovima Vlade ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Među tim „djelimično ispunjenim“ obavezama nalazi se i Prostorni plan Crne Gore, uz prateće propise. Na tom dokumentu radi se još od vremena Vlade Duška Markovića (2016.-2020). Završetak se najavljuje već poodavno ali dokument nikako da dođe pred poslanike. Odnosno na javnu raspravu koja bi trebala da prethodi finalnom prijedlogu Prostornog plana.
Razna su tumačenja zašto ovaj, krajnje neophodan, posao traje neuobičajeno dugo. Uz hroničnu sporost administracije, postoje i spekulacije o mnogobrojnim parcijalnim interesima potencijalnih investitora kojima bi valjalo udovoljiti. Tako što će se nešto dodati Planu ili, na način da se njegovo donošenje još prolongira dok neko nešto ne završi. Na primjer, kupi poljoprivredno zemljište koje će budućim Planom postati građevinsko.
Za sada su to samo priče. Nepostojanje važećeg Prostornog plana Crne Gore onemogućava donošenje planova nižeg reda, među kojima je i novi PP Podgorice i, odnedavno kao njegov sastavni dio, projekat Velje brdo o kome su nam sa puno entuzijazma govorili premijer i ministar urbanizma Slaven Radunović.
Još jedna obaveza iz Reformske agende – reforma izbornog zakonodavstva – čeka rasplet aktuelnih političkih razmirica vlasti i opozicije. Kao što je čekala i prethodna tri-četiri izborna ciklusa. Vlast se mijenjala, ali model nije: opozicija traži reforme izbornih pravila kako bi većini smanjila prostor za zloupotrebe, vlast traži izgovore da tu priču prolongira. I tako ukrug. Jedinstveni su samo u tome da partijama nikad nije dosta državnog novca, a da su tzv. otvorene liste dobar prijedlog. Za neko bolje vrijeme.
Imamo i set neispunjenih „obećanja“ koja nam niko nije dao. U formalnom smislu. Ali se ispunjenje tih očekivanja podrazumijeva kao neophodan dio najavljene normalnosti. Na vrhu ove liste nalaze se zakoni u vladi i Skupštini, koji bi normirali ponašanje izabranih političkih predstavnika u svakodnevnim, ali i nekim manje uobičajenim okolnostima (prava i obaveze tehničke vlade), smanjujući njihov pravo na improvizaciju i, nazovimo je, domišljatost. U vladinom posjedu je jedna, pomalo problematična, verzija zakona o vladi, dok sličnog dokumenta koji bi uredio rad parlamenta nema u najavi.
U državi koja skoro tri godine ne može da okonča izborni proces u jednoj lokalnoj samoupravi sa otprilike 1.500 upisanih birača, ništa od navedenog ne predstavlja iznenađenje. Što bi rekli, vlast dlaku mijenja ali ćud nikada.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
POLICIJA PROTIV SLOBODNE RIJEČI: Disciplinovanje kritičara

Objavljeno prije
1 sedmicana
14 Marta, 2025
Međunarodna praksa, rezolucije, presude Suda u Strazburu su neumoljive i na strani su slobodne riječi. Sve suprotno u odnosu na domaću praksu koja se bila ukorijenila za vrijeme vladavine DPS-a, a koju, kao i u slučaju Brana Mandića, vlast, kada joj treba, baštini i danas
,,Sve vrijeme bio sam koncentrisan na to AX”, kazao je istoričar, profesor Univerziteta Crne Gore, Aleksandar Stamatović urednici i voditeljkiIreni Ivanović-Tatar, koja je nosila majicu sa tom oznakom.
,,Je li ova majica na meni. Armani. Što? Sviđa li vam se”, odgovorila je ona.
,,Pa sviđa mi se ono što je ispod nje i iznad nje”, rekao je profesor.
Ovako je tekao razgovor na kraju emisije Neki to vole vruće“ na TV Adria, 16. maja prošle godine. Javnost se uzbudila, reagovala, osudila.
Stamatović se decenijama bavi politikom, a bio je lider Otadžbinske srpske stranke. Preko deceniju je radio u više osnovnih i srednjih škola u Podgorici kao profesor istorije. U zvanje redovnog profesora na Filozofskom fakultetu na Palama izabran je u novembru 2017. Nakon raskida radnog odnosa sa Univerzitetom u Istočnom Sarajevu, u zvanju docenta radi od 1. aprila 2023. godine na Filozofskom fakultetu (Studijski program istorija) u Nikšiću.
Kako je Stamatović profesor državnog univerziteta, nakon pola godine reagovao je i Etički odbor UCG. Bolje da nije – Stamatović je aboliran uz ocjenu odbora, etičkog, da je ,,iskazao afinitet prema duhu novinarke Tatar“.
,,Profesori su zaključili da je neobuzdani profesor zapravo mislio na moje ‘duhovne atribute’, ljepotu, jer se ispod majičice, tj. grudi nalazi duša. Crni humor je sve u ovoj zemlji čuda”, izjavila je nedavno novinarka Tatar.
Na odluku Etičkog odbora novinar i pisac Brano Mandić se satirično osvrnuo u tekstu O čemu govorimo kada govorimo o sisama, objavljenom u oktobru prošle godine. Ne sluteći da će ga zbog ovog citata policija uputiti na sud: ,,Kakva sreća za jednu novinarku da bude cilj ili po grčki telos, a ne po srpski telo, odnosno objekat žudnje jednog matorog jarca koji omladini pokazuje kako bez njega nema udarca niti emisije bez kafanske dosjetke kojom ćemo relaksirati atmosferu pošto smo još napeti od trodecenijskog antisrpskog proganjanja. Ako nam napetost dalje naloži, možemo reći i da je to ispod suknje cilj, a ne objekat, pa pohvaliti i oko gaća, i ispod kaiša i oko struka, jer tako to mi na Palama po Grigoriju Palami tumačimo, a u Nikšiću po svetom Nilu Sorskom.”
Deset dana nakon objave teksta profesor Stamatović je, preko advokatske kancelarije Šušić, podnio prijavu Odjeljenju bezbjednosti Podgorica.
Osnovno državno tužilaštvo procijenilo da nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. I sve bi se, kao i mnogi skandali do sada, tako i završilo da nije bilo revnosne policije.
Mandić je, protekle sedmice, svojom kolumnom obavijestio javnost da mu je ,,policija upala u tekst”.
Uprava policije je podnijela prekršajnu prijavu protiv Mandića. Obaviješten je od suda da se mora pojaviti na saslušanju 16. aprila uz prijetnju dovođenjem. U Zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka navodi se da je prekršio Zakon o Javnom redu i miru Crne Gore, i to u članu 7 stav 1: „Ko na javnom mjestu vrijeđa drugog ili se drsko ponaša, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 100 eura do 400 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.”
Ispad profesora Stamatovića, koji je verifikovan odlukom Etičkog odbora UCG, tako dobija novu dimenziju. Policijskog i sudskog progona novinara i pisca za kolumnu u kojoj je s pravom kritikovao profesorov seksistički govor i odobravanje istog od strane najznačajnije visokoškolske institucije u državi.
Da nije po srijedi nešto što liči na represiju i nedemokratiju, tvrde iz policije. Saopštili su da su postupili na zakonit način, bez namjere podrivanja ili targetiranja pojedinca, uz jednak odnos prema svim građanima.Napominjući da će u konačnom Sud za prekršaje cijeniti osnovanost podnijete prekršajne prijave.
Srećom po policiju, uključio se i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović zatraživši od policijskih službenika (pravnika) koji se bave prekršajnom oblašću da nedvosmisleno utvrde sve okolnosti osnovanosti podnošenja zahtjeva za pokretanje ovog prekršajnog postupka.
Objasnio je da će se službenici Uprave policije sa posebnom pažnjom i senzibilitetom odnositi prema svim događajima u kojima policija cijeni opravdanost zahtjeva, ,,a koji se odnose na pojačanu kritiku prema licima koja su dužna da trpe veći pritisak javnosti, odnosno razumijevanje upotrebe specifičnih tehnika i stilova novinarskog izražavanja prilikom društvenog komentarisanja”.
Šćepanović je naložio rukovodiocima svih organizacionih jedinica Uprave policije da bez odlaganja u svim postupanjima koja uključuju medijske radnike primjenjuju principe zakonitosti, proporcionalnosti, transparentnosti, objektivnosti i zaštite javnog interesa, kao i opšteprihvaćena načela medijskog diskursa zagarantovana međunarodnim pravom i konvencijama.
Međunarodna praksa, rezolucije, presude Suda u Strazburu su u ovakvim slučajevima neumoljive i na strani su slobodne riječi. Sve suprotno u odnosu na domaću praksu koja se bila ukorijenila za vrijeme vladavine DPS-a, a koje, kao i u Mandićevom slučaju, vlast, kada joj treba, baštini i danas.
Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) je recimo nakon devet mjeseci izviđaja, krajem 2023. godine, utvrdilo da u stavovima sveštenika SPC Ognjena Femića, sadržanim u autorskom tekstu na portalu IN4S pod naslovom Ujedinjenje ili ukrajinizacija nema elemenata krivičnog djela. Institucija ombusmana reagovala je zbog tog teksta.
Isti aršini i literarne slobode nijesu važile za publicistu i istoričara Bobana Batrićevića koji u autorskom tekstu u avgustu 2023, kritikovao stavove velikodostojnika SPC u Crnoj Gori. Nakon pritiska javnosti, VDT je konačno u martu 2024, odustalo od gonjenja istoričara i kolumniste Batrićevića.
Da novoj vladajućoj većini nije strano kopiranje pritisaka iz DPS doba ili aktuelnih iz Vučićevog sistema, govori i tekst sa portala Press, koji je blizak Pokretu Evropa sad.Naslov teksta – Da li je Brano Mandić dobio 12,5 hiljada eura od države da ,,Normalizuje” ili profesora zove ,,matorim jarcem”? A u samom tekstu se pored saopštenja policije, podsjeća da je ,,krajem prošle godine nevladina organizacija ‘Žuta kornjača’ Branislava Mandića od Ministarstva kulture i medija dobila 12.524 eura za portal ‘Normalizuj.me”, piše portal Press, a prenosi portal Gradske televizije.
Mandić se odavno zamjerio moćnicima i braniteljima prošle i ove vlasti. ,,…đavo nije skriven već se ukazao u punom kapacitetu izvršne vlasti koju smo prepustili budalama. Jedina stvar koja je tragičnija od navedenog je to što sve govori da baš takve budale zaslužujemo”, piše Mandić u jednoj od kolumni.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Muke pod Lovćenom
Zoran Radulović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Privatno i javno
Milena Perović
-
ALTERVIZIJA / prije 2 sedmice
Deportacije
Milan Popović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Mevlan – o snazi dobrote
Ferid Muhić
-
Izdvojeno / prije 3 sedmice
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini
Kenet Morison

Novi broj


KOČANI, NOVI SAD, DONJA JABLANICA, CETINJE: Tragedije koje ne opominju

SRBIJA, REPUBLIKA SRPSKA I MI: (Krimo)integracije

BALŠA BRKOVIĆ, PISAC: Svi smo mi pod krovom neke nadstrešnice
Izdvajamo
-
DRUŠTVO3 sedmice
NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila
-
Izdvojeno3 sedmice
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini
-
INTERVJU3 sedmice
RADE BOJOVIĆ, IZVRŠNI KOORDINATOR GI „21.MAJ“: Cirkus ide dalje
-
DRUŠTVO3 sedmice
INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp
-
DRUŠTVO3 sedmice
OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori
-
INTERVJU3 sedmice
MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe
-
Izdvojeno2 sedmice
VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama
-
INTERVJU1 sedmica
BRANO MANDIĆ, PISAC I NOVINAR: Potvrda da je imalo smisla pisati