Povežite se sa nama

MONITORING

PREDIZBORNI RAČUNI: Glasanje i kajanje

Objavljeno prije

na

glasanje-izbori-21

Na predstojećim izborima, u odnosu na one iz oktobra 2012, jedno će ostati isto – biraće se 81 poslanik. Od izborne volje građana prije četiri godine nije ostao ni kamen na kamenu. Osim tradicionalno nikakvog povjerenja u izborni proces.

Rastanci i sastanci na političkoj sceni proizveli su kod birača dodatne dileme – kako da znaju za koga zapravo glasaju i kuda će njihovi izabranici odnijeti njihov glas. Sasvim je uobičajeno čuti kako se političari bore samo za sopstvene privilegije i još četiri godine lagodnog života. Običan svijet, neupućen u tanane izborne računice, premišlja hoće li, ako na izborni dan ostane kod kuće, „dati glas Milu” iako za to nije voljan.

Političari još preslažu karte. Najnovije je da će zajedničku listu formirati SNP, Demos Miodraga Lekića i Građanski pokret URA sa Žarkom Rakčevićem na čelu. Predsjedništvo SD-a odlučilo je da preporuči Glavnom odboru da na izbore idu samostalno. Kako sada stoje stvari, na izbornom listiću biće preko 15 brojeva za zaokruživanje.

Na prethodnim izborima konkurisalo je 13 izbornih lista. U parlament je ušlo sedam. Bilo je preko 13 hiljada ,,rasutih” glasova. Na izborima 2012. zabilježena je visoka izlaznost od preko 70 odsto.

Predrag Bulatović, funkcioner Demokratskog fronta, političar koji odavno u Crnoj Gori važi za stručnjaka za izborne računice, objašnjava u izjavi za Monitor da su stepen izlasnosti i postojanje bar jedne jake izborne liste koja će konkurisati vladajućoj, najvažniji faktori kojima se može uticati na to da rasuti glasovi ne završe u mandatima DPS-a.

„Kod proporcionalnog izbornog sistema i D'Ontove formule postoji određena zakonitost po kojoj se glasovi onih stranaka koje ne uđu u parlament pretvaraju u mandate onih stanaka koje su prešle cenzus”, kaže on. „Princip je: ako postoji jedna ubjedljivo najjača lista, najveći procenat rasutih glasova se pretvara u mandate te liste. Na primjer, 2009. godine, blizu 10 mandata raspodijeljeno je od rasutih glasova – dvije trećine, šest ili sedam, pripalo je DPS- ovoj koaliciji, a tri mandata SNP-u. To je bio najbolji rezultat DPS-a i najubjedljiviji poraz opozicije. Za ovaj primjer bitna je činjenica da je stepen izlaznosti bio 65 odsto, najniži ikad u Crnoj Gori”, pojašnjava Bulatović.

Prema njegovim riječima, na izborima 2012. godine DF je bio jaka politička grupacija i upravo zbog toga DPS nije imao značajan broj mandata po osnovu rasutih glasova.

„Za ove izbore takođe će biti veliki stepen izlaznosti, mora biti i iznad 73 odsto. Vjerujem da hoće jer je ponuda, bez obzira kako će ko da nastupi, mnogo veća, uz uslov da svim protivnicima DPS-a glavna meta bude DPS, a ne borba za preraspodjelu biračkog tijela između opozicije”, kaže Bulatović i precizira: „Cifra od 73 odsto islaznosti je važna zato što DPS i sa izbornom krađom i zloupotrebom državnih resursa ,ne može imati više od 25 odsto ukupnog biračkog tijela. To je oko 140.000. Stepen izlaznosti je bitan jer tih 140 hiljada, ukoliko je izlaznost 65 procenata, donosi DPS-u 41 do 42 odsto glasova. Na stepen izlaznosti veći od 73 procenta, to je 35 odsto. DPS ima mehanizam da izvede sigurne birače, ali se mogućnost zloupotreba smanjuje većom izlaznošću”.

Druga važna stvar, po Bulatovićevom mišljenju, je postojanje bar jedne jake liste koja će biti nasuprot DPS-u. „Prema istraživanjima kojima DF raspolaže, pozicionirali smo se iznad 20 odsto, a nije isključeno da se pojavi još jedna jaka opoziciona lista. U tom slučaju, DPS neće biti ni ubjedljivo najjači, niti će ovoga puta koristiti benefite koje daje D'Ontova formula. Posebno zato što, po mom mišljenju, cenzus neće preći njihovi partneri Socijaldemokrate, Pozitivna i još neke male vanparlamentarne stranke koje preferiraju DPS. U tom slučaju, takozvani rasuti glasovi bili bi ravnomjerno raspoređeni na DPS, DF i ostale opozicione grupe”.

Čaršija, međutim, razmatra druge mogućnosti. Šaptačka mašinerija koja pred svake izbore pronosi kako je Milo jači nego ikad, ovih dana ima i verziju po kojoj je DPS toliko jak da će dio svojih glasova pokloniti domaćim ljubimcima – Socijaldemokratama i Pozitivnoj.

Bulatović odbacuje takvu mogućnost. „Jedini način da Pozitivna i SD uđu u parlament je predizborna koalicija sa DPS-om, a to znači da im DPS pokloni mandate za šta ne postoji racionalan razlog. Na osnovu istraživanja koje kontinuirano radimo, DPS bi, ako bi ove dvije stranke uzeo u koaliciju, osvojio manje glasova nego sam. Sa druge strane, teorijski nije moguće da DPS dodaje glasove bilo kome jer ima manjak glasova”.

Više sagovornika sa kojima je Monitor razgovarao smatraju posebno interesantnim birače koje svrstavaju u grupu „bivših liberala”, odnosno ljudi koji su procrnogorski orjentisani, a nijesu za DPS. Na pitanje da li su oni mogući apstinenti ili će, ipak, još jednom, pokušati da svojim glasom pokažu otpor režimu uz začepljen nos, nije lako pretpostaviti odgovor.

„Glasala sam za LSCG, pa za PZP, pa za Pozitivnu. Sad najvjerovatnije neću ni izaći na izbore. Za PZP ne mogu da glasam zbog njihove koalicije sa Novom. Pozitivna je najveće političko razočarenje koje sam doživjela, jer u novijoj istoriji nije zabilježena takva prodaja glasova. Glasači moje orijentacije su bez alternative. To može biti mač sa dvije oštrice. Dovoljno je sjetiti se Srbije u kojoj su građani, razočarani Tadićevom vladavinom, na vlast doveli Nikolića i Vučića. To je najcrnji scenario, pa se možda i predomislim”, kaže jedna od Monitorovih sagovornica.

Da stvari nijesu jednoobrazne u toj grupi glasača svjedoči jedan od sagovorinika koji kaže: „Jedina opcija za koju bih mogao da glasam je DF. Ne gledam ih kroz srpsko-crnogorsku prizmu, nego kao dosljedne protivnike vlasti”.

Na dio nedepeesovanih crnogorskih glasova računa i SDP. „U Crnoj Gori postoji grupa glasača, njih oko 10 do 13 odsto koji nikad neće glasati srpske stranke, a sad su nešto ljuti na Mila i DPS. Jednom su dali glasove PZP-u za 11 mandata, poslije Pozitivnoj za sedam. Računamo na dio tih glasova”, kaže za Monitor Džavid Šabović, poslanik SDP-a.

Iako izvori bliski vlasti vole da ih predstave kao partiju koja odlazi u istoriju u SDP-u su sigurni da brigu oko cenzusa ne moraju da brinu.

„Po DPS-ovim računicama možemo da osvojimo pet, po našim šest ili sedam odsto glasova. Izgleda da će svako da kidiše na naše birače – i DPS i Bošnjačka stranka i URA. Ako uzmemo rezultate tamo gdje smo išli sami imamo uvijek 20 odsto od onoga što osvoji DPS, a ponegdje skoro jednako, kao u Petnjici i Plavu”, kaže Šabović.

„Očekujem konačno poraz DPS-a i pravljenje nove vlasti, pa me ponekad čudi kad, najviše iz Demokratskog fronta, napadaju opoziciju, a ne DPS. S kim misle da prave koaliciju ako pobijedimo DPS – zato bolje da malo otupe oštricu jer poslije 16. oktobra će biti drugačija Crna Gora”. Na pitanje, da li se pribojava apstinencije birača odgovara: „ Iako se građani pomalo ljute na sve – nemaština, kriza, jesen, škola – na nama je da ih ubijedimo da je pravi trenutak. Kad, ako ne sad”.

Za prelazak cenzusa i ulazak u parlament na ovim izborima će, uz uslov visoke izlaznosti, biti potrebno više od 12 hiljada glasova.

Crnogorskim opozicionim biračima, kao da kajanje ne gine. Ako ne izađu, Đukanović ima sugurne glasove i pobjeđuje nadmoćno. Ako prekriže listić, glas je nevažeći, kao da nijesu izašli. Ako glasaju za malu partiju, velike su šanse da glas obezbijedi mandat DPS-u.

Ako vam se ništa od toga ne sviđa – opoziciona ponuda, kakva god da je, tu je. Zvuči jednostavno: ko hoće da smrša, mora manje da jede. Fakat da je teško, ne mijenja stvar.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo