Povežite se sa nama

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, ANALITIČAR GEOPOLITIKE: DPS je udbaška i kriminalna organizacija

Objavljeno prije

na

MONITOR: Šta je pokazao Sedmi kongres DPS-a, šta se dešava u toj partiji?
GRAHOVAC: Samo nekoliko dana prije svrgavanja Nikolaja Čaušeskua, pri tajnom glasanju u parlamentu o povjerenju njegovoj politici, od 398 poslanika protiv njegove politike su bila smo dva glasa. Vođa DPS-a stoji znatno bolje. Protiv nije bio ni jedan glas. U isto vrijeme većina članstva DPS-a prema vođstvu te partije ima izražen prezir. Njihovu dosadašnju homogenost držao je njihov interes, sadašnju uglavnom drži strah od vođe, a već sjutra neka mu je sami bog u pomoć.

MONITOR: Šta znači izbor Duška Markovića za zamjenika DPS-a i da li je to dokaz da je mojkovački klan apsolutno pobjednički?
GRAHOVAC: To znači da je DPS bio, da je sada, i da će zauvijek biti udbaška, ne partija, nego organizacija. Godinama ističem da je to kriminalna, zločinačka i neofašistička organizacija. Đukanović će uvijek favorizovati onaj klan koji bunkerski štiti njegovo svevlašće.

MONITOR: Đukanović je praktično penzionisao Svetozara Marovića, Filipa Vujanovića i Igora Lukšića. Vaš komentar.
GRAHOVAC: Siguran sam da Đukanović o svima njima ima negativnije mišljenje nego sve zajedno što sam o njima kritički napisao. Marović je vrlo kompaktna ličnost u nagonu za novcem i vlašću. Prodaće i najrođenijeg samo da se domogne cilja. Vujanović je raspolućena ličnost. Ima daleko veće ambicije nego što bi se na prvi pogled moglo zaključiti. Ima i savjesti koja je ugrađena u njegovu vidljivo građansku pristojnost. On vidi šta sve DPS radi, pa ima strah od krajnjeg ishoda. Kao dugogodišnji advokat, on supozicijski logicira, pa mu je i taj ishod jasan. Najkraće rečeno – Vujanović je na golemim mukama. Lukšić je daleko ambiciozniji nego što na prvi pogled liči. Svjestan je da je svaka budućnost sa DPS-om veoma rizična.

Đukanoviću je sve ovo dobro poznato. On u njih više nema povjerenja. I njima je sve ovo potpuno jasno, pa svi zajedno žive u ravnoteži straha jedni od drugih.

MONITOR: Nedavno ste izjavili da je stvarni predsjednik Vlade Srbije Milo Đukanović. Šta Vam to znači?
GRAHOVAC: To nije teza, nego je tragična zbilja. Naime, Jugoslavija je razbijena iz geopolitičkih razloga pod dirigentskom palicom KGB-a. KGB je formirao mrežu banditosa koja je bila sastavljena od vojnih i državnih službi, kriminogenih struktura, te od mladih političara gladnih vlasti i novca. Banditosi su operativno dirigovali ratom i mirom, pljačkaškom privatizacijom i tehnologijama političke, ekonomske i društvene tranzicije.

Đukanović je ubjedljivo najosposobljeniji tehnolog takvog vladanja u regionu, pa i šire. Pošto je Srbija decenijama poligon ruske mitomanije i crnogorske mafije, tehnolozi vladanja na Balkanu Srbiju nikome neće lako prepustiti. Banditosi i dalje vladaju ex-yu državama koje nisu u EU. Vučić iskreno pokušava da Srbiju izvuče iz te mreže, ali potpuno pogrešnom fascinacijom – Milom Đukanovićem. Vučić ozbiljno može biti ugrožen od nečije ,,crne ruke”.

MONITOR: Kako komentarišete Đukanovićevu poruku da više neće trpjeti da SDP bude istovremeno i vlast i opozicija?
GRAHOVAC: Različitost i drugost apsolutistima nisu svojstveni, iako se baš oni busaju demokratijom. Ukoliko se taj drugi usudi biti i neposlušan, ne gine mu DPS politički streljački stroj. I ne samo politički. DPS, kao samozvani lider u regionu svega i svačega, tako radi punih 26 godina.

MONITOR: Ranko Krivokapić je uspio da ostane lider SDP-a. Mogu li se očekivati neke promjene u SDP-u, pa i napuštanje koalicije sa DPS-om?
GRAHOVAC: U posljednjih deset godina više puta sam savjetovao Ranku Krivokapiću da uhapse Vujicu Lazovića. Njegovo hapšenje bi bilo potpuno jasno i građanima, a i samom Lazoviću. Iako je Lazović po svemu tipičan DPS-ovac, ne bih se iznenadio da ga uhapsi baš Đukanović, čime bi on zadao smrtni udarac SDP-u. Briljantan je on tehnolog svevlašća. Svaki dan iščekivanja da SDP nešto preduzme, deset je dana njihovog kraćeg političkog života. Trenutno napuštanje koalicije sa DPS-om jedini je način za opstanak SDP-a. To je za Crnu Goru strateški daleko važnije od izgovora da to ne bi bilo dobro zbog ulaska Crne Gore u NATO.

MONITOR: Razjedinjena i posvađana opozicija priprema proteste za jesen, da bi se, kako najavljuju, stvorili uslovi za formiranje prelazne vlade. Šta opozicija time može postići?
GRAHOVAC: Malo šta. Formula za pravilno detektovanje političke situacije u Crnoj Gori glasi: ,,Ko god je za bilo kakav savez sa DPS-om, direktno je odgovoran za nepostojanje demokratije i vladavine prava”. Manjinske partije, zbog šićardžijskog interesa njihovih rukovodstava, svojim narodima trajno nabacuju hipoteku krivca. Evidentno je da neke opozicione partije u svojim redovima imaju DPS udbaške diverzante. Kako ih prepoznati? To su one partije koje prihvate bilo kakvu saradnju sa ovakvim DPS-om. Kako prepoznati drugačiji DPS? Biće drugačiji onda kad iz državno-političke hijerarhije budu sklonjeni svi oni koji su od sadašnjeg DPS-a birani ili imenovani za dužnosti.

MONITOR: Premijer se na kongresu hvalio uspjesima Crne Gore. Kako biste Vi opisali stanje u ovoj državi po pitanju kriminala, korupcije i vladavine prava?
GRAHOVAC: Ritual u kongresnoj sali je više ličio na ritual u konclogoru, nego u kongresnoj sali. Od upravnika konclogora zarobljenik ima strah, čak i onda kada izađe iz zatvora. Međutim, perverziju i morbidnost tog skupa najbolje je odslikavao vozni park ispred kongresne sale. Bio je luksuzniji od VIP parkinga ispred Pentagona. Vidio sam to svojim očima. Naspram toga, većinska Crna Gora jeca i grca od oskudica svih vrsta. Sluti da se iznenada može desiti svenarodni antifašistički ustanak.

MONITOR: Šta se nakon smjene Bora Vučinića dešava u ANB-u?
GRAHOVAC: Marširaju u više kolona: Đukanovićevoj, Marković-Veljovićevoj, Roćenovoj, Grandovskoj, Natovskoj i Kagebeovskoj. Ali, vrlo marljivo prate sa kim se sve sastaje general Grahovac. Nikako da otkriju ko generalu piše sve ove tekstove, jer izražavaju sumnju da te tekstove piše jedan čovjek.

MONITOR: Prije četiri godine ste izjavili da Vojska Crne Gore predstavlja neodrživ sistem. Da li se u međuvremenu u VCG nešto promijenilo?
GRAHOVAC: Ostajem pri ranije iznesenim ocjenama, a promijenilo se to što su odnosi u vojsci danas zatrovani do stepena maligniteta.

MONITOR: Da li je ugrožen mir na Balkanu, dižu se tenzije u BiH, Makedoniji, Kosovu…?
GRAHOVAC: Balkan je od postkonfliktnog ponovo postao predkonfliktni region. Sve to odrađuju oni isti banditosi iz istih geopolitičkih razloga, a za potrebe istog centra. Bojim se da će vašingtonsko-briselska birokratija opet biti nadmudrena. Provjerićemo to po tome da li će opet neko od njih proglasiti Đukanovića faktorom stabilnosti u regionu.

MONITOR: Stalno se gata kada će Crna Gora ući u NATO. Kada će se to desiti?
GRAHOVAC: Desiće se vrlo brzo ne zbog toga što je Crna Gora spremna za NATO, nego što je to geopolitička potreba. Kada vašingtonsko-briselska administracija shvati da je do sada više puta bila geopolitički nadmudrena na Balkanu, onda će preduzeti mjere da građanima ex-yu država pomognu da uklone banditose iz državno-političke hijerarhije, čime će Balkan prestati da bude sredstvo geopolitičkih igara. Balkan mora biti tamo gdje geografski i civilizacijski pripada, a to je Evropa. Najdalje za godinu, Crna Gora će dobiti poziv za NATO.

MONITOR: Da li baš ovakva EU?
GRAHOVAC: EU će se uskoro početi reformisati i za očekivati je da će ona biti ili troslojna ili troprstenasta. Za planetu je sudbonosno da se uspostavi američko-evropsko-rusko partnerstvo na novim osnovama, što će se uskoro i desiti. Formula svih uspjeha je u čestim promjenama vlasti, što je jedina garancija za demokratiju i vladavinu prava. Do zarobljenih građana Crne Gore to još ne dopire.

MONITOR: Švercuje li se i dalje oružje preko Crne Gore?
GRAHOVAC: Stara je formula da, kada se u medijima ekskluzivno javlja o švercu oružja, najčešće je to dimna zavjesa iza koje neko drugi stvarno švercuje oružje. Za promet naoružanja i vojne opreme treba pribaviti mnogo državnih i međunarodnih dozvola i sve su to javna dokumenta. Često se dešava da se medijski inkriminišu baš takvi poslovi, a da iza toga neko drugi zaista vrši inkriminišuću radnju. Baš ti drugi nasankaju lakovjerne novinare. Treba biti oprezan.

MONITOR: Zbog Vaše knjige ,,Glasovi iz gluve sobe” izloženi ste velikim napadima u Srbiji. Zašto?
GRAHOVAC: Upravo zbog toga što knjiga otkriva zašto i kako je razbijena Jugoslavija. Kao praćka su reagovali banditosi i lica sa potjernica. Iako u Srbiji ima najviše srdžbe, ipak se dirigentski štap nalazi u Crnoj Gori, a idejni pokretač akcije je na Istoku. Sve im je uzalud, jer su građani Srbije knjigu dočekali kao melem na ranu, pa se knjiga i dalje nalazi na top listi najtraženijih. Izašlo je i drugo izdanje, a ovih dana izlazi i elektronska knjiga. Očigledno je, knjiga se traži na mnogim meridijanima.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RATKA JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ, NOVINARKA: Potpis dajem, uspjehu se ne nadam

Objavljeno prije

na

Objavio:

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

 

 

MONITOR:  Kako vidite predlog građanskog pokreta URA o formiranju manjinske vlade bez DPS-a i DF-a?

 JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ: Jasno je da manjinska vlada nije optimalno nego iznuđeno rješenje, pokušaj da se izborom – uslovno rečeno – manjeg zla zaustavi nepodnošljivo mrcvarenje Crne Gore i svih nas u njoj.

Premijer Zdravko Krivokapić ili nije htio ili nije umio da ispuni obaveze preuzete Sporazumom lidera tri pobjedničke koalicije. Jedino što mu je pošlo za rukom jeste da održi obećanje dato njegovoj crkvi i njenim vjernicima, i to po cijenu raspirivanja podjela koje je izazvao bivši režim.

Evrope  i većih plata premijer se sjetio tek kad je izgubio podršku poslanika i povjerenje birača, nakon višemjesečne uzajamne blokade izvršne i zakonodavne vlasti.

Alternativa predlogu URA-e mogu biti samo novi izbori. Pošto je sasvim izvjesno da će oni donijeti stare rezultate, jedini izlaz i tada će biti – manjinska vlada…

MONITOR: A je li taj prijedlog realan? Demokrate su se već izjasnile da neće dati podršku manjinskoj vladi.

JOVANOVIĆ -VUKOTIĆ:   Demokrate neće dati podršku ni ulasku FK Zeta u Premijer ligu ako taj projekat predloži Dritan Abazović. Njihov animozitet prema lideru URA-e više je za medicinsku nego za političku analizu. Žali bože partije koja je do ulaska u vlast bila vjesnik moderne Crne Gore…

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

Činjenica da URA nikad nije igrala na kartu podjela, da je nacionalne strasti stišavala čak i na svoju štetu, da građanska Crna Gora jeste svrha njenog postojanja, preporučuje tu partiju kao okosnicu projekta manjinske vlade.

To što podrška URA-i ne prelazi desetak posto ne znači da njen kurs nije ispravan. Nijesu devedesetih ni ideje liberala, monitorovaca i esdepeovaca imale više pristalica, a danas najmanje dvije trećine Crne Gore podržavaju njen demokratski evropski put…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr TVRTKO JAKOVINA, ISTORIČAR, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA ZAGREB: Što je više nacionalizma, to je više izjedanja nacionalnog tkiva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada bismo znali kako graditi vlastitu sigurnosnu, razvojnu, obrazovnu politiku unutar EU, kako mi možemo pomoći EU da ojača europske vrijednosti, bili bismo korisni svima

 

MONITOR: Kao istoričar koji se posebno bavi 20. vijekom, koje biste momentume izdvojili kao one na koje bi građanke i građani Hrvatske trebalo danas da se oslanjaju kada razmišljaju o boljoj budućnosti?

JAKOVINA: Ja bih birao istinu ili barem najviše što dobra historiografija može učiniti. Svaki istraživač treba biti pošten i navesti koje su njegove vrijednosti kada piše, a ne praviti se da klerikalizam ili nacionalizam nisu ideologije ili da su prihvatljive, kako bi se u Hrvatskoj reklo, „državotvorne“. Što je više nacionalizma, to je više izjedanja nacionalnog tkiva. Hrvatska je jedan od školskih primjera kako se to ne bi trebalo raditi, kada govorite o prošlosti, onda birate samo negativno, namjerno se forsiraju samo loša, jalova zbivanja iz prošlosti. Ne znači to da se treba zaboravljati ili prešutjeti ono što je bilo loše. Takvi su događaji obično zanimljiviji za istraživanje, ali ako namjerno stvarate samo negativan niz, onda nemate volju niti želju da se stvari ikada pomaknu. Primjerice, ja bih volio da se barem jednako onoliko puta koliko su spomenuta ratna epizoda Crnogoraca kod Dubrovnika, navede i da je arhitekt iz Trogira Slade gradio brojne reprezentativne zgrade na Cetinju, da je Baltazar Bogišić stvarao zakonodavstvo Kneževine, da je biskup Strossmayer bio u dobrim odnosima s knjazom Nikolom, da je Veljko Bulajić crnogorski, koliko i hrvatski, da je isto s Dimitrijem Popovićem, da je u Zagrebu desetljećima profesor bio Dragan Lalović… Pa to su valjda primjeri koje treba naglasiti, ako cilj nije novi rat.

Ako će instrukcije za politiku i suživot dolaziti iz Ostroga ili ćete inzistirati da je Miro Barešić, koji je bio razlogom zašto je Švedska donijela svoj prvi antiteroristički zakon, točka slavlja, onda želite sukob.

MONITOR: Prema najnovijem popisu iz 2021, Hrvatska je manja za 400.000 stanovnika. To je premijer Andrej Plenković protumačio kao rezultat negativnog prirodnog priraštaja. Postoji li korelacija između politike restriktivnog nacionalizma zatvorenih društava, relativnog siromaštva i gubljenja stanovništva?

JAKOVINA: Premijer Plenković rezultate popisa komentirao je poput birokrata, bez političke i povijesne odgovornosti, bez traga državništva. Čudi to, jer su pripreme na „loše“ vijesti s popisom krenule davno. Pojavio se najprije niz paničnih tekstova novinara navezanih na Katoličku crkvu, kako tobože unuci namjerno popisuju svoje djedove i bake kao ateiste, pa tako smanjuju broj katolika. Kako su Crkvi bliski novinari to saznali, ostalo je nejasno, jer sve do danas tih podataka nema. Iz onoga što se do sada pojavilo, pad broja stanovnika za 9.25 posto u 10 godina. Kolega iz Zadra Sven Marcelić pokazao je da je tamo gdje je najveći pad broja stanovnika, najviše glasača najdesnijih opcija. Najmanji je pad uz obalu i oko Zagreba. Postavlja to jedno drugo pitanje: izborne jedinice trebale bi se korigirati, jer već i do sada su Slavonci birali s manje glasova saborske zastupnike. To bi moglo djelovati i na političku scenu, no kako je ipak riječ o hrvatskim sudovima i HDZ-u, ne očekujem korekciju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MARKO VIDOJKOVIĆ, PISAC: Ljudi nisu svjesni kakav je život nas koji smo u prvom rovu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Knjiga će nadživjeti i svoje junake, i nas, i ova vremena. Ostaće zauvijek kao spomenik dobu u kom smo bili gori čak nego i u vrijeme Slobodana Miloševića

 

MONITOR: Direktan ste očevidac događaja i jedna od najaktivnijih javnih ličnosti u Srbiji… Kakva je bila 2021. u Srbiji što se tiče politike i kulture?

VIDOJKOVIĆ: Da počnemo od kulture, pošto je nepostojeća. Zadnja rupa na bilo čijoj svirali, a kamoli ove vlasti. Sam kraj godine je obeležio kulturni skandal u kome je Jelena Trivan poništila konkurs Kulturnog centra Srbije koji je odobrio sredstva za filmove Gorana Markovića, Želimira Žilnika i Srđana Dragojevića. Konačno se desio pravi staljinistički cenzorski potez. Autori koji ne štede ovu vlast bivaju uskraćivani za novčana sredstva za filmove samo zato što su to ti autori. Dragojević sa istim filmom godinama pokušava da dobije novac i ne ide mu. Markovićev film Doktor D je priča o čoveku optuženom za ratne zločine koji uzima novi identitet i bavi se nadrilekarstvom. Poznata priča. Poznavajući Gorana ne bi me čudilo da je konkurisao sa ciljem da ne dobije pare. Da dokaže sa kakvim staljinistima imamo posla. Žilnik bi možda i vratio pare kada bi ih dobio.

Mislim da režim baš zabole za film o Radovanu Karadžiću. Nisu oni ideološki ostrašćeni. Oni su poslovno i partijski angažovani. Da je neko drugi došao sa idejom da snimi film o doktoru D možda bi dobio pare, ali Goran Marković je pokazao zavidan autoritet kakav nisam video u ovoj zemlji. Ima stvarno puno poznatih ljudi koji laju protiv režima, ali jedini on može policajcu u civilu koji ga legitimiše da kaže – ‘Ne dam ličnu kartu, vodite me u zatvor’ i da se policija povuče. Eto, umjetnost je živa, ali kroz javno izražavanje umjetnika, pre svega. Goran Marković je pokazao da mu ne treba nikakva zaštita. Nikakvi „mi“ mu ne trebamo da pričamo: „Ne damo Gorana“. Čovek je umetnik. A to se ne vidi samo po filmovima već i po tom autoritetu koji poseduje da mu oni ništa ne mogu.

MONITOR: Nedavno ste za naš list komentarisali posljednja dešavanja i ekološke proteste. Izvojevane su neke zanimljive pobjede. Da li su to taktike vladajućih struktura pred izbore ili su se ipak za neka pitanja preračunali?

VIDOJKOVIĆ: Ekološki ustanak sam na početku potcenio. Najviše se bavim organizovanim kriminalom u vrhu države, telima kojima upravlja lično Vučić i njemu najbliži ljudi, pa mi je ekološki ustanak delovao smešno. Međutim, onaj ko je cenio situaciju u Srbiji, ispravno je ocenio da veliki broj naroda ne želi da izlazi na ulice zbog mafije koja seče ruke i noge, valja gudru, ubija, radi najgore stvari… nego da je ekologija koja je naš hronični problem odlična tema za novu političku opciju. To smo na kraju i dobili. Oni sada prema istraživanjima imaju preko 10 odsto. To je fantastičan uspeh srpske opozicije. U Beogradu sigurno, a za Srbiju videćemo. Ono što je još bitno je to da mi ne znamo koliko SPS ima. Prema tome situacija na biralištima će da bude daleko zanimljivija nego što smo mislili. Glavni razlog za to je, po meni, politički događaj godine – američke sankcije.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo