Povežite se sa nama

INTERVJU

NEBOJŠA MEDOJEVIĆ, LIDER POKRETA ZA PROMJENE: Crna Gora neće ove godine dobiti pozivnicu za NATO

Objavljeno prije

na

MONITOR: Prije nekoliko dana pozvali ste Vladu Njemačke da prihvati ljude koji se iseljavaju sa sjevera Crne Gore i da Njemačka ponovo procijeni stanje ljudskih prava, demokratije i bezbjednosti u, kako ste rekli, privatnoj mafijaškoj državi. Zbog čega je mafijaška i privatna država?
MEDOJEVIĆ: Od javnog razotkrivanja mehanizama izbornih krađa, ucjena, korupcije, pritisaka i zloupotreba državnih resursa, institucija i službi u cilju protivustavnog i nasilnog, kriminalnog obezbjeđivanja većine na tzv. izborima, svima u Crnoj Gori, ali i EU i SAD, sve je jasno. Crna Gora nije demokratska država čija se vlast konstituiše na fer i slobodnim izborima i na bazi slobodno izražene volje građana. To se konstatuje i u izvještaju Evropske komisije. Svi znaju da režim krade izbore, da su građani koji nijesu članovi vladajućih partija izloženi masovnom kršenju ljudskih prava, političkoj, pa i nacionalnoj diskriminaciji. Iz mojih zvaničnih kontakata sa kolegama poslanicima koji u parlamentima Njemačke, Velike Britanije, Belgije, Francuske i Italije prate pitanja bezbjednosti više puta sam čuo veoma precizne ocjene o vezama globalnih narko kartela i vrha crnogorskog režima i njemu potčinjenih bezbjednosnih službi.

Masovni egzodus između 5.000 i 7.000 građana sa sjevera države, mahom Bošnjaka i glasača vladajućih stranaka, u Njemačku, sa zahtjevima da dobiju politički azil zbog političke diskriminacije i ugrožavanja egzistencije, otvara pitanje vjerodostojnosti zvaničnog stava Njemačke o Crnoj Gori, kao demokratskoj, pravnoj i sigurnoj državi. Hiljade građana sa sjevera Crne Gore sada njemačkim imigracionim organima prenose istinu o stvarnom stanju u Crnoj Gori, praktično zastupajući stavove Demokratskog fronta i upozoravaju Njemačku da im se kao jedina alternativa za preživljavanje nudi organizovani kriminal, šverc cigareta, narkotika, oružja i ljudi ili pristupanje ISIL. Ako diplomatija Njemačke ne vjeruje DF da je Crna Gora privatna mafijaška država u vlasništvu kriminalne organizacije Mila Đukanovića, moraće ozbiljno uzeti u razmatranje iste ocjene hiljada građana koji bježe iz Đukanovićeve privatne države u Njemačku i traže politički azil.

Bez obzira na ogromni novac kojim Đukanović plaća svoje lobiste u EU, zadužene da pričaju i prenose neistine o stanju demokratskih i ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, EU i Njemačka, kao najmoćnija članica, morale bi redefinisati svoje ocjene i uskladiti ih sa realnim stanjem i činjenicama koje su lako dokazive i očigledne.

MONITOR: Izjavili ste da će crnogorski režim morati u naredna dva mjeseca da konkretno dokaže da nije povezan sa globalnim narkokartelima i da ne toleriše trgovinu oružjem.
MEDOJEVIĆ: Još 2008. u parlamentu sam do detalja razotkrivao monstruoznu mrežu odnosa globalnih narkokartela i vrha crnogorskog režima i djelova bezbjednosnih službi koje su Crnu Goru ,,proslavile” kao sigurnu kriminalnu kuću za ove globalne operacije. Kao rezultat dugogodišnjih istraga DEA u Crnoj Gori je uhapšeno više stranih državljana pod optužbom da su ugovarali isporuke oružja terorističkim organizacijama FARC iz Kolumbije i AL Qaidi. Bez znanja Đukanovića, Vlade , DPS-a i ANB-a ovakvi poslovi nijesu mogući. Zato će Vlada morati brzo da konkretno dokaže da je spremna da raskine ovakve veze sa terorističkim organizacijama ako želi pozivnicu za NATO. Mislim da se to neće desiti i da Crna Gora ni ove jeseni neće dobiti pozivnicu za NATO.

MONITOR: Ta uloga je pripala, kako ste rekli, dugogodišnjim favoritima NATO-a, SAD-a i njihovih bezbjednosnih službi Dušku Markoviću i Ranku Krivokapiću, ,,pošto Milu Đukanoviću tamo više niko ne vjeruje”.
MEDOJEVIĆ: Milo Đukanović je krajem 90-ih uz pomoć svog starog prijatelja Jovice Stanišića postao dio aktivnosti bezbjednosnih službi SAD i njihov vrlo lojalan činovnik. Kasnije su isti ili sličan status dobili i Ranko Krivokapić i Duško Marković i nije nikakva tajna da je ovaj trojac bio, u suštini, izvršilac politike SAD u Crnoj Gori. Vremenom je Đukanović preko Milana Roćena razvio višeslojne odnose sa ruskim bezjednosnim, političkim i tajkunskim strukturama i time gubio povjerenje SAD. Đukanović je pokušavao da balansira i bude lojalan i Moskvi i Vašingtonu. Političku podršku dobijao je od Vašingtona i ispunjavao njegove političke zahtjeve, a od Moskve je dobijao ogroman novac, ispunjavajući i njen osnovni zahtjev – usporavanje NATO integracija. Naravno, takva pozicija nije bila dugo održiva i Đukanović je izgubio povjerenje i Moskve i Vašingtona, pa su Krivokapić, Marković i novi šef ANB-a Boro Vučinić dobijali sve veću podršku od SAD. To je Đukanović ocijenio kao pokušaj njegovog rušenja i zbog toga su se desile čistke u DPS i ANB i zaoštrio sukob sa Krivokapićem. Đukanović je poslao jasnu poruku SAD da je on još gazda u DPS-u i vladajućoj koaliciji. On vjeruje samo Dušku Markoviću, jer ga sa njim vežu najmračnije tajne i siguran je da ga on neće izdati. Da li će Marković uspjeti da Đukanovića ubijedi da se pohapse ključni kriminalci iz DPS-a i tako ispune uslovi za dobijanje pozivnice za NATO, ostaje da se vidi.

MONITOR: Zatražili ste uvid u originalnu dokumentaciju o aferi Telekom, koja je stigla iz SAD. Kakve su šanse da ova afera dobije sudski epilog?
MEDOJEVIĆ: Istraga oko korupcije u privatizaciji Telekoma je u SAD i pokrenuta na bazi moje krivične prijave koju sam podnio 2005. godine tadašnjem VDT Vesni Medenici. Ona je na osnovu mišljenja Ekonomskog fakulteta i profesora Anđelka Lojpura i ekipe odbacila moju prijavu i ocijenila da je sve bilo po zakonu. Američka Komisija za hartije od vrijednosti podnijela je krivičnu prijavu na bazi identičnih pravnih razloga, koje sam ja naveo u svojoj prijavi i nakon šest godina istrage, u kojoj su učestvovali i FBI i Državno tužilaštvo SAD, sklopljen je sporazum o priznanju krivice gdje su menadžeri Mađar Telekoma priznali sve detalje kako su korumpirali Đukanovića sa 7,3 miliona eura. U ovom slučaju sve je jasno dokazano i presuđeno i tu Đukanović ne može da se spasi krivičnih sankcija. Potrebno je samo da Demokratski front dođe na vlast i da se izabere novi pošteni Vrhovni državni tužilac koji će otvoriti slučaj, sprovesti isti dokazni postupak već sproveden u SAD i osuditi Đukanovića na kaznu zatvora, a prihod od 7,3 miliona eura od korupcije konfiskovati.

MONITOR: Iz Demokratskog fronta je saopšteno da vlast stalno uvećava birački spisak i pored masovnog iseljavanja iz države…
MEDOJEVIĆ: Svi u Crnoj Gori i međunarodnoj zajednici znaju da su svi izbori pokradeni. Skoro sam dobio tabele iz štaba DPS-a gdje se jasno vidi da je na izborima 2012. za DPS glasalo preko 8.000 stranaca koji nemaju pravo glasa zbog rezidencijalnog uslova. To su tri mandata koje je DPS dobio na bazi izbornih kriminalnih radnji. DPS se ne može pobijediti na izborima koje organizuje Vlada Đukanovića i zato je DF čvrsto opredijeljen da se na protestima, koji će biti organizovani na jesen, izbori za pad Vlade Đukanovića i formiranje prelazne vlade koja bi organizovala fer izbore. Drugi metod borbe protiv izbornih krađa ne postoji i svako ko pristaje na izlazak na izbore po Đukanovićevim pravilima u suštini podržava izborne krađe i daje legitimitet režimu.

MONITOR: Ima li smisla da opozicija izlazi na izbore dok su ovakvi birački spiskovi?
MEDOJEVIĆ: Nijesu samo birački spiskovi problem, već monstruozni sistem ,,sigurni glas” u kojem oko 15.000 plaćenih aktivista DPS, koji su uglavnom i informatori ANB, kontrolišu 150.000 birača i primoravaju ih da glasaju za DPS. Da tragedija bude veća uglavnom se radi o najsiromašnijim građanima. Najveće žrtve režima glasaju za režim da bi preživjeli. Takvo poniženje može se prekinuti jedino protestima.

MONITOR: Iz Fronta ste saopštili da ideju protesta opstruira jedan broj opozicionih partija?
MEDOJEVIĆ: Sve partije koje ne podržavaju proteste u suštini prihvataju da simuliraju opoziciju u nedemokratskom režimu. Za sada se Pozitivna Crna Gora izjasnila protiv protesta, DEMOS i URA izjavama nagovještavaju da su protiv protesta, a stav Demokrata o protestima je vrlo teško odgonetnuti. Brzo će se vidjeti ko je opozicija sistemu, mafijaškoj državi Mila Đukanovića, a ko se kandiduje za ulogu dvorske opozicije koja će simulirati višepartijski sistem.

SDP nije iskoristio šanse

MONITOR: Šta očekujete od Ranka Krivokapića nakon što je pobijedio, da i dalje bude lider SDP?
MEDOJEVIĆ: Od Krivokapića očekujem nastavak politike obmanjivanja i DPS-a i opozicije i njegovih poslodavaca iz inostranstva. SDP je u političkom smislu mrtva partija, bez politike i liderstva. Njihova sudbina je u rukama Đukanovića i on odlučuje šta će sa SDP-om. SDP je prevaziđen politički subjekt koji nije iskoristio svoje istorijske šanse i kome su funkcije i lično bogaćenje funkcionera bili preči od države i reformi.


Kockarski kredit sa Kinezima

MONITOR: Prijete li Crnoj Gori bankrot i dužničko ropstvo?
MEDOJEVIĆ: Crna Gora je već u zoni dužničkog ropstva, jer je godišnji rast BDP od jedan do dva odsto mnogo manji od kamata na kredite koje se kreću od četiri do sedam odsto, pa se učešće duga u BDP uvećava samo od sebe i bez novih dugova. Od 2010. do 2014. država se zadužila za milijardu eura, a BDP je porastao za 250 miliona eura. Dakle, ekonomski sistem je negdje progutao 750 miliona eura. Samo je pitanje vremena kada će država objaviti bankrot jer neće moći da otplaćuje dugove. Ulazak u kockarski kredit sa Kinezima oko izgradnje dionice autoputa, čiji iznos u eurima niko ne zna, jer je ugovoren u dolarima i cijena tog aranžmana je već za preko 100 miliona eura veća, dodatna je omča oko vrata države Crne Gore i budžeta i sasvim je jasno da je Vlada uvela državu u dužničko ropstvo.

Pejović je bio pravi kandidat

MONITOR: Kako komentarišete predlog da je Veselin Pejović, koji Vas je fizički napao na beogradskom aerodromu, bio kandidat za Trinaestojulsku nagradu?
MEDOJEVIĆ: Kada vidim ko je rektor Univerziteta, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik Privrednog suda, ministar pravde, ministar poljoprivrede, ministar za održivi razvoj, jasno je da je Veselin Pejović bio pravi kandidat za 13-julsku nagradu privatne države Mila Đukanovića.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

JOVANA MAROVIĆ, SAVJETODAVNA GRUPA BALKAN U EVROPI: Predstoji nam ogroman posao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobijanjem IBAR-a ne zatvaramo ni jedno pitanje i ni jednu oblast „na duže staze“, u smislu da smo napravili toliki iskorak i postigli velike rezultate i da se time ne moramo više baviti. I ona poglavlja koja su spremna za zatvaranje zatvaramo samo privremeno, predstoji nam ogroman posao na svim poljima

 

 

MONITOR:  Momenat kada ćemo znati da li smo dobili IBAR približava se. Je li IBAR izvjestan?

MAROVIĆ: Da, dobijanje IBAR-a je izvjesno i ne bi tu  trebalo da bude nikakvih iznenađenja. S jedne strane, proces evropske integracije je zasnovan na principu zasluga (merit-based) i u okviru njega Evropska komisija utvrđuje politiku uslovljavanja, definiše mjerila koja treba ispuniti, prati njihovu realizaciju i daje svoju (pr)ocjenu o postignutom napretku. Zbog toga bi trebalo da je od presudnog značaja izvještaj koji je Evropska komisija već izradila i njime dala zeleno svjetlo da pređemo u završnu fazu pregovora. S druge strane, proces je i politički, države imaju pravo veta i mogu da blokiraju kandidatkinju za članstvo bez obzira na rezultate. U ovoj fazi, nema najave blokiranja i zato očekujem da ćemo krajem juna i formalno imati čemu se da se radujemo.

MONITOR: Slažete li se sa onima koji smatraju da je usvajanje IBAR zakona pokazalo da se reforma jedne od najvažnjih oblasti svela na  štrikiranje zadataka?

MAROVIĆ: Uzimajući u obzir preostala prelazna mjerila, njih 31, koje je ova Vlada „preuzela“ od prethodnih i krenula u njihovo ispunjavanje, a zbog specifičnih političkih prilika u državi, do sada su se pokazali kao najzahtjevniji politički uslovi koji su se odnosili na imenovanja u pravosuđu, a za koja je potrebna 2/3 ili 3/5 većina u Skupštini. Kada je ovo postignuto u parlamentu, „prozor i šansa“, koji se ukazali zbog geopolitičke situacije, su se još više odrškrinuli, a skroz otvorili zbog izbora za Evropski parlament na kojim su države članice željele da se pohvale i određenim rezultatima na Zapadnom Balkanu. Otuda smo imali intenzivnu komunikaciju institucija sa Evropskom komisijom, brze reakcije sa obje strane, konstruktivnu saradnju koja je u svakom trenutku imala jasan cilj – IBAR. Naravno, bilo je i lakše doći do tog cilja utoliko što smo još  na nivou ispunjavanja tehničkih uslova i tek predstoji da se usvojeno i sprovede u praksi. Zbog brzine su  napravljeni određeni propusti, koji nisu beznačajni, a odnose na često neadekvatno uključivanje zainteresovane javnosti, zanemarivanje konstruktivnih predloga, usvajanje problematičnih rješenja i sveukupno utisak je  da ćemo vrlo brzo morati dodatno da unaprjeđujemo ove zakone. IBAR jeste tehnički izvještaj i on do sada u procesu pregovora nije ni postojao, već su postojala samo mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja, pa je zbog toga Evropskoj komisiji i bilo lakše da zažmuri na određene propuste. Iz „IBAR epizode“ treba izvući pouke za dalji tok pregovora: zadržati posvećen odnos s obje strane, a otkloniti nedostatke, i tehničke i suštinske.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DARKO DRLJEVIĆ, KARIKATURISTA: Karikatura ne može promijeniti svijet ali može svijest

Objavljeno prije

na

Objavio:

Karikatura je jednostavno glas razuma i duha, moćna onoliko koliko ima svijesti i kulture u društvu. Moćna koliko ima duha u narodu. Koliko ima prostora za nju u štampi i medijima. Ako toga nema, ona gubi svaki smisao

 

 

MONITOR: Od kada smo prvi put razgovarali, gotovo uvijek Vas pitam koliko nagrada ste do sada osvojili? Poslednjih mjeseci pristigla su neka nova priznanja. Važno je i reći da se radi o internacionalnim nagradama.

DRLJEVIĆ: Da, nagrade pristižu, povećava im se broj. U pravu ste, radi se o internacionalnim nagradama, njih i brojim. Domaćih ili nacionalnih gotovo da i nema, jer nema ni nacionalnih takmičenja. Ali imam jedno veliko priznanje, nije na spisku nagrada za karikaturu. Njega  sam dobio, a ne osvojio. A to je nagrada ili plaketa grada Kolašina za moj sveukupan doprinos kulturi mog rodnog grada, kojom se ponosim.

MONITOR: Za oko mi je zapala vaša novija karikatura „Pregovori“. Osim vrhunske ideje i izvedbe, vjerovatno i zbog aktuelnosti teme. Uvijek neki pregovori, i kod nas i u svijetu. Možete li je opisati i reći kako teče proces nastanka jednog ovakvog bisera?

DRLJEVIĆ: Radi se o karikaturi koja je upravo selektovana za nagradu u Brazilu. Pa eto, konstatujući da se puno pregovara, a  malo dogovara, napravio sam ilustraciju kako to ustvari izgleda. Naime, pošto su se ljudi toliko udaljili i otuđili, jedni druge niti čuju niti  razumiju. To mi liči na pijetla i sovu koji se uopšte ne mogu susresti, jer dok jedan spava  drugi je budan, i obratno.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ALEKSANDAR TRIFUNOVIĆ, GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK BANJALUČKOG PORTALA BUKA: Nemoguća je misija ideju Velike Srbije sprovjesti u djelo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Što se tiče pogleda na svijet-to je, po meni, najvažniji obris Deklaracije usvojene  na Svesrpskom saboru u Beogradu – tu je rečeno vrlo jasno: Nas svijet ne zanima.  Srbi šalju poruku svijetu: Jedino smo mi ispravni-svijet nije, pa ćemo mi funkcionisati po našim pravilima

 

 

MONITOR: Na nedavno održanim prvom Svesrpskom saboru u Beogradu, usvojena a je i Deklaracija o zajedničkoj budućnosti srpskog naroda. Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine RS, tvrdi da se ne radi o projektu Velike Srbije. Kakvo je Vaše mišljenje?

TRIFUNOVIĆ: Na sreću srpskog naroda koji živi van Srbije, trenutno ne postoji neka vrsta političkog pokreta niti neka vrsta političke mogućnosti da se na projektu Velike Srbije radi na bilo koji način. Ta ideja je najviše štete upravo donijela srpskom narodu. Revitalizacija te ideje-pa makar i verbalna, donijela bi veliku štetu i mislim da akteri političke scene za tako šta ne mare. Ali, najveći je problem što političari koji trenutno vladaju na prostorima na kojima žive Srbi, bagatelišu ideju jedinstva- pa na svaki pomen kulturnog ili sličnog ekonomskog  povezivanja Srba, iz regije dobijamo bojazan i strahove da se tu ipak ne radi o nekom pokušaju objedinjavanja teritorija. Kako ne vjerujem u iskrenost naših političara ma šta da pričaju-sa trenutnim političkim i ekonomskim snagama, Veliku Srbiju sprovesti u djelo  to je nemoguća misija. I ako bi neko sa tim i krenuo, to bi se obilo Srbima o glavu, prije svih.

MONITOR: Stevandić je, u intervjuu RTS, rekao da će ona biti početkom jula ratifikovana u parlamentu RS, a da je njen značaj i u tome što tekst Deklaracije pokazuje i adekvatno razumijevanje novih globalnih geopolitičkih odnosa. Kakav  „pogled na svijet“ nudi ovaj srpsko-srpski dokument?

TRIFUNOVIĆ: Parlament RS  će da ratifikuje sve što Dodik zamišlja. Vi nemate društveni dijalog na bilo koju temu. Na temu ovako ozbiljnu-ako su tu temu o srpskom jedinstvu tako shvatili kao što su to tvrdili na Svesrpskom saboru, nije bilo nikakve debate u društvu. Čak nije bilo ni unutar političke scene jer je opozicija bila isključena iz svega toga da bi i oni rekli neko svoje mišljenje. Mada je ovdašnja opozicija isto toliko „zaljubljena“ u Vučića koliko je to  u Vučića politički zaljubljen i Dodik. Naravno, možemo pričati koliko je u tome iskrenosti. Ali, jednostavno, u ovom trenutku u politici RS, odgovara da oni prikažu da imaju slogu sa Vučićem. Što se tiče pogleda na svijet-to je, po meni, najvažniji obris ove Deklaracije, tu je rečeno vrlo jasno: Nas svijet ne zanima. Srbi šalju poruku svijetu: Jedino smo mi ispravni-svijet nije, pa ćemo mi funkcionisati po našim pravilima. To je, samo potvrda toga kako se politički Srbi ponašaju. To ide na štetu, prije svega-Srbima u RS i Srbiji. Ne postoji nikakav pogled na svijet –mi „žmirimo“ prema svijetu gledajući šta se tamo dešava i kako se svijet brzo mijenja. I poručujemo: Mi ćemo po našem. To je nemoguća misija.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo