Povežite se sa nama

MONITORING

Bos se vraća kući

Objavljeno prije

na

Pred potjerom koja je u Bosni i Hercegovini dugo najavljivana i konačno otpočela, narkobaron Naser Keljmendi mogao se skloniti na Kosovo, odakle je, kao mladić, i pobjegao poslije prvog ozbiljnijeg krivičnog djela, pokušaja ubistva. Prema Monitorovom dobro obaviještenom izvoru iz crnogorske policije, on je makar desetak dana ranije bio vješto upozoren da će biti pokrenuta velika policijska akcija u BiH, i na vrijeme je otišao iz te države. Pojedini mediji u Bosni su objavili da mu je takva poruka navodno proslijeđena putem nepotpisanog teksta u Avazu još krajem avgusta. U listu čiji je vlasnik Fahrudin Radončić tvrdilo se da će Keljmendi biti uhapšen i zadržan u pritvoru trideset dana, a zatim pušten u nedostatku dokaza. Narkobosu je to bio signal da treba da se skloni. Gdje?

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Sadik Ahmetović je izjavio da bosanskohercegovačke agencije za sprovođenje zakona raspolažu informacijom da je Keljmendi prebjegao u Crnu Goru. Crnogorska policija je to demantovala, ali je Keljmendijev advokat Midhat Kočo izjavio Vijestima da mu se njegov klijent u srijedu javio iz Crne Gore. Rekao je da mu Keljmendi nije kazao da se nalazi u Crnoj Gori, ali da je to zaključio po pozivnom broju sa kojeg je zvao.

Monitorov izvor tvrdi da je Keljmendi, ako ništa drugo, bezbjedno propušten kroz našu državu, na putu prema Kosovu i Albaniji.

„Postoji operativna informacija da je Naser Keljmendi viđen dva dana prije pokretanja akcije Lutka u jednom podgoričkom kafiću. On se sada najvjerovatnije kreće na relaciji Kosovo – Albanija. Tamo ima široku mrežu ljudi koji mogu da ga skrivaju. Treba se prisjetiti da on ima odličnu saradnju sa vrlo jakim i zloglasnim klanom Borci iz Albanije, koji će mu pružati sigurno utočište koliko god mu je potrebno”, priča naš izvor.

Novinari Dana pokušali su da provjere lokacije u Podgorici i Ulcinju na kojima je Keljmendi ranije često boravio. Ispostavilo se da je stan iza podgoričkog kafea Grand nedavno prodao, a u ulcinjski hotel Kazagrande nije im dozvoljen pristup. Ispred hotela je, kako piše Dan, bio parkiran bijeli terenac bosanskih registarskih oznaka (A62-M-072) za koji se pretpostavlja da ga koristi Keljmendi. Dan navodi da je Naser Keljmendi posljednjih dana viđan u više podgoričkih lokala i restorana.

Prema riječima Monitorovog izvora, Keljmendi, koji ima više pasoša, posjeduje velike svote novca koje nije držao ni u Bosni, niti u Crnoj Gori, već na sigurnim mjestima, i koje će mu služiti dok se bude skrivao.

Naš policijski izvor pretpostavlja da se Keljmendi vjerovatno neko vrijeme neće kretati izvan regiona Kosova i Albanije. „Ali, nije isključeno da se, recimo, prebaci do Turske, i da otuda nastavi da vodi poslove”, smatra Monitorov policijski izvor. On vjeruje da je zajedno sa Keljmendijem iz Bosne otišao i najbliži krug njegovih saradnika u toj državi.

U policijskoj akciji Lutka koju sprovode bezbjednosne službe BiH, Ministarstvo unutrašnjih poslova RS, Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) BiH, MUP Kantona Sarajevo i Tužilaštvo BiH do sada je uhapšeno više od 30 osoba, među kojima je i bivši šef Odjeljenja za droge SIPA-e Bojan Cvijan.

Pored Cvijana uhapšen je i Zoran Pušara. Prema nezvaničnim informacijama u akciji MUP-a Republike Srpske, koja je tokom noći između utorka i srijede sprovedena u više gradova, u Bijeljini je uhapšen Marko Krajišnik. Nezvanično, oni su pripadnici klana Darka Eleza.

Mediji prenose da je policijska akcija usmjerena protiv tri organizovane grupe i više osoba koje su učestvovale u ubistvima i razbojništvima i rezultat je višemjesečne istrage o ubistvu Ramiza Delalića Ćele. Najmasovnija akcija izvedena je na području opštine Ilidža gdje je osnovni zadatak bilo hapšenje Keljmendija, osumnjičenog da je „mozak” organizovanog kriminala ne samo u BiH nego u cijeloj regiji.

Iako do zaključenja ovog broja Monitora nijesu saopštena sva imena uhapšenih, naš izvor vjeruje da je policijska akcija u Bosni i Hercegovini usmjerena i protiv kriminalne grupacije Darka Eleza.

,,Elez je stručnjak za naručena ubistva. Nalazi se u zatvoru u Beogradu. Po svoj prilici je bio blizak Keljmendiju. Vjeruje se da je upravo Keljmendi naručilac nekih ubistava koja je počinila ova grupacija”, kaže Monitorov izvor.

Pripadnik ove grupe, prema našim saznanjima, bio je i Miodrag Pajić iz Istočnog Sarajeva, specijalista za krađu automobila koji su korišćeni u izvršavanju ubistava, odnosno naručenih likvidacija.

,,Treba znati da je Elezova kriminalna organizacija bila naslonjena na crnogorsko podzemlje, odnosno na neke kriminalne grupe iz Crne Gore, što znači da će se ova akcija u Bosni reflektovati i na našu državu”, kaže naš policijski izvor.

Potres bi u Crnoj Gori mogao da se osjeti i iz pravca Hercegovine, prvenstveno iz Trebinja, gdje se razbuktala akcija Lutka. Monitor je ranije pisao o tome da je desetak kriminalnih grupa koje djeluju na području Trebinja, Bileće i Mostara, takođe direktno naslonjeno na crnogorsko podzemlje.

Iz Tužilaštva BiH je saopšteno da stotine pripadnika više policijskih agencija učestvuje u ovoj akciji. Dok ovaj broj Monitora odlazi u štampu, ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović najavljuje da će tužilaštvo te države raspisati međunarodnu potjernicu za Naserom Keljmendijem.

,,Poslije ove akcije više ništa neće biti isto”, kazao je direktor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Goran Zubac. On tvrdi da su tokom akcije u potpunosti rasvijetljena ubistva Ramiza Delalića Ćele, Borisa Govedarice, Vladimira Mačara, Milana Vlaškića i Radeta Magazine i Đorđa Ždrala.

Mediji u regionu su odavno objavili da se Naser Keljmendi nalazi na čelu najjače kriminalne porodice na Balkanu, koja vodi poslove iz Peći i Sarajeva. Centar za istraživačko novinarstvo pisao je krajem 2009. kako Keljmendi i njegov klan upravljaju nizom firmi u BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu, te imaju veze sa uticajnim ljudima u regionu.

Prema podacima srpske policije, Keljmendi je glavni finansijer i organizator prometa heroina sa Kosova, koji u Peć stiže autobusima iz Istanbula i Albanije, a zatim se, preko Rožaja, doprema u Novi Pazar, a odatle u Zapadnu Evropu. Prije godinu, Politika je objavila da je srpska policija, istražujući slučaj Darka Šarića, dobila saznanja da su Šarić i klan Keljmendija u bliskim odnosima, što je Keljmendi pokušao da negira.

,,Ja sam biznismen, a to što o meni pišu, neka im je na čast”, izjavio je ne tako davno Keljmendi.

Dobro obaviješteni izvor iz crnogorske policije prije više mjeseci je specijalno za Monitor napravio šemu klana Nasera Keljmendija, u kojoj se navode imena najmanje šezdeset ljudi kao njegovih najbližih saradnika. Prema ovom izvoru Keljmendi ima dobro razgranatu mrežu saradnika u Crnoj Gori.

Monitorov izvor, isto kao i SIPA, tvrdi da se uticaj Keljmendijeve organizacije osim BiH, proteže na Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju, Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, a da jedan krak stiže do Sjedinjenih Američkih Država, zbog čega je ranije povedena istraga, odnosno akcija Besa u koju se uključio i Američki federalni biro (FBI).

Ovaj izvor smatra da bi regionalni policijski kapaciteti bili nemoćni da se nijesu umiješali stranci, što je završeno stavljanjem Keljmendija na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država. Keljmendija je, podsjetimo, američki predsjednik Barak Obama nazvao narkobosom, i to rame uz rame sa Meksikancem Hoze Antonio Soto Gastelumom i Avganistancem Said Vzir Šarom.

Očigledno, to je bio signal političarima na Balkanu da moraju stvoriti političku volju ako žele da se bore protiv organizovanog kriminala.

„Akcija u Bosni i Hercegovini, signalizuje da je u toj državi postignuta politička volja za borbu protiv organizovanog kriminala. Vidjećemo kako će se to reflektovati u Crnoj Gori, s obzirom na Keljmendijevu veliku imovinu i njegove veze u našoj državi. Indikativno je da je Crna Gora i u ovom slučaju bila isključena iz akcije, kao i u slučaju Šarić”, podsjeća Monitorov upućeni izvor.

Kakva je u Crnoj Gori politička volja prema Keljmendiju vidjelo se nedavno kada mu je državno tužilaštvo omogućilo da se za krivično djelo divlja gradnja iskupi uplatom od desetak hiljada eura jednoj školi, odnosno vrtiću u Ulcinju, i kada su se u DPS-u podičili time što im je taj gospodin finansirao kampanju za nezavisnost.

Osokoljen takvom podrškom, Naser Keljmendi je potom pokušao da diskredituje crnogorske proteste koje je predvodio MANS, kada je na račun te nevladine organizacije uplatio čitavih dvjesta eura. Direktorica MANS-a Vanja Ćalović je novac odmah vratila i saopštila da je Keljmendi time pokušao da kompromituje energiju koja se probudila u Crnoj Gori i koja će dovesti do toga da on i njemu slični više nikada ne zarobe naše institucije, već da završe u zatvoru, a njihova imovina u državnoj kasi.

Imovina Nasera Keljmendija u Crnoj Gori još je na sigurnom, i on je ljetos uredno posjećivao i u njoj odmarao, uprkos pozivu iz SAD za zamrzavanjem i oduzimanjem. Za sada je negdje na sigurnom i bjegunac od pravde Naser Keljmendi. Do juče drag gost crnogorske upravljačke klase.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA NE POŠTUJE ROKOVE VLASTITIH OBEĆANJA: Ludom radovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građanima su obećani rast standarda i novi putevi, privredi jednostavnije procedure i finansijska rasterećenja, evropskim partnerima –reforme… I mnogo toga je „odloženo do daljnjeg“. Biće, nadaju se optimisti

 

 

Kada je Milojko Spajić, još zelen na funkciji predsjednika Vlade, najavio da će u septembru prošle godine početi gradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica („paf-paf i 2024. u septembru želim da vidim ašov u zemlji“, M. Spajić, decembar 2023.) samo su najnaivniji povjerovali u izvodljivost datog obećanja. Još nerealnije zvučala je priča o tome kako će, „u narednih pet do sedam godina“ (otprilike do 2030.), Crna Gora dobiti „18 dionica autoputeva i brzih cesti“.

Kako sada stvari stoje, budu li za pet godina u funkciji tri, od obećanih 18 dionica autoputeva i brzih cesti, biće puna kapa. Ostalo – jednog dana.

Neka druga obećanja, lakša za realizaciju a neophodna za normalizaciju političkih, ekonomskih i društvenih odnosa u Crnoj Gori, zvučala su mnogo realnije. Za njihovo provođenje trebalo je samo dobre volje i, uglavnom, 41 glas u Skupštini Crne Gore. Opet, ni od njih, još uvijek, nema ništa.

Slijedeći premijerovo insistiranje da je ekonomija važnija od politike, krenimo sa tog kraja. Dijelom i zato što za ispunjenje tih obećanja vlast nije trebalo da podnese neku veliku žrtvu, u vidu smanjenja mogućnosti kadrovanja (političkog zapošljavanja po dubini) ili pojačane kontrole trošenja državnog novca preko Vlade, državnih i javnih preduzeća, lokalnih samouprava…

Od proljeća prošle godine slušamo priču o „skorom“ usvajanju zakona o stalnom sezoncu. Ipak, lako se može desiti da predstojeću turističku sezonu, uz narastajući problem sa plažama, dočekamo jednako nespremni kao i prošle godine. Ili sa zakonskim rješenjem koje će, prema dostupnim komentarima zainteresovanih, donijeti novih problema makar onoliko koliko i potencijalnih rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLICIJA PROTIV SLOBODNE RIJEČI: Disciplinovanje kritičara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Međunarodna praksa, rezolucije, presude Suda u Strazburu su neumoljive i na strani su slobodne riječi. Sve suprotno u odnosu na domaću praksu koja se bila ukorijenila za vrijeme vladavine DPS-a, a koju, kao i u slučaju Brana Mandića, vlast, kada joj treba, baštini i danas

 

 

,,Sve vrijeme bio sam koncentrisan na to AX”, kazao je istoričar, profesor Univerziteta Crne Gore, Aleksandar Stamatović urednici i voditeljki Ireni Ivanović-Tatar, koja je nosila majicu sa tom oznakom.

,,Je li ova majica na meni. Armani. Što? Sviđa li vam se”, odgovorila je ona.

,,Pa sviđa mi se ono što je ispod nje i iznad nje”, rekao je profesor.

Ovako je tekao razgovor na kraju emisije Neki to vole vruće“ na TV Adria, 16. maja prošle godine. Javnost se uzbudila, reagovala, osudila.

Stamatović se decenijama bavi politikom, a bio je lider Otadžbinske srpske stranke. Preko deceniju je radio u više osnovnih i srednjih škola u Podgorici kao profesor istorije. U zvanje redovnog profesora na Filozofskom fakultetu na Palama izabran je u novembru 2017. Nakon raskida radnog odnosa sa Univerzitetom u Istočnom Sarajevu, u zvanju docenta radi od 1. aprila 2023. godine na Filozofskom fakultetu (Studijski program istorija) u Nikšiću.

Kako je Stamatović profesor državnog univerziteta, nakon pola godine reagovao je i Etički odbor UCG. Bolje da nije – Stamatović je aboliran uz ocjenu odbora, etičkog, da je ,,iskazao afinitet prema duhu novinarke Tatar“.
,,Profesori su zaključili da je neobuzdani profesor zapravo mislio na moje ‘duhovne atribute’, ljepotu, jer se ispod majičice, tj. grudi nalazi duša. Crni humor je sve u ovoj zemlji čuda”, izjavila je nedavno novinarka Tatar.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Joanikije  Mićović je nakon izbora za mitroplita ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, kojim su dali podršku studentima u Srbiji, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti

 

 

Kako raste nervoza srbijanskog režima zbog studentskih protesta u zemlji i povećanja uloga i tenzija u Bosni, usljed protivustavnih mjera vlasti u Banja Luci, dio arhijereja Srpske crkve (SPC) je opet javno oponirao beogradsku centralu (i svjetovnu i duhovnu). Mitropoliti njemački Grigorije Durić, crnogorski Joanikije Mićović, žički Justin Stefanović, hercegovački Dimitrije Rađenović i episkopi zapadnoamerički Maksim Vasiljević i istočnoamerički Irinej Dobrijević uputili su krajem februara otvoreno pismo javnosti. Reakcija je uslijedila nakon “različitih optužbi na račun studenata” režimskih medija ali i “crkvenih velikodostojnika…i putem zvaničnih glasila SPC”. Šestorica su pozvala na “poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe, kao i na odgovorno izražavanje i izveštavanje”. Usprotivili su se njihovom “dehumanizovanju”, “ponižavanju”,  “stavljanju u kontekst ‘obojene revolucije’“ i “srpskih ustaša“. Studentima je epitet “ustaša” stigao nekoliko dana ranije sa portala Eparhije kruševačke u kojoj stoluje, režimu odani, David Perović. U svom tekstu mitropolit David je podržao tezu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je studentski protest zapravo „obojena revolucija“. U tvrdio je da studenti imaju mentore “koji ih obučavaju kako da postanu ‘srpske ustaše’ i novi zlodusi Lubjanke (sjedište zloglasnog KGB-a ispod koga je i zatvor)“.

Mitropolit David je slovio za nasljednika Amfilohija Radovića kao kandidat Vučića i Irineja Bulovića, moćnog episkopa bačkog i uzdanicu Kremlja. Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije bila za to rješenje i, uz lobiranje pojedinih uticajnih zapadnih ambasadora kod Vučića, ishodovano je  da Joanikije preuzme Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP).  Vučić i Patrijaršija su ukinuli Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uklonili mitropolitu titulu arhiepiskopa cetinjskog i sve ostale oblike autonomije koje je Amfilohije posljednjih godina počeo omeđavati u odnosu na Beograd i Vučića. Vučićev odboj prema Joanikiju je dodatno pojačan njegovim odbijanjem da predsjedniku Srbije dozvoli održati govor na sahrani u Podgorici budući da je za života s Amfilohijem bio u lošim odnosima. Vučić je javno negirao da je tražio da govori. Monitor je tada pisao da je imao uvid u brojne tekstualne poruke savjetnika predsjednika poslatih Joanikijevom najbližem okruženju u kojima se, maltene prijeteći, insistiralo da se Vučiću da riječ.

Nakon ustoličenja mitropolit Joanikije se ponašao lojalno prema srbijanskoj vlasti. Temeljni ugovor sa Vladom CG koji je trebao potpisati mitropolit crnogorski (kako je i Amfilohije najavio i kako je bila praksa u okruženju da to rade mjesni mitropoliti)  potpisao je srbijanski patrijarh Porfirije Perić. Perić je zaređao česte posjete Crnoj Gori i javno se uključio u kampanju pred popis stanovništva (u saradnji sa srpskom službom državne bezbjednosti) da se Crnogorci nacionalno izjašanjavaju kao Srbi.

Joanikije je ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti. Američki episkopi, hercegovački i njemački mitropoliti su već neko vrijeme javni protivnici i kritičari Vučića i njegove klike. Ipak, za razliku od “srpskih ustaša” i drugih epiteta upućenih studentima koje su šestorica osudili, epitet “zlodusi Lubjanke” nije osuđen u javnom pismu, možda baš zbog Joanikijeve bliskosti s njima.  On je suštinski  podržao rusku agresiju na Ukrajinu. Tvrdio je da su “događaji u Ukrajini posljedice bezbožništva koje se bilo ukorijenilo” kao i da je “Crna Gora projektovana da bude mala Ukrajina“. Nakon početka agresije posjetio je Moskvu dva puta. U oktobru 2022. je odatle poručio da je “Crna Gora… opstala zato što se vezivala za Rusiju”. Tada je sa episkopom slavonskim Jovanom Čulibrkom 18. oktobra otvorio i blagoslovio Festival “Srpska uteha ruskom srcu”. Za poglavara ruske crkve u Ukrajini Onufrija Berezovskog, koji je ranije podržao litije i dolazio u Crnu Goru, Joanikije nije imao “reči utehe” kao za Ruse. Onufrije je nekoliko puta osudio agresiju, teška razaranja i zločine koje je ruska vojska počinila u Ukrajini, pri tom porušivši ili oštetivši i 397 pravoslavnih crkava i manastira.

Srbijanska vlast je 3. marta odgovorila na Joanikijev potpis sa tekstom u Večernjim novostima koje uređuje Milorad Vučelić, nekada glavni ratni propagandista Slobodana Miloševića i sadašnji medijski bič Andrićevog venca. Vučelic je i nosilac Ordena Svetog Save koji mu je lično uručio patrijarh Porfirije za “novinarski profesionalizam i afirmaciju hrišćanskih vrednosti i vrlina”. Novosti su napisale, tj. ispalo je kao da su prenijele iz Sunčanika, “10 razloga zbog kojih mitropolit Joanikije nije smeo da potpiše pismo protiv SPC i patrijarha srpskog”. Mimo rušenja jedninstva SPC-a, Joanikiju se zamjera da je zaboravio da ga je Patrijarh ustoličio na Cetinju, da nije osudio “besprizornu kampanju koja se, prvenstveno preko (nezavisnih) Nova.rs, N1 i društvenih mreža, vodi protiv Srpske Crkve i srpskog patrijarha”. Još se zamjera da je “zaboravio da pogleda ko sve iz Crne Gore podržava proteste u Srbiji”. To su “osvedočeni neprijatelji MCP i neprijatelji srpskog naroda…Aljbin Kurti… i podrška iz Hrvatske sa sve ustaškim i neo-ustaškim simbolima”. Autor teksta tvrdi da “niko ni u najkošmarnijem snu nije mogao da sanja da će Mitropolit Joanikije, koji je smatran za tvrdi stub Srpske Crkve u CG, stati u red sa onima koji ne žele dobro srpskom narodu i Srbiji”. Tekst završava da “još uvek nije kasno da Joanikije povuče svoj potpis sa tog pisma protiv Patrijarha …i da se javno izvini… i prinese pokajanje i zatraži oproštaj”. Čitajući između redova i prema ranijim tekstovima Vučelićevog lista, da se naslututi da će, u suprotnom, Marko Parezanović (načelnik operative državne bezbjednosti i osoba veoma bliska Vučiću) morati (opet) da se pozabavi Joanikijem. Osim ako ga ne zaštite moćni “zlodusi Lubjanke”.

Takvih strahova, za sada, nemaju svjetovni srpski političari u Crnoj Gori koji takođe ispovjedaju (deklarativno) pravoslavlje ali prije svega lojalnost Prvoj familiji Srbije i Kremlju. Predsjednik državne Skupštine Andrija Mandić i njegov koalicioni partner Milan Knežević su sletili 1. marta u Banja Luku da javno pruže podršku političarima čije riječi i potezi, po njihovom sopstvenom priznanju, imaju za cilj razbijanje države Bosne i Hercegovine. Takav scenarij nesumnjivo može imati nesagladive posljedice u regionu i šire.

U Palati Republike ih je dočekao prvostepeno osuđeni predsjednik RS-a Milorad Dodik. Dodik je nakon objave presude u Sudu BiH 26. februara zbog donešenja zakona u NSRS o nepriznavanju odluka Ustavnog suda BiH i odluka Visokog predstavnika za BiH najavio nastavak konfrontacije. Istovremeno su Mandić i Knežević osudili ovu presudu kao pucanj u Dejton i nedemoktratski čin. Po ubrzanoj proceduri parlament RS-a je usvojio novi set zakona kojima se zabranjuje rad Tužilaštva i Suda BiH i SIPA-e (Državna agencija za istragu i zaštite) na teritoriji Republike Srpske. Takođe je pozvao zaposlene Srbe u ovim organima da pređu u institucije RS-a. Ostalo je još da se donesu zakoni o OSA-i (Obavještajna sigurnosna agencija ), Graničnoj policiji i Upravi za indirektno oporezivanje. Ukoliko bi RS pokušala sprovesti zabranu BiH institucija na svojoj teritoriji to bi neminovno vodilo u konflikt i intervenciju stranih trupa u BiH. Ranije su vlasti RS-a nekoliko puta saopštavale da ne priznaju ni Visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita jer njegov izbor nije potvrdio Savjed bezbjednosti UN-a. Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih Nacija je javno odgovorio na ovakve tvrdnje da UN nisu strana potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma i da ne treba potvrda Savjeta bezbjednosti za izbor Visokog predstavnika već samo da budu obavješteni kada Upravni odnor Savjeta za sprovedbu mira (PIC) izabere novog visokog predstavnika, u ovom slučaju njemačkog diplomatu Šmita.

Uprkos svemu i zapaljivoj retorici, Mandić je u Banja Luci poručio da su Srbi iz Crne Gore zajedno sa Srbima iz Srpske i kada je teško. Knežević je ponovio da je presuda Dodiku pucanj u Dejton bez obrazloženja tog zaključka. Naknadni tweet Pokreta Evropa sad (PES) i premijera Milojka Spajića da su ova dvojica političara bili privatno u Banja Luci ne mijenja suštinu stvari su oni tamo de fakto pružili podršku razbijanju suverene i međunarodno priznate države. Tu bojazan nezvanično dijeli i diplomatska zajednica u regionu a prvi put su se čuli i glasovi iz Evropskog parlamenta da ovakvo ponašanje dijela izvršne i zakonodavne vlasti ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima i zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa EU kojima Crna Gora teži.

Igre prijestola se nastavljaju.  Posljednja vijest: Milorad Dodik je na mreži X potvrdio da je pozvan u Tužilaštvo BiH, kako bi kao osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka BiH dao izjavu. Rekao je da se neće odazvati. Kriza u našem regionu  se rasplamsava. Vučić računa na sebi i ideji srpskog sveta  lojalne snage, Crnoj Gori. Crna Gora mora imati odgovor na tu situaciju.

Jovo MARTINOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo