Povežite se sa nama

MONITORING

Boje su pred nama

Objavljeno prije

na

Za parlamentarne izbore 14. oktobra 2012. prijavilo se 13, što koalicionih, što partijskih lista. Od toga je šest manjinskih lista – četiri albanske, bošnjačka i hrvatska. Na prethodnim izborima građani su birali između šesnaest partija i koalicija. Zbog izmjena u zakonu, redosljed kandidata za odbornike i poslanike bitno je značajniji nego ranije. Mandati koje je lista dobila dodjeljuju se kandidatima prema redosljedu na izbornoj listi. „Ako odborniku, odnosno poslaniku prestane mandat izabraće se onaj kandidat koji je sljedeći prema redosljedu na izbornoj listi”, piše u Zakonu.

Ranije je pravo da biraju poslanike sa druge polovine liste pripadalo partijama i redosljed na listi nije ih obavezivao. Doduše, novim propisom je predviđeno i da se od kandidata koji treba da zamijeni nekog drugog, prije potvrđivanja, traži pismena saglasnost da prihvata mandat. Tu se može kriti leglo zloupotrebe – kome partija naredi, može se izmaknuti tako što neće biti saglasan da dobije mandat za koji se uredno kandidovao.

Poslaničku listu Evropska Crna Gora – Milo Đukanović predao je Đukanović lično. Tu koaliciju čine Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska i Liberalna partija. Prema starom dogovoru SDP-u pripada svako peto, LP su pripala dva mjesta.

Iako je primijetio da, kao i građani i čelnici DPS-a, prepoznaju ,,zamor materijala u personalnom sastavu”, Primus se okružio provjerenim kadrovima – dugogodišnji ministri, višedecenijski poslanici. Upućeni tvrde da budući poslanici do posljednjeg trena nijesu znali kakav raspored je Đukanović smislio – hoće li ih, ili neće pogledati. Bog ili Šef, svejedno.

Prvi do Đukanovića je Igor Lukšić. Entuzijazam oko njegovog promovisanja u punopravnog nasljednika nekako je splasnuo, ali premijer je ipak premijer. To što je kod nas premijer prirodno u sjenci, druga je priča.

Čaršija je silno naglabala o sudbini Svetozara Marovića. Gazda je riješio da je dotični, zasad, dovoljno patio i dovoljno u partiji izgubio. Kao zombi, još može da koristi – treće mjesto. Branimir Gvozdenović i Duško Marković pedstavljaju dva važna stuba ove države – divlju gradnju i tajnu policiju. Logično je da budu među prvih deset. Željko Šturanović svjedoči kako se daleko u ovoj zemlji može dogurati ako ne predstavljaš – ništa. Mevludin Nuhodžić slična je pojava samo u multietničkom vidu.

DPS-ova lista poštovala je odredbu zakona prema kojoj pripadnicima manje zastupljenog pola pripada 30 odsto mjesta na listama. Način na koji su rasporedili kandidatkinje klasičan je primjer izvrgavanja ruglu čitave priče o rodnoj ravnopravnosti. Prva žena na listi je Daliborka Pejović, na četrnaestom mjestu. Ministarka Sanja Vlahović je sedamnaesta, do nje gradonačelnica Kotora Maja Ćatović. Sa Milicom Pejanović–Đurišić na broju 22 i Draginjom Vuksanović iz SDP-a na četrdesetom, završava se spisak od pet žena među prvih četrdeset odabranih.

Nada Drobnjak, dugogodišnja šefica vladine Kancelarije za ravnopravnost polova i predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, smještena je na 52 mjesto. Među posljednjih deset imena potpunu žensku dominaciju kvari Dragan Purko Ivančević iz Liberalne partije. Ima tu puno simbolike: žene, današnji liberali i ostala sitnež.

Lista Demokratskog fronta donijela je, za naše prilike, veliko iznenađenje. Prvi put partijski lideri pomjerili su se i vrhove liste ustupili nekom drugom. Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić prvi je na izbornoj listi Demokratski front – Miodrag Lekić, dok je druga na listi tog opozicionog saveza Ljiljana Đurašković. Treća na listi je Branka Bošnjak, četvrti Milan Knežević, dok je sindikalni lider Janko Vučinić na petom mjestu. Andrija Mandić, predsjednik Nove tek je na šestom mjestu na listi, iza njega je predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević. Osmo mjesto pripalo je Predragu Bulatoviću. Nakon njih na listi su Goran Danilović, Branko Radulović, Strahinja Bulajić, Slaven Radunović, Koča Pavlović…

Na listi Demokratskog fronta upadljiva je mala zastupljenost pripadnika manjinskih naroda.

Pozitivna Crna Gora prva je predala listu Državnoj izbornoj komisiji Na listi, čiji je naziv Pozitivna Crna Gora – Darko Pajović, osim Pajovića, nalaze se i advokatica Azra Jasavić, ekonomista Mladen Bojanić, profesor Srđan Perić, politikolog Dritan Abazović… Riječ je o ljudima poznatim javnosti i do sada partijski neangažovanima.

Između ostalih, na izbornoj listi Pozitivne su i privrednik Nikola Koćalo, ekonomista Goran Đurović, meteorolog Branko Micev…

Na listi SNP-a nema iznenađenja. Na čelu je predsjednik partije Srđan Milić, drugi Neven Gošović, slijede Snežana Jonica, Milorad Bakić, Aleksandar Damjanović, Zdenka Popović, Vasilije Lalošević, Velizar Kaluđerović, Obrad Gojković, Nataša Vuković. SNP je jedina partija koja je, umjesto rješenja o trećini žena na listi, primijenila pravilo da ženama pripadne svako treće mjesto.

Koalicija Srpska sloga sastavljena je od Narodne stranke, Srpske liste, Otadžbinske srpske stranke, Srpske radikalne stranke i Demokratskog centara Boke. Nosilac liste je Jovan Markuš iz Narodne stranke. Drugi na listi je Dobrilo Dedeić, treći Aleksandar Stamatović.

Koaliciju Srpski nacionalni savez – Ranko Kadić čine Demokratska srpska stranka, Srpska radikalna stranka i Srpsko narodno vijeće.

Na čelu liste Bošnjačke stranke je lider partije Rafet Husović. Nakon Husovića, na listi su Suljo Mustafić, Kemal Zoronjić, Almer Kalač, Nedžad Drešević, Damir Gutić, Munib Ličina, Osman Nurković, Kemal Purišić, Amer Halilović, Orhan Šahmanović, Rešad Sijarić i Kenan Strujić.

Albanske partije i koalicije predale su četiri izborne liste. Koaliciju Za jedinstvo, čine Forca, Građanska inicijativa i Pokret Perspektiva. Predvode je Genci Nimanbegu i Vaselj Siništaj.

Na čelu liste pod imenom Albanska koalicija – Demokratski savez u Crnoj Gori, Demokratska partija i Albanska Alternativa je Fatmir Đeka.

Koaliciju Demokratske unije Albanaca i Partije demokratskog prosperiteta predvode Mehmed Zenka i Hamdi Hasani.

Albanska omladinska alijansa prvi put se pojavljuje na političkoj sceni Crne Gore. Tu listu predvodi Anton Ljuljđuraj.

Na čelu liste Hrvatske građanske inicijative je dosadašnja poslanica Ljerka Dragičević. Pored nje, u vrhu liste su i predsjednica stranke Marija Vučinović, Ilija Janović, Josip Gržetić, Blanka Radošević- Marović.

Na izborima će učestvovati i koalicija Zajedno koju čine Stranka penzionera i invalida i Jugoslovenska komunistička partija Crne Gore.

Nosilac izborne liste je član GO SPISP Miloje Šestović, a u vrhu koalicione liste su i Miomir Džankić, Vladislav Vuković, te predsjednik SPISP Miladin Kadić.

Nakon roka za predaju izbornih lista, koji je istekao u srijedu, 19. septembra u ponoć, Državna izborna komisija u roku od 48 sati treba da potvrdi ili odbaci predate liste. Poslije se čeka istorija.

Fantomi u spiskovima

Prema podacima koje je u vrlo kratkom roku prikupio MANS u biračkom spisku najmanje 1,282 hiljade birača nema upisan matični broj, dok je 290 građana upisano na dva različita biračka mjesta. Demokratski front tražio je da se birački spisak hitno očisti od fantomskih glasača.

„Kamo sreće da su problemi na koje s razlogom ukazuje MANS jedina neregularnost u biračkom spisku za predstojeće izbore. Svakog mora da zabrine podatak da je u birački spisak upisano nešto više od 512 hiljada birača”, ocijenio je poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović. On odavno upozorava na nelogičnost da podaci sa prošlogodišnjeg popisa pokazuju da u Crnoj Gori ima 474.655 punoljetnih stanovnika, dok je u birački spisak upisano 506.212 ljudi.

U biračkom spisku je, prema tim podacima, za preko 31 hiljadu više ljudi nego što prema popisu ima punoljetnih.

Predsjednik DPS-a Milo Đukanović tvrdi da je crnogorski birački spisak ,,među najuređenijim u svijetu”. Uređen po mjeri DPS-a, svakako.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo