Povežite se sa nama

MONITORING

Boje su pred nama

Objavljeno prije

na

dejana-savicevic

Za parlamentarne izbore 14. oktobra 2012. prijavilo se 13, što koalicionih, što partijskih lista. Od toga je šest manjinskih lista – četiri albanske, bošnjačka i hrvatska. Na prethodnim izborima građani su birali između šesnaest partija i koalicija. Zbog izmjena u zakonu, redosljed kandidata za odbornike i poslanike bitno je značajniji nego ranije. Mandati koje je lista dobila dodjeljuju se kandidatima prema redosljedu na izbornoj listi. „Ako odborniku, odnosno poslaniku prestane mandat izabraće se onaj kandidat koji je sljedeći prema redosljedu na izbornoj listi”, piše u Zakonu.

Ranije je pravo da biraju poslanike sa druge polovine liste pripadalo partijama i redosljed na listi nije ih obavezivao. Doduše, novim propisom je predviđeno i da se od kandidata koji treba da zamijeni nekog drugog, prije potvrđivanja, traži pismena saglasnost da prihvata mandat. Tu se može kriti leglo zloupotrebe – kome partija naredi, može se izmaknuti tako što neće biti saglasan da dobije mandat za koji se uredno kandidovao.

Poslaničku listu Evropska Crna Gora – Milo Đukanović predao je Đukanović lično. Tu koaliciju čine Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska i Liberalna partija. Prema starom dogovoru SDP-u pripada svako peto, LP su pripala dva mjesta.

Iako je primijetio da, kao i građani i čelnici DPS-a, prepoznaju ,,zamor materijala u personalnom sastavu”, Primus se okružio provjerenim kadrovima – dugogodišnji ministri, višedecenijski poslanici. Upućeni tvrde da budući poslanici do posljednjeg trena nijesu znali kakav raspored je Đukanović smislio – hoće li ih, ili neće pogledati. Bog ili Šef, svejedno.

Prvi do Đukanovića je Igor Lukšić. Entuzijazam oko njegovog promovisanja u punopravnog nasljednika nekako je splasnuo, ali premijer je ipak premijer. To što je kod nas premijer prirodno u sjenci, druga je priča.

Čaršija je silno naglabala o sudbini Svetozara Marovića. Gazda je riješio da je dotični, zasad, dovoljno patio i dovoljno u partiji izgubio. Kao zombi, još može da koristi – treće mjesto. Branimir Gvozdenović i Duško Marković pedstavljaju dva važna stuba ove države – divlju gradnju i tajnu policiju. Logično je da budu među prvih deset. Željko Šturanović svjedoči kako se daleko u ovoj zemlji može dogurati ako ne predstavljaš – ništa. Mevludin Nuhodžić slična je pojava samo u multietničkom vidu.

DPS-ova lista poštovala je odredbu zakona prema kojoj pripadnicima manje zastupljenog pola pripada 30 odsto mjesta na listama. Način na koji su rasporedili kandidatkinje klasičan je primjer izvrgavanja ruglu čitave priče o rodnoj ravnopravnosti. Prva žena na listi je Daliborka Pejović, na četrnaestom mjestu. Ministarka Sanja Vlahović je sedamnaesta, do nje gradonačelnica Kotora Maja Ćatović. Sa Milicom Pejanović–Đurišić na broju 22 i Draginjom Vuksanović iz SDP-a na četrdesetom, završava se spisak od pet žena među prvih četrdeset odabranih.

Nada Drobnjak, dugogodišnja šefica vladine Kancelarije za ravnopravnost polova i predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, smještena je na 52 mjesto. Među posljednjih deset imena potpunu žensku dominaciju kvari Dragan Purko Ivančević iz Liberalne partije. Ima tu puno simbolike: žene, današnji liberali i ostala sitnež.

Lista Demokratskog fronta donijela je, za naše prilike, veliko iznenađenje. Prvi put partijski lideri pomjerili su se i vrhove liste ustupili nekom drugom. Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić prvi je na izbornoj listi Demokratski front – Miodrag Lekić, dok je druga na listi tog opozicionog saveza Ljiljana Đurašković. Treća na listi je Branka Bošnjak, četvrti Milan Knežević, dok je sindikalni lider Janko Vučinić na petom mjestu. Andrija Mandić, predsjednik Nove tek je na šestom mjestu na listi, iza njega je predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević. Osmo mjesto pripalo je Predragu Bulatoviću. Nakon njih na listi su Goran Danilović, Branko Radulović, Strahinja Bulajić, Slaven Radunović, Koča Pavlović…

Na listi Demokratskog fronta upadljiva je mala zastupljenost pripadnika manjinskih naroda.

Pozitivna Crna Gora prva je predala listu Državnoj izbornoj komisiji Na listi, čiji je naziv Pozitivna Crna Gora – Darko Pajović, osim Pajovića, nalaze se i advokatica Azra Jasavić, ekonomista Mladen Bojanić, profesor Srđan Perić, politikolog Dritan Abazović… Riječ je o ljudima poznatim javnosti i do sada partijski neangažovanima.

Između ostalih, na izbornoj listi Pozitivne su i privrednik Nikola Koćalo, ekonomista Goran Đurović, meteorolog Branko Micev…

Na listi SNP-a nema iznenađenja. Na čelu je predsjednik partije Srđan Milić, drugi Neven Gošović, slijede Snežana Jonica, Milorad Bakić, Aleksandar Damjanović, Zdenka Popović, Vasilije Lalošević, Velizar Kaluđerović, Obrad Gojković, Nataša Vuković. SNP je jedina partija koja je, umjesto rješenja o trećini žena na listi, primijenila pravilo da ženama pripadne svako treće mjesto.

Koalicija Srpska sloga sastavljena je od Narodne stranke, Srpske liste, Otadžbinske srpske stranke, Srpske radikalne stranke i Demokratskog centara Boke. Nosilac liste je Jovan Markuš iz Narodne stranke. Drugi na listi je Dobrilo Dedeić, treći Aleksandar Stamatović.

Koaliciju Srpski nacionalni savez – Ranko Kadić čine Demokratska srpska stranka, Srpska radikalna stranka i Srpsko narodno vijeće.

Na čelu liste Bošnjačke stranke je lider partije Rafet Husović. Nakon Husovića, na listi su Suljo Mustafić, Kemal Zoronjić, Almer Kalač, Nedžad Drešević, Damir Gutić, Munib Ličina, Osman Nurković, Kemal Purišić, Amer Halilović, Orhan Šahmanović, Rešad Sijarić i Kenan Strujić.

Albanske partije i koalicije predale su četiri izborne liste. Koaliciju Za jedinstvo, čine Forca, Građanska inicijativa i Pokret Perspektiva. Predvode je Genci Nimanbegu i Vaselj Siništaj.

Na čelu liste pod imenom Albanska koalicija – Demokratski savez u Crnoj Gori, Demokratska partija i Albanska Alternativa je Fatmir Đeka.

Koaliciju Demokratske unije Albanaca i Partije demokratskog prosperiteta predvode Mehmed Zenka i Hamdi Hasani.

Albanska omladinska alijansa prvi put se pojavljuje na političkoj sceni Crne Gore. Tu listu predvodi Anton Ljuljđuraj.

Na čelu liste Hrvatske građanske inicijative je dosadašnja poslanica Ljerka Dragičević. Pored nje, u vrhu liste su i predsjednica stranke Marija Vučinović, Ilija Janović, Josip Gržetić, Blanka Radošević- Marović.

Na izborima će učestvovati i koalicija Zajedno koju čine Stranka penzionera i invalida i Jugoslovenska komunistička partija Crne Gore.

Nosilac izborne liste je član GO SPISP Miloje Šestović, a u vrhu koalicione liste su i Miomir Džankić, Vladislav Vuković, te predsjednik SPISP Miladin Kadić.

Nakon roka za predaju izbornih lista, koji je istekao u srijedu, 19. septembra u ponoć, Državna izborna komisija u roku od 48 sati treba da potvrdi ili odbaci predate liste. Poslije se čeka istorija.

Fantomi u spiskovima

Prema podacima koje je u vrlo kratkom roku prikupio MANS u biračkom spisku najmanje 1,282 hiljade birača nema upisan matični broj, dok je 290 građana upisano na dva različita biračka mjesta. Demokratski front tražio je da se birački spisak hitno očisti od fantomskih glasača.

„Kamo sreće da su problemi na koje s razlogom ukazuje MANS jedina neregularnost u biračkom spisku za predstojeće izbore. Svakog mora da zabrine podatak da je u birački spisak upisano nešto više od 512 hiljada birača”, ocijenio je poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović. On odavno upozorava na nelogičnost da podaci sa prošlogodišnjeg popisa pokazuju da u Crnoj Gori ima 474.655 punoljetnih stanovnika, dok je u birački spisak upisano 506.212 ljudi.

U biračkom spisku je, prema tim podacima, za preko 31 hiljadu više ljudi nego što prema popisu ima punoljetnih.

Predsjednik DPS-a Milo Đukanović tvrdi da je crnogorski birački spisak ,,među najuređenijim u svijetu”. Uređen po mjeri DPS-a, svakako.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo