Povežite se sa nama

MONITORING

Na Kosovo stigle „foke”

Objavljeno prije

na

U akciju hapšenja odbjeglog narkobosa Nasera Keljmendija mogli bi se uključiti i američki marinci, odnosno pripadnici specijalnih jedinica pod nazivom „foke”. Oni su, prema saznanjima Monitora, stigli na Kosovo i stacionirani su u vojnoj bazi Bondstil. „Specijalna jedinica američkih vojnika pristigla je vrlo brzo poslije pokretanja akcije u Bosni. Oni su za ovu priliku došli sa Bliskog istoka, gdje su ranije učestvovali u hapšenju mnogih talibana i pripadnika Al-kaide. To što su stigli potvrđuje pretpostavke da se Naser Keljmendi nalazi na Kosovu”, priča naš dobro obaviješteni izvor iz crnogorske policije.

On smatra da američki vojnici neće kretati u hapšenje dok se ne razriješe pravne dileme oko akcije koja je pokrenuta u Bosni i Hercegovini, i dok ne vide kako će se ponašati kosovske vlasti poslije podizanja međunarodne potjernice za Keljmendijem i ortacima.

„Sasvim je sigurno da Amerikanci veoma dobro znaju kretanje odbjeglog narkobosa i da mu neće dozvoliti da napusti Kosovo. Priče ovih dana da je on to već učinio i da se navodno nalazi ili u Turskoj ili u nekoj zapadnoevropskoj zemlji su neosnovane”, kaže Monitorov izvor.

Sud Bosne i Hercegovine donio je u međuvremenu naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za više osumnjičenih osoba u okviru policijske akcije Lutka, među kojima je, prema nezvaničnim saznanjima agencije Srna i Naser Keljmendi. U Sudu BiH toj agenciji je potvrđeno da je odluka donesena na osnovu zahtjeva tamošnjeg tužilaštva.

Oni nijesu htjeli precizirati imena osoba za kojima je raspisana međunarodna potjernica, ali su naveli da se radi o osumnjičenima u predmetu koji se pred Sudom BiH vodi pod nazivom „Bojan Cvijan i drugi”. Riječ je o grupi osumnjičenoj za organizovani kriminal, ubistva, razbojništva i trgovinu drogom.

Monitor je u prošlom broju iz dobro obaviještenih izvora saznao da se odbjegli narkobos, koji je u policijskoj akciji Lutka bio jedna od glavnih meta, krije na Kosovu. Crnogorska policija Vijestima je potom potvrdila da je Keljmendi desetog septembra Crnu Goru napustio prema Kosovu, ali nijesu precizirali preko kojeg graničnog prelaza.

Monitorov izvor tvrdi da je Keljmendi nesmetano prešao preko graničnog prelaza Kula, dok je direktor UP Božidar Vuksanović kazao da Keljmendi nije policijski praćen u Crnoj Gori.

U policijskoj akciji Lutka koju su Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) BiH, MUP Kantona Sarajevo i Tužilaštvo BiH-a sproveli u noći između jedanaestog i dvanaestog septembra, do sada je uhapšeno više od 30 osoba, među kojima je i bivši šef Odjeljenja za droge SIPA-e Bojan Cvijan.

Mediji su prenijeli da je policijska akcija usmjerena protiv tri organizovane grupe i više osoba koje su učestvovale u ubistvima i razbojništvima i rezultat je višemjesečne istrage o ubistvu Ramiza Delalića Ćele. Najmasovnija akcija izvedena je na području opštine Ilidža gdje je osnovni zadatak bilo hapšenje Keljmendija, osumnjičenog da je „mozak” organizovanog kriminala ne samo u BiH nego u cijeloj regiji.

Regionalne policije odavno su označile Keljmendija kao vođu jedne od najjačih kriminalnih grupa na Balkanu. On je u junu ove godine stavljen na crnu listu SAD i označen kao prva osoba u Evropi po opasnosti za Sjedinjene Američke Države.

U Sarajevu posjeduje tri kuće, dva stana i hotel Casa Grande, a u Podgorici stan. U Ulcinju posjeduje stan, 11 stambenih prostorija ukupne površine 377 metara kvadratnih, kuću, te stambenu zgradu od 1.600 metara kvadratnih. I hotel na Velikoj plaži koji se zove isto kao onaj na sarajevskoj Ilidži – Casa Grande.

Novinarka sarajevskog Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Miranda Petrucić kaže za Monitor da je, kada je u pitanju Keljmendi, najbitnija stvar upravo porijeklo njegove imovine.

„On se pojavio u BiH nakon rata, došao u u kratkom periodu do hotela, kuća, stanova, poslovnih prostora. Radi se o nekretninama velike vrijednosti. U vrijeme kada smo istraživali slučaj Keljmendi, zatražili smo podatke iz Poreske uprave gdje smo dobili informaciju da on na svoje ime nema nikakvih prijavljenih prihoda. On je u jednom od iskaza tužiocu rekao da se bavi trgovinom. Do sada niko nije utvrdio odakle mu sva imovina, a mi se tokom našeg istraživanja nismo uvjerili da biznis kojim se on bavi uistinu donosi prihode koji bi omogućili sticanje tolikog bogatstva”, priča Petrucić.

Ona napominje da se u obavještajnim izvještajima, koje su novinari CIN-a imali prilike vidjeti, navodi da je on ključna osoba u lancu trgovine narkoticima, ali i da se do sada nije vodio sudski postupak kroz koji bi se to dokazalo.

„U izvještajima se također navodi da on ima svoje ljude i u policijskim strukturama, kao i da je blizak sa uticajnim osobama kako u BiH tako i u regionu. Godinama se zna da je Keljmendi predmet interesovanja policijskih struktura na Balkanu. Zanimljivo je da je reakcija uslijedila nakon odluke američkih vlasti, no mi nemamo informacija da li je to direktna posljedica ili planirani tok događaja”, kaže novinarka CIN-a-.

Miranda Petrucić podsjeća kako je utvrđeno da je protiv Keljmendija i njegovih sinova podneseno najmanje 13 krivičnih prijava u periodu od pet godina, uključujući i za pokušaj ubistva. No svjedoci su mijenjali iskaze, nekima je prijećeno.

„Zbog propusta policije u BiH Keljmendiju i njegovim sinovima su izdate dozvole za nošenje oružja. Također smo utvrdili da je Keljmendiju omogućen uzvoz blindiranih vozila u BiH i pored upozorenja američkog Justice Department da to treba spriječiti. Pri tome bosanska carina nije ni ‘primijetila’ da su vozila znatno veće težine od navedene u dokumentaciji”, navodi Petrucić.

Ona ističe da je činjenica da Keljmendi nije više na teritoriji BiH, kao i da ostaje da se vidi da li će doista doći do njegovog hapšenja ili će se stvari odvijati kao u slučaju Šarić.

Monitorov dobro obaviješteni izvor objašnjava da je tako krupne kriminalne zvjerke teško uhvatiti na trgovini drogom, već upravo na porijeklu imovine ili utaji poreza. On smatra da će hapšenje Keljmendija zavisiti prije svega od odlučnosti da se razotkriju njegove političke veze, u Bosni i Hercegovini, regionu, pa i Crnoj Gori. On vjeruje da je upravo iz tih razloga došlo do misterioznog nestanka sigurnosnih kamera sa sarajevskog hotela Casa Grande.

„To je pokazatelj da je Naser Keljmendi ranije znao da će biti povedena policijska akcija, i da je radio na uklanjanju tragova. U ovom slučaju, prije bi se moglo reći – čuvanju tragova. Ko zna šta se sve može vidjeti na snimcima sa tih kamera? Ko je sve od političara, iz Bosne i drugih država, dolazio kod njega u hotel na Ilidži? On je sklonio te kamere i snimke i sa time je spreman da se cjenka sa političarima koji odlučuju o daljoj policijskoj akciji”, kaže naš izvor.

Keljmendi neće moći da se cjenka sa međunarodnim policijskim organizacijama koje su mu na tragu. Naredni dani pokazaće da li su američki marinci, odnosno foke stigle na Kosovo da bi lovili najtraženijeg evropskog narkobosa, ili su u Bondstilu na godišnjem odmoru.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo