Povežite se sa nama

MONITORING

Na Kosovo stigle „foke”

Objavljeno prije

na

milo-djukanovic-ranko-krivo

U akciju hapšenja odbjeglog narkobosa Nasera Keljmendija mogli bi se uključiti i američki marinci, odnosno pripadnici specijalnih jedinica pod nazivom „foke”. Oni su, prema saznanjima Monitora, stigli na Kosovo i stacionirani su u vojnoj bazi Bondstil. „Specijalna jedinica američkih vojnika pristigla je vrlo brzo poslije pokretanja akcije u Bosni. Oni su za ovu priliku došli sa Bliskog istoka, gdje su ranije učestvovali u hapšenju mnogih talibana i pripadnika Al-kaide. To što su stigli potvrđuje pretpostavke da se Naser Keljmendi nalazi na Kosovu”, priča naš dobro obaviješteni izvor iz crnogorske policije.

On smatra da američki vojnici neće kretati u hapšenje dok se ne razriješe pravne dileme oko akcije koja je pokrenuta u Bosni i Hercegovini, i dok ne vide kako će se ponašati kosovske vlasti poslije podizanja međunarodne potjernice za Keljmendijem i ortacima.

„Sasvim je sigurno da Amerikanci veoma dobro znaju kretanje odbjeglog narkobosa i da mu neće dozvoliti da napusti Kosovo. Priče ovih dana da je on to već učinio i da se navodno nalazi ili u Turskoj ili u nekoj zapadnoevropskoj zemlji su neosnovane”, kaže Monitorov izvor.

Sud Bosne i Hercegovine donio je u međuvremenu naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za više osumnjičenih osoba u okviru policijske akcije Lutka, među kojima je, prema nezvaničnim saznanjima agencije Srna i Naser Keljmendi. U Sudu BiH toj agenciji je potvrđeno da je odluka donesena na osnovu zahtjeva tamošnjeg tužilaštva.

Oni nijesu htjeli precizirati imena osoba za kojima je raspisana međunarodna potjernica, ali su naveli da se radi o osumnjičenima u predmetu koji se pred Sudom BiH vodi pod nazivom „Bojan Cvijan i drugi”. Riječ je o grupi osumnjičenoj za organizovani kriminal, ubistva, razbojništva i trgovinu drogom.

Monitor je u prošlom broju iz dobro obaviještenih izvora saznao da se odbjegli narkobos, koji je u policijskoj akciji Lutka bio jedna od glavnih meta, krije na Kosovu. Crnogorska policija Vijestima je potom potvrdila da je Keljmendi desetog septembra Crnu Goru napustio prema Kosovu, ali nijesu precizirali preko kojeg graničnog prelaza.

Monitorov izvor tvrdi da je Keljmendi nesmetano prešao preko graničnog prelaza Kula, dok je direktor UP Božidar Vuksanović kazao da Keljmendi nije policijski praćen u Crnoj Gori.

U policijskoj akciji Lutka koju su Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) BiH, MUP Kantona Sarajevo i Tužilaštvo BiH-a sproveli u noći između jedanaestog i dvanaestog septembra, do sada je uhapšeno više od 30 osoba, među kojima je i bivši šef Odjeljenja za droge SIPA-e Bojan Cvijan.

Mediji su prenijeli da je policijska akcija usmjerena protiv tri organizovane grupe i više osoba koje su učestvovale u ubistvima i razbojništvima i rezultat je višemjesečne istrage o ubistvu Ramiza Delalića Ćele. Najmasovnija akcija izvedena je na području opštine Ilidža gdje je osnovni zadatak bilo hapšenje Keljmendija, osumnjičenog da je „mozak” organizovanog kriminala ne samo u BiH nego u cijeloj regiji.

Regionalne policije odavno su označile Keljmendija kao vođu jedne od najjačih kriminalnih grupa na Balkanu. On je u junu ove godine stavljen na crnu listu SAD i označen kao prva osoba u Evropi po opasnosti za Sjedinjene Američke Države.

U Sarajevu posjeduje tri kuće, dva stana i hotel Casa Grande, a u Podgorici stan. U Ulcinju posjeduje stan, 11 stambenih prostorija ukupne površine 377 metara kvadratnih, kuću, te stambenu zgradu od 1.600 metara kvadratnih. I hotel na Velikoj plaži koji se zove isto kao onaj na sarajevskoj Ilidži – Casa Grande.

Novinarka sarajevskog Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Miranda Petrucić kaže za Monitor da je, kada je u pitanju Keljmendi, najbitnija stvar upravo porijeklo njegove imovine.

„On se pojavio u BiH nakon rata, došao u u kratkom periodu do hotela, kuća, stanova, poslovnih prostora. Radi se o nekretninama velike vrijednosti. U vrijeme kada smo istraživali slučaj Keljmendi, zatražili smo podatke iz Poreske uprave gdje smo dobili informaciju da on na svoje ime nema nikakvih prijavljenih prihoda. On je u jednom od iskaza tužiocu rekao da se bavi trgovinom. Do sada niko nije utvrdio odakle mu sva imovina, a mi se tokom našeg istraživanja nismo uvjerili da biznis kojim se on bavi uistinu donosi prihode koji bi omogućili sticanje tolikog bogatstva”, priča Petrucić.

Ona napominje da se u obavještajnim izvještajima, koje su novinari CIN-a imali prilike vidjeti, navodi da je on ključna osoba u lancu trgovine narkoticima, ali i da se do sada nije vodio sudski postupak kroz koji bi se to dokazalo.

„U izvještajima se također navodi da on ima svoje ljude i u policijskim strukturama, kao i da je blizak sa uticajnim osobama kako u BiH tako i u regionu. Godinama se zna da je Keljmendi predmet interesovanja policijskih struktura na Balkanu. Zanimljivo je da je reakcija uslijedila nakon odluke američkih vlasti, no mi nemamo informacija da li je to direktna posljedica ili planirani tok događaja”, kaže novinarka CIN-a-.

Miranda Petrucić podsjeća kako je utvrđeno da je protiv Keljmendija i njegovih sinova podneseno najmanje 13 krivičnih prijava u periodu od pet godina, uključujući i za pokušaj ubistva. No svjedoci su mijenjali iskaze, nekima je prijećeno.

„Zbog propusta policije u BiH Keljmendiju i njegovim sinovima su izdate dozvole za nošenje oružja. Također smo utvrdili da je Keljmendiju omogućen uzvoz blindiranih vozila u BiH i pored upozorenja američkog Justice Department da to treba spriječiti. Pri tome bosanska carina nije ni ‘primijetila’ da su vozila znatno veće težine od navedene u dokumentaciji”, navodi Petrucić.

Ona ističe da je činjenica da Keljmendi nije više na teritoriji BiH, kao i da ostaje da se vidi da li će doista doći do njegovog hapšenja ili će se stvari odvijati kao u slučaju Šarić.

Monitorov dobro obaviješteni izvor objašnjava da je tako krupne kriminalne zvjerke teško uhvatiti na trgovini drogom, već upravo na porijeklu imovine ili utaji poreza. On smatra da će hapšenje Keljmendija zavisiti prije svega od odlučnosti da se razotkriju njegove političke veze, u Bosni i Hercegovini, regionu, pa i Crnoj Gori. On vjeruje da je upravo iz tih razloga došlo do misterioznog nestanka sigurnosnih kamera sa sarajevskog hotela Casa Grande.

„To je pokazatelj da je Naser Keljmendi ranije znao da će biti povedena policijska akcija, i da je radio na uklanjanju tragova. U ovom slučaju, prije bi se moglo reći – čuvanju tragova. Ko zna šta se sve može vidjeti na snimcima sa tih kamera? Ko je sve od političara, iz Bosne i drugih država, dolazio kod njega u hotel na Ilidži? On je sklonio te kamere i snimke i sa time je spreman da se cjenka sa političarima koji odlučuju o daljoj policijskoj akciji”, kaže naš izvor.

Keljmendi neće moći da se cjenka sa međunarodnim policijskim organizacijama koje su mu na tragu. Naredni dani pokazaće da li su američki marinci, odnosno foke stigle na Kosovo da bi lovili najtraženijeg evropskog narkobosa, ili su u Bondstilu na godišnjem odmoru.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ PETRA IVANOVIĆA: Mak na konac

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova vlast bi, ukoliko zaista ima namjeru da ispravi krive drine prethodnog režima, i izvede na čistac sve zloupotrebe državnih resursa od strane ranijih moćnika, morala najprije da oslobodi institucije, prvenstveno tužilaštvo. A ne da kopa, što bi reko′ bivši ministar Ivanović, po fiokama, i u televizijskim emisijama glumi civilni sektor

 

Petar Ivanović, bivši ministar poljoprivrede, istjerivao je „mak na konac“ na državnoj televiziji. S brdom fascikli i dokumenata, opušten kao kod kuće, objašnjavao je kako je „notorna laž“, da je za jedan dan, tokom kog je bio u Podgorici, uzeo dnevnice od pet hiljada eura za put u sedam zemalja, za šta ga je prethodno optužio aktuelni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović, aludirajući da je Ivanović zloupotrijebio tadašnju poziciju.

I istjerao ga je, reklo bi se. Dokazao je silnim papirima i slajdovima u studiju, brižljivo pripremljenom da i tehnički odbrani bivšeg ministra i aktuelnog ekonomskog savjetnika predsjednika države, da je stvarno bio na tim putovanjima, da ih nije izmislio, a da su mu dnevnice koje su mu po tom osnovu pripale, isplaćene kasnije, u jednom danu. Stvar računovodstva valjda.

Zanimljivo je, svakako to, da prvi put gledamo bivšeg ministra s tolikom dokumentacijom kako maše papirima u sopstvenu odbranu. A prilika, da se brani javno, imao je mnogo. Ranije je, međutim, kad god bi postao akter neke od afera, radije pribjegavao performansima – bacao perje ili citirao Ajnštajna. Kao onda kada je pokušao da demantuje pisanje Vijesti da je u godini kojom je vladao poljoprivredom broj zaposlenih u toj oblasti smanjen na 2.490 hiljada. Istina, nije mu tada bilo lako da papirima dokaže svoje fantastične statistike o vrtoglavom rastu zaposlenih u poljoprivredi od 52 odsto za jednu ili 136,5 posto za dvije godine njegovog ministrovanja. Lakše mu je bilo da u studio dovede sve zaposlene u poljoprivredi. Stali bi.

Papire i fascikle, a ni gostovanje ministra na TV-u nijesmo vidjeli ni onda kada je OCCRP objavio istraživanje koje je Ivanovića dovelo u vezu sa klanom Darka Šarića, koji je u Srbiji nedavno zbog trgovine narkoticima osuđen na 15 godina zatvora.

To istraživanje dovelo je bivšeg ministra u vezu sa Šarićevim kompanijama i aferom vezanom za Fudbalski klub Mogren, kada je budvanski DPS funkcioner Boro Lazović poklonio  zemljište od 20.000 kvadratnih metara FK Mogrena, tik uz obalu, „investitorima iz Švajcarske i Francuske”.  Lazović je zemljište, u stvari, poklonio Šariću, otkrio je OCCRP u saradnji sa MANS-om, a čitava transakcija odrađena je preko dvije kompanije – Nova Star CG i Amsone Enterprises Montenegro. OCCRP je došao do dokaza da je Nova Star CG u vlasništvu firme Nikomat LLC iz Delavera, iza koje su bili Šarićeva sestra Danijela i Nebojša Jestrović, a da je direktor kompanije Nova Star CG Blagota Radulović, pomoćnik ministra Petra Ivanovića.

OCCRP je takođe objavio i dokument iz crnogorskog Privrednog registra, dopis upućen Ivanoviću od strane advokata panamske kompanije Adriatic Overseas Holdings na koju je kasnije prenijet udio firme Nova Star CG sa kojom je Lazović potpisao sporni angažman. Dopis iz Paname je Ivanoviću poslat na njegovu kućnu adresu, kako bi potpisao punomoćje koje je firma izdala u korist advokatice Zorice Đukanović. Ona je zastupala više osoba povezanih sa Šarićem, ali i Aleksandra Aca Đukanovića, brata crnogorskog predsjednika, čija je banka poslovala sa narko bosom.

„Ova firma je od posebnog značaja jer predstavlja konačnu vezu između Darka Šarića, srbijanskog biznismena Stanka Subotića i Mila Đukanovića, tri osobe koje su zajedno blisko povezane preko Prve banke i niza poslovnih aranžmana”, zaključio je OCCRP u istraživanju. A Petar Ivanović je za tu kompaniju potpisivao punomoćje. Valjda je zbog toga danas u kabinetu predsjednika države, a ne zbog urednih putnih naloga.

Ivanović se nije oglasio tim povodom. A lijepo bi bilo da smo ga vidjeli kako drži punomoćje na TV-u i objašnjava sopstvenu ulogu u toj transakciji, i uopšte veze bivše vlasti sa Šarićem. Ili da objasni zašto su ga Monitorovi izvori nazivali „ključnim čovjekom Šarića za pranje para preko Hipo banke”. Ivanović je jedno vrijeme upravljao bordom Hipo alpe adria banke, preko koje su kompanije povezane sa Šarićem imale milionske transakcije.

MANS je objavio i da je Iva­no­viću narko bos Darko Šarić platio avionsku kartu za putovanje na istom letu na kom je bio i Šarićev saradnik i direktor pljevaljske Mat company Jovica Lončar.

„Avio-listing na kome se nalazi ime ministra Petra Ivanovića i njegovog saputnika na letu za Pariz i Ženevu Jovice Lončara, dio je dokumentacije koja je zaplijenjena po naredbi istražnog sudije Posebnog odjeljenja Višeg suda u Beogradu u okviru istrage protiv narkobosa Darka Šarića i njegove kriminalne grupe“, saopšteno je tada iz Istraživačkog centra MANS-a.

Ivanović je doduše dostavio demant, tvrdeći da mu „gospodin Šarić”  nije platio avionsku kartu. „Nije tačno da mi je gospodin Darko Šarić ili bilo ko drugi kupio karte za Pariz ili Ženevu. Avio karta za let Podgorica – Pariz – Ženeva (19.11.2009) i Ženeva – Cirih – Podgorica (20.11.2009) plaćena je sredstvima Agencije Crne Gore za promociju investicija. Račun broj 510/9298/82 izdat je od turističke agencije Gallileo, saopštio je. Iz MANS-a su odgovorili da „fakture i izvodi sa računa CKB banke koje je uz svoj „demanti” dostavio ministar Ivanović ni u jednom svom dijelu ne demantuju dokumentaciju koja je zaplijenjena po naredbi Višeg suda u Beogradu”.

Bilo je još optužbi. Tu je svakako i afera Abu Dabi. Specijalno tužilaštvo je nedavno pokrenulo istragu vezano za taj aranžman, tražeći i skidanje imuniteta Ivanoviću. Tužilaštvo tvrdi da je država u ovom projektu, prema grubim procjenama, oštećena za više od devet miliona eura, koliko su vrijedne aktivirane garancije firmi koje su tokom 2015. i 2016. godine, bez valjanih zaloga, uzele novac za podsticaj sjevera države. Ivanović je dao izjavu tužilaštvu, ali u javnosti ne govori mnogo o tome. Radije bi o putnim nalozima.

Na kraju, Ivanoviću uvijek ostaje nada da će to biti novi slučaj SDT, na čijem su čelu isti ljudi, koji će pasti pred crnogorskim sudovima. Baš kao i slučaj Šarić. A ima i lično iskustvo sa „efikasnošću” pravosuđa. Ivanović je tako zbog zastare, pravosnažno oslobođen optužbi da je u oktobru 2010. vozilom udario djevojčicu.

Nova vlast bi, ukoliko zaista ima namjeru da ispravi krive drine prethodnog režima, i izvede na čistac sve zloupotrebe državnih resursa od strane ranijih moćnika, morala najprije da oslobodi institucije, prvenstveno tužilaštvo. Koje neće potrošiti afere i svjedočenja brižljivo dokumentovana u medijima prethodnih decenija. A ne da kopa, što bi reko′ bivši ministar Ivanović, po fiokama, i u televizijskim emisijama glumi civilni sektor.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo