Povežite se sa nama

MONITORING

Kad jaganjci glasaju

Objavljeno prije

na

dejana-savicevic

Nikad, mjesec pred izbore, nije bilo tiše u Crnoj Gori. Vlast sprovodi kombinovanu kampanju od vrata do vrata i od uva do uva. Prva služi prostiranju obećanja, druga se koristi za ocrnjivanje političkih protivnika. „Onaj se liječio na psihijatriji”. Naizgled, većinu ljudi brine hronični nedostatak novca, ne izbori. Po pravilu, pitanja o načinu na koji se u ovoj zemlji vlada i time ko njom vlada, ne dovode se u vezu sa životnim standardom. Na poslu, na ulici, u kafani, s komšijama, po pijacama, svijet bez prestanka kuka kako sa ovim cijenama i ovim platama ne može da se živi. Isti taj svijet vrlo je spreman da ponovo glasa za istu vlast.

Na prošlim izborima vlast je osvojila preko 168 hiljada glasova. Nema matematike i statistike kojom se može dokazati da je riječ o ljudima zadovoljnim uslovima za život koje stvara ova vlast.

Prosječna zarada u julu ove godine u Crnoj Gori iznosila je 480 eura.

Potrošačka korpa za isti mjesec koštala je 787 eura.

Vladajuća koalicija, izvjesno, može računati na većinu glasova ljudi koji rade u državnoj administraciji. Monitor je već pisao o tome da je u posljednjih deset godina, prema zvaničnim statističkim podacima, broj zaposlenih u državnoj upravi porastao više nego duplo. Na početku decenije u državnoj upravi i obaveznom socijalnom osiguranju, radilo je 9160 ljudi, 2010. godine – 18.868. Najmasovnije zapošljavanje u državnim službama zabilježeno je u vrijeme sticanja nezavisnosti. Broj zaposlenih u državnoj upravi 2006. bio je 10.345, godinu kasnije bilo ih je 17.575.

Prosječna plata u državnoj upravi je 492 eura. Neće biti da nijansa za koju je ona veća od ukupnog prosjeka garantuje privrženost vladajućim partijama. Vjernost je garantovana principom: ja sam ti stvorio radno mjesto, ja ga mogu i ukinuti.

Zanimljivi podaci o strukturi zaposlenih u Crnoj Gori stigli su i sa posljednjeg popisa. Rukovodioci-direktori, funkcioneri i zakonodavci čine sedam odsto zaposlenih u Crnoj Gori, službenici za administrativne poslove čine deset odsto, skoro četvrtina zaposlenih je u sektoru trgovine i usluga. Zanimanja u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu obavlja svega dva odsto zaposlenog stanovništva.

Iako im plate ne stižu iz državnog budžeta, zaposleni u trgovini bitan su izvor glasova za vlast. Bez ovog režima, njihove gazde ne bi bile gazde. Zahvalnost se, pored ostalog, izražava kontrolom zaposlenih. Procesi se međusobno prožimaju. Kad podgorički OO DPS-a najavi da će 106 žena sa srednjom školom biti zaposleno na trafikama Rokšpeda na autobuskim stajalištima, valjda je riječ o obezbjeđivanju povoljnog ambijenta za privrednike.

Uoči izbora, vlada je pokrenula projekat stručnog osposobljavanja visokoškolaca. Slučajno. Od januara sljedeće godine, obećali su, svim svršenim visokoškolcima biće omogućeno da rade devet mjeseci i tako se stručno osposobljavaju, s tim što bi im država plaćala nešto više od 200 eura. Riječ je o oko pet hiljada mladih ljudi.

Na primjedbe opozicije da je riječ o predizbornom marketingu potpredsjednik Savjeta mladih DPS-a Ilija Mlinarević kazao je da „crnogorskoj opoziciji ni dobro ne valja”.

,,Opoziciji je važno da pokuša da DPS-u nanese štetu i ubere koji jeftini dnevnopolitički poen, pa makar i po cijenu da ispolitizuju jedan sjajan projekat i u svoje politikanstvo uvuku skoro 5000 mladih ljudi”, rekao je Mlinarević.

Kad ljudi, da bi tražili posao ili socijalnu pomoć, ne idu u Zavod za zapošljavanje ili centar za socijalni rad, nego u DPS – to je za njihovo dobro.

Jedan od najvažnijih izvora glasova za vlast su i penzioneri. Država svakoga mjeseca objavljuje koliko para troši na penzije i da će one biti isplaćene na vrijeme, dok podatke o tome koliko penzionera ima daje znatno rjeđe. Kad se sabere broj penzionera iz 2010, sa oko pet hiljada onih koji su tada bili predali zahtjeve za penziju – ima ih oko 115 hiljada. Čine više od petine upisanih birača, ali, ako se ima u vidu da najredovnije izlaze na izbore, čine sigurno više od četvrtine glasača.

Prosječna penzija iznosi 278 eura. U većini slučajeva to ne donosi bijes zbog toga što im radni vijek nije obezbijedio mirnu starost, već ih čini sitno potkupljivima. Revnosno se po mjesnim zajednicama prave spiskovi kome je potrebna pomoć, stižu, evo i jagnjad.

Od jagnjećih brigada do predizbornih aktivnosti jagnjad su nezaobilazan faktor tranzicione Crne Gore. Vlada će do kraja ove godine otkupiti 18 hiljada jagnjadi, koje će po povlašćenim uslovima podijeliti organizacijama penzionera. Kad budu kupovali jagnjetinu, neće plaćati ni PDV. Iz Ministarstva poljoprivrede su najavili da penzioneri mogu očekivati isporuke sukcesivno do kraja oktobra, po cijeni 4,3 eura po kilogramu mesa. Na osam rata bez kamate.

Otkup jagnjadi Vlada je, usput, predstavila i kao pomoć poljoprivrednicima, koji, zbog suše, ne bi mogli da ih izime. Svima lijepo.

Od penzionera se, fakat, ne može očekivati da budu pokretačka snaga društva. Po prirodi stvari, oni su najneskloniji promjenama, o čemu svjedoče i njihovi uobičajeni odgovori na pitanje – zašto, iako jedva žive, glasaju za vlast. ,,Nemam za koga drugog”, ,,Milo je bolji od svih”, ,,A šta bi ovi mogli da urade”. Rad terenskih službi DPS-a ogleda se u odgovorima: ,,Ovi bi prodali zemlju Srbiji”, ,,Ovi u opoziciji su niko i ništa, onaj je pokrao…”. Izgovora ne fali.

Oni kojima jedan euro, ipak, nije velika suma, često sa ogorčenjem govore da se neko prodao za pedeset eura pomoći. Prema istraživanju koje je nedavno objavila UNICEF-ova kancelarija u Crnoj Gori, svako deseto dijete u ovoj zemlji je siromašno. Za majku koja kupuje hljeb od juče, jer je jeftiniji deset centi, pedeset eura je skoro bogatstvo. Vlast na to pažljivo računa. Nije slučajno, pored traženja posla, traženje socijalne pomoći opcija broj dva u zahtjevima koje prikuplja DPS.

Socijalnu pomoć, prema podacima od pretprošle godine, u Crnoj Gori prima blizu 14 hiljada porodica, oko 42 hiljade ljudi. Materijalno obezbjeđenje porodice, kako se kod nas zove socijalna pomoć, za jednočlanu porodicu iznosi 63.50 eura, za dvočlanu 76.20, tročlanu 91.50, za četvoročlanu 108 eura. Porodice sa pet i više članova dobijaju 120.70 eura. Staračka naknada za domaćinstva koja žive na selu, bave se poljoprivredom i nemaju drugih socijalnih primanja iznosi 40 eura. Vlast decenijama širi propagandu kako taj novac ugroženi dobijaju samo zahvaljujući sposobnostima DPS-a i drugova. Svako zna: Milo je sačuvao mir i obezbijedio isplate penzija i socijale.

Na drugoj strani su oni koji primaju svoje hiljadice, sa kojima se već može živjeti. Državnih funkcionera u ovoj zemlji iz mjeseca u mjesec je sve više. Na dan 1. septembar 2012. godine, prema podacima Komisije za sprječavanje sukoba interesa, evidentirano je 3. 415 javnih funkcionera u Crnoj Gori. U maju ih je bilo 3217.

Funkcioner, plus funkcionerova žena, plus koje punoljetno dijete – desetak hiljada glasova. Ne treba zanemariti ni uticaj koji dobro pozicionirani imaju na svoju blisku rodbinu i prijatelje. Ne pripadati vlastima inače se u ovoj zemlji sve češće tretira kao posebna vrsta otpadništva iz društva.

Polja krupnih i sitnijih kriminalaca takođe su plodna za prikupljanje sigurnih glasova. Prosto: ono što ova vlast dopušta, nijedna normalna ne bi.

Strah, podaništvo, krajnja nemaština, tolerancija prema korupciji i kriminalu – osnove su na kojima se gaje sigurni glasovi. Siguran glas je negacija slobode, ali ovdje, već predugo, sloboda nekako staromodno zvuči.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo