Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Brane na – projekat

Objavljeno prije

14 godina

na

Zemljotres u Japanu dao mi je novi povod za pisanje o branama na Morači. Japanci su dosad živjeli u uvjerenju da zemljotresi ne mogu ugroziti nuklearne centrale, zavarani uvjeravanjima koja se davana prilikom njihove gradnje. Problemi u Fukušimi su pokazali da takva uvjeravanja imaju limite. To loše iskustvo Japana treba da služi kao upozorenje. Iako bi brane mogle izdržati zemljotrese kad budu izgrađene, normalno je da bi za to bile manje sposobne pri kraju svog vijeka trajanja. Zemljotresi ne biraju vrijeme koje nekom odgovara, već se dešavaju kad se za to steknu seizmički uslovi. U Japanu se velika pažnja pridaje seizmičkim rizicima, pa se vodi računa da se elektrane grade na lokacijama gdje su rizici manji. Brane na Morači se planiraju u relativno seizmički aktivnom području, a najaktivniji dio je kod brane na Zlatici, praktično na samom ulazu u Podgoricu. Ne vjerujem da postoji gore mjesto za branu u čitavoj Crnoj Gori. Samo ta činjenica je dovoljan razlog da se preispita projekat brana na Morači, nezavisno od ekonomskih aspekata.

Projekat brana na Morači je udžbenički primjer bagatelisanja i uništavanja prirodnih resursa svoje zemlje, u situaciji kada postoje mnogo bolji načini za korišćenje hidroenergije. Zasnovan je na problematičnoj strategiji izbora modela i prioriteta, zamagljen obmanama i manipulacijama.

Ovakvim projektom ne rješava se deficit energije Crne Gore, već mu je cilj rješavanje problema obnovljive energije koji ima Italija. Projektom se ne rješava ni problem spoljnotrgovinskog deficita, jer bi se izvozom struje bavila kompanija u dominantnom vlasništvu italijanske kompanije. Uostalom, prihod koji bi ta kompanija ostvarila izvozom struje bio bi u periodu od dvadesetak godina korišćen za servisiranje kredita. Tako se ne rješava spoljnotrgovinski deficit.

Dodatan problem predstavlja nepoštovanje standarda koji važe za ovakve projekte. Krenuti u projekt bez valjane Cost&Benefit analize bilo bi krajnje neozbiljno i neodgovorno. To bi značilo da je Vlada spremna da uđe u projekt bez ključnih informacija o njegovoj društvenoj korisnosti. Obaveza pravljenja Cost & Benefit analize proizilazi iz EU direktive o vodama (Directive 2000/60/EC, 2000), koja nameće obavezu državama članicama da koriste ekonomske analize za ovakve projekte. Iako Crna Gora nije članica EU, kao kandidat za članstvo već mora da usklađuje svoje propise i praksu sa onim u EU.

Posebnu pažnju zavređuje finansiranje saniranja ekoloških posljedica koje bi izazvala gradnja brana. Sve analize ukazuju na visoki rizik po životnu sredinu, što iziskuje troškove za njenu zaštitu. Nijesam nigdje našao da je neko napravio procjenu tih troškova, te ko treba da ih snosi. Zakonska je obaveza koncesionara da sanira posljedice nastale realizacijom koncesije (član 55 Zakona o koncesijama), a to pitanje je trebalo detaljno definisati ugovorom o koncesiji. Poznato je da investitori često pokušavaju da ovu obavezu prebace na državu, a to je urađeno u tekstu koncesionog ugovora. Dio koji se tiče zaštite životne sredine (članovi 13.1 i 13.2) ne predviđa obavezu koncesionara da finansira saniranje ekoloških posljedica. Ta obaveza postoji jedino u slučaju nepoštovanja standarda životne sredine. Dakle, ako ti standardi budu poštovani, troškove neće snositi koncesionar, već Crna Gora. Pošto saniranje ekoloških posljedica može izazvati ogromne troškove, sve koristi koje bi Crna Gora imala po osnovu povećanja budžetskih prihoda mogli bi “pojesti” ti troškovi. Da li je Vlada zaista spremna da u ime građana/građanki Crne Gore podnese ovakvu žrtvu da bi se zadovoljili apetiti koncesionara?

Projekat treba zaustaviti, jer je štetan za Crnu Goru. Prvo bi trebalo napraviti novu analizu koja bi uzela u obzir alternativna rješenja, kako u odnosu na brane na Morači, tako i u odnosu na druge brane. Zatim, na osnovu rezultata te analize treba odabrati rješenje koje je najbolje za Crnu Goru. Princip bi trebalo da bude kako pronaći najbolji balans između ekonomske koristi i očuvanja životne sredine. Prednost bi trebalo dati projektima u kojima je stepen usklađenosti ta dva cilja najviši. Jasno je da to nije slučaj s ovakvim projektom brana na Morači, jer se njime ozbiljno ugrožava životna sredina, dok je ekonomski efekat upitan. Mislim da bi daleko bolji bili neki drugi projekti, recimo brana na Komarnici, jer su posljedice po životnu sredinu mnogo manje, a ekonomski efekat znatno bolji. Ako Vlada ipak odluči da s ovim projektom ide do kraja, trebalo bi prvo procijeniti posljedice koje bi izazvale brane na Morači, procijeniti investicije potrebne za saniranje tih posljedica i precizirati obavezu koncesionara da to finansira. Ako tako ne uradi, Vlada će na jasan način pokazati da su joj preči interesi koncesionara, nego interesi Crne Gore.

Ohrabrujuća je činjenica da su sve opozicione partije izrazile neslaganje sa postojećim projektom. Pročitao sam izjavu predsjednika Skupštine i čelnika SDP-a da je napravljena greška prilikom privatizacije KAP-a i Željezare. Šta građani imaju od takve izjave danas, kad je šteta već napravljena? Naravno, bolje je priznati grešku, nego je negirati. Za Crnu Goru bi daleko bolje bilo da te greške nijesu napravljene, nego da se danas priznaju. Kod projekta brana na Morači greška je očiglednija. Vidjećemo da li će SDP ostati principijelan i pokazati da drži do onog što njegovi lideri govore. Ljude prvenstveno treba cijeniti po onom što rade, a ne po onom što govore. SDP ima šansu da pokaze svojim stavom u „slučaju Morača” da mu lični interesi i vlast nijesu draži od Crne Gore. Od onih koji ustaju na himnu i mašu zastavama, veće patriote su oni koji rade za dobro svoje zemlje.

Naravno, najveća odgovornost leži na Vladi. Prethodna Vlada je više puta pokazala nedopustivi nivo lakomislenosti i nesposobnosti za pravilnu procjenu. Još gore, prethodna Vlada je nedovoljno vodila računa o onom što je njen glavni zadatak: javni interes. Umjesto toga, prema prirodnim resursima se odnosila kao da su Vladi dati na korišćenje, te da može s njima slobodno raspolagati. Obnovljiva energija ima veliku vrijednost danas, a imaće još veću u budućnosti. Da li je Vlada zaista spremna da u narednih 30 godina, a moguće i duže, prepusti nekom drugom sopstvene izvore obnovljive energije?

Prošla Vlada je urušila svoj kredibilitet baveći se manipulacijama i obmanama javnosti u kampanji za gradnju brana, pokušavajući da kao javni interes prikaze nešto što je očigledno nečiji lični interes. Time je napravljena dodatna šteta, jer se sada s nepovjerenjem prima sve što dolazi od Vlade. Kad se jednom izgubi, povjerenje je teško vratiti.

Premijer Lukšić je nedavno napisao kolumnu o povjerenju. Vlada može vratiti povjerenje javnosti odgovornim pristupom, prekidom prakse obmana i manipulacija, poštovanjem važećih standarda, striktnom primjenom propisa i uvažavanjem mišljenja javnosti. Ako Vlada tako ne postupi, nego prevagne kontinuitet s prethodnom Vladom, o kojem je premijer Lukšić takođe govorio (a ta priča o kotninuitetu se teško može složiti s pričom o povjerenju), ostaće mučan utisak da je Vlada ovaj projekt sprovela zbog nečijih ličnih interesa, a ne zbog dobra Crne Gore. Ili, da budem sasvim jasan – to bi značilo da je Vlada radila protiv interesa Crne Gore. A uvjeravanja premijera o povjerenju bila bi samo lijepa priča kojom je i on pokušao sakriti ružnu zbilju.

Časlav PEJOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

3 sata

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

3 sata

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

7 dana

na

29 Novembra, 2024

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo