Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zvanična korupcija

Objavljeno prije

na

Zvanični dokumenti SAD kažu da je jedan od vrhunskih prioriteta administracija u Vašingtonu u politici prema Crnoj Gori jačanje vladavine prava i izgradnja kapaciteta Crne Gore za borbu protiv korupcije, čime bi bilo povećano povjerenje javnosti u državne institucije. Taj stav SAD jasan je iz dokumenata zvaničnog Vašingtona, među kojima je najsvježiji prošlonedjeljni. Značajan dio obimnog dokumenta koji je izradilo Odjelenje za demokratiju, ljudska prava i rad pri Stejt departmentu, posvećen je tzv. „Zvaničnoj korupciji i transparentnosti vlasti”. Tu se konstatuje kako su prema zakonu predviđene kazne za zvaničnu korupciju ali da vlada nije efikasno sprovela zakon. „Percepcija javnog sektora kao korumpiranog, naročito izvršnog i zakonodavnog sektora, široko je rasprostranjena. Posmatrači su primijetili da je korupcija najvidljivija u sektorima prostornog planiranja, sudstvu, carini, policiji, vokalnoj vlasti, zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju,” stoji u dokumentu.

Dalje se podsjeća da Indikator Svjetske banke o upravljanju u svijetu takođe pokazuje da korupcija predstavlja ozbiljan problem. U dokumentu se navodi da su u Crnoj Gori nevladine organizacije, mediji, i opozicione političke partije učestalo optuživali vladu da ne preduzima potrebne mjere protiv korupcije i organizovanog kriminala. „Rezultati istraga, krivičnog gonjenja, i osuda zbog korupcije su na svim nivoima slabi. Građani su rijetko prijavljivali korupciju,” navodi se u dokumentu. Uz to, zaštita osoba koje su prijavile korupciju bila je neadekvatna.

„Unutrašnja kontrola sprovedena unutar institucija ili od strane odgovornih agencija rijetko je rezultirala efikasnim gonjenjem prekršilaca. Državni funkcioneri su često bili na nekoliko funkcija i bilo im je dozvoljeno da budu predsjednici ili članovi upravnih odbora u nekoliko javnih kompanija ili državnih institucija,” navedeno je u dokumentu.

Kao karakterističan primjer navodi se slučaj gradonačelnika Budve Rajka Kuljače i devetorica njegovih saradnika, koji su uhapšeni krajem decembra prošle godine na osnovu optužbi za zloupotrebu službenog položaja, a među kojima je i zamjenik gradonačelnika Dragan Marović, brat Svetozara Marovića.

U Stejtu smatraju da u Crnoj Gori i dalje predstavljaju problem korupcija policije i neprikladan uticaj vlade na ponašanje policije. Ocjenjuje se kako je „malo, blisko prepleteno crnogorsko društvo obeshrabrilo prijavljivanje korupcije i olakšalo kriminalcima pristup zvaničnicima kriminalističke službe”.

Podsjeća se, takođe, da je prema komesaru za ljudska prava Savjeta Evrope, koji je posjetio Crnu Goru 2008., pokrenut mali broj krivičnih postupaka protiv zvaničnika kriminalističke službe za iznudu dokaza, nehumano postupanje, mučenje, ili zloupotrebu službenog položaja. „I tih nekoliko slučajeva koji su primijećeni nisu bili adekvatno sprovedeni”, konstatovao je tada evropski zvaničnik.

Stejt navodi kako su sudovi u Crnoj Gori donijeli presude samo u malom broju prijavljenih slučajeva korupcije. Tokom prvih osam mjeseci godine, vlasti su otpustile jednog činovnika i novčano kaznile osmoro zbog zloupotrebe službenog položaja i prekoračenja ovlašćenja . „NVO ukazuju da su službenici policije za koje je utvrđeno da su odgovorni za kršenje pravila službe, kao i viši službenici umiješani u slučajeve mučenja, i dalje u službi”, navedeno je u dokumentu.

Stejt podsjeća da su u Crnoj Gori javni službenici bili obavezni da shodno zakonu o sukobu interesa objelodane podatke o primanjima i posjedu. „Komisija nije izvršila odgovarajuću nadzornu ulogu, kao što nema ni ovlašćenje da provjerava objelodanjivanja javnih službenika i ima slabu moć izricanja sankcija. Mnogi posmatrači su primijetili da u zakonu postoje značajni propusti i da se slabo sprovodi u praksi,” stoji u dokumentu.

Stejt department podsjeća da je vlada Crne Gore u julu 2010. usvojila Strategiju za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala do 2014., zajedno sa akcionim planom za njegovo sprovođenje tokom naredne dvije godine. Precizira se , međutim, kako su NVO tvrde da je plan razvijen bez njihovog učešća kao i da je dokument usvojen bez javnih konsultacija.

Stejt se bavi i crnogorskim zakonom o finansiranju partija usvojenim 2008. Citiran je NVO Centar za demokratsku tranziciju, da taj zakon „nije značajno unaprijedio transparentnost i odgovornost finanisranja političkih partija.”

„Postojali su navodi da vlasti nisu reagovale na izvještaje o mogućoj korupciji na visokim političkim nivoima. Mnogi građani vjeruju da su državni zvaničnici nezakonito prisvojili javne fondove i imali značajne prihode od privatizacija kompanija koje su bile u državnom vlasništvu. ” konstatuje se u dokumentu Stejta.

Stejt podsjeća da crnogorski Ustav i zakoni omogućavaju javni pristup vladinim informacijama. I uočava: „Sprovođenje zakona je bilo slabo i nedosljedno, posebno u odnosu na neke djelove sporazuma o privatizaciji”.

Ukazuje se kako je NVO Inicijativa mladih za ljudska prava ukazala u izvještaju za drugi kvartal 2010 da je pripadnost političkoj partiji bio ključ za zapošljenje u javnim službama i da etnički sastav radne snage u javnom sektoru ne odgovara onom u opštem stanovništvu.

„NVO je izvijestila da su njeni zahtjevi za vladinim informacijama stalno bili odbijani” stoji u dokumentu.

Konačno, konstatuje se da je antikorupcijska NVO MANS izvijestila da su nadležne vlasti pružile blagovremene odgovore u približno 38 odsto slučajeva zahtjeva za informacije.


Lista

Prema Stejt departmentu, osnovni problemi ljudskih prava u Crnoj Gori su:
policijsko maltretiranje osumnjičenih u pritvoru;
zatvorski uslovi ispod standarda;
policijska nedodirljivost;
dugački predsudski pritvor;
neefektivna suđenja;
zastrašivanje novinara;
loše postupanje sa izbjeglicama;
rasprostranjeni izvještaji o korupciji u vladi;
onemogućavanje pristupa javnim informacijama;
diskriminacija žena;
trgovina ljudima;
diskriminacija osoba sa invaliditetom;
diskriminacija etničkih manjina, posebno Roma;
netolerantnost prema osobama različitog seksualnog opredjeljenja;
povreda prava radnika.

Udari na medije

Prijetnje novinarima i neriješeni napadi na njih prethodnih godina, kao i policijske istrage i sudske procedure povezane sa tim napadima, ostaju u fokusu javnosti, istakao je Stejt department.

,,Na kraju godine, uprkos mnogim zakonskim prepiranjima, predsudski postupci nisu završeni u dobro poznatom slučaju navodnog napada avgusta 2009. od strane gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše i njegovog sina na zamjenika urednika Mihaila Jovovića i foto-reportera Borisa Pejovića iz dnevnika Vijesti”, navedeno je u dokumentu..

U Stejtu su pobrojali i slučajeve pritisaka vlasti na novinare Monitora. Navodi da je 25. juna 2010, policija ispitivala Monitorovog novinara Petra Komnenića i aktivistu NVO Veselina Bajčetu u vezi video snimka sa svadbe iz 2001. navodnog trgovca drogama Safeta Kalića. Na video snimku se vidi nekolicina zvaničnika crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost koji su bili na svadbi i u bliskom kontaktu sa Kalićem.

Navodi se kako su Komnenić i Bajčeta izrazili zabrinutost što isljednici nisu preduzeli akciju protiv pripadnika ANB uočenih na video snimku, već ih je interesovali zašto je dokument stavljen na internet.

Ukazuje se da je Viši sud u Podgorici 9. jula prošle godine preinačio oslobađajuću presudu Monitorovom novinaru Seadu Sadikoviću i naložio mu da plati službeniku ANB Zoran Lazoviću jedan euro za nanijeti ,,emocionalni bol “. Citira se Sadikovićeva ocjena kako je ,,odluka Višeg suda jasna poruka da novinari ne treba da pominju državne službenike, a naročito policijske.”

Stejt konstatuje i da je u oktobru prošle godine Viši sud u Podgorici kaznio Monitorovog novinara Komnenića sa 3.000 eura po tužbi sudije Ivice Stankovića. Mjesec dana kasnije je isti sud poništio istom novinaru presudu da plati 2.000 euro pošto je prethodno oglašen krivim za uvredu Kalića. Viši sud je, međutim, naložio da Komnenić ponovo bude suđeno pred Osnovnim sudom za članak u Monitoru iz 2008.

Stejt konstatuje da je Osnovni sud u Podgorici u novembru 2010. u odvojenom procesu oslobodio Monitor tužbe koju je podnio Kalić za seriju članaka koji su u magazinu objavljeni tokom 2007. i 2008. godine.

,,I pored ovih dešavanja, posmatrači ukazuju na sve veću spremnost medija da kritikuju vladu, mada ostaje velika podijeljenost između provladinih i opozicionih medija. Naglašenost članaka i televizijskih programa koji su kritični prema vlastima tokom godine ukazuje da samo-cenzura nije bila veliki problem; međutim, posmatrači su uočili da neki novinari jesu bili podložni policijskim i poslovnim uticajima zbog manjka stručnosti i njihove političke pripadnosti,” konstatovano je u dokumentu Stejt departmenta.

Diskriminacija žena

U Crnoj Gori žene čine 50,7 odsto stanovništa i 46,3 odsto nezapošljenih. Izvještaji medija ukazuju da su 44,9 odsto žena diplomci, magistri i doktori nauka.

Žene čine 6,3 odsto zapošljenih u centralnoj vladi, 11,4 odsto u lokalnim upravama, 12,3 odsto su članice crnogorskog parlamenta.

Iako crnogorski zakon predviđa opšte principe nediskriminacije žena, on ne određuje jasno princip jednake plate za isti rad. U praksi, plate žena su bile manje od muškarčevih za isti rad.

Po Monstatu, žene su 2009. zarađivale, u prosjeku, 13 odsto manje od muškaraca. Prosječna mjesečna plata sa porezima i doprinosima za žene iznosila je 581 eura na kraju septembra 2009, dok su muškarci zarađivali u prosjeku 674 eura.

Od 15 istraženih industrija, žene su imale veće plate samo u transportu i skladištenju.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo