Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zvanična korupcija

Objavljeno prije

na

Zvanični dokumenti SAD kažu da je jedan od vrhunskih prioriteta administracija u Vašingtonu u politici prema Crnoj Gori jačanje vladavine prava i izgradnja kapaciteta Crne Gore za borbu protiv korupcije, čime bi bilo povećano povjerenje javnosti u državne institucije. Taj stav SAD jasan je iz dokumenata zvaničnog Vašingtona, među kojima je najsvježiji prošlonedjeljni. Značajan dio obimnog dokumenta koji je izradilo Odjelenje za demokratiju, ljudska prava i rad pri Stejt departmentu, posvećen je tzv. „Zvaničnoj korupciji i transparentnosti vlasti”. Tu se konstatuje kako su prema zakonu predviđene kazne za zvaničnu korupciju ali da vlada nije efikasno sprovela zakon. „Percepcija javnog sektora kao korumpiranog, naročito izvršnog i zakonodavnog sektora, široko je rasprostranjena. Posmatrači su primijetili da je korupcija najvidljivija u sektorima prostornog planiranja, sudstvu, carini, policiji, vokalnoj vlasti, zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju,” stoji u dokumentu.

Dalje se podsjeća da Indikator Svjetske banke o upravljanju u svijetu takođe pokazuje da korupcija predstavlja ozbiljan problem. U dokumentu se navodi da su u Crnoj Gori nevladine organizacije, mediji, i opozicione političke partije učestalo optuživali vladu da ne preduzima potrebne mjere protiv korupcije i organizovanog kriminala. „Rezultati istraga, krivičnog gonjenja, i osuda zbog korupcije su na svim nivoima slabi. Građani su rijetko prijavljivali korupciju,” navodi se u dokumentu. Uz to, zaštita osoba koje su prijavile korupciju bila je neadekvatna.

„Unutrašnja kontrola sprovedena unutar institucija ili od strane odgovornih agencija rijetko je rezultirala efikasnim gonjenjem prekršilaca. Državni funkcioneri su često bili na nekoliko funkcija i bilo im je dozvoljeno da budu predsjednici ili članovi upravnih odbora u nekoliko javnih kompanija ili državnih institucija,” navedeno je u dokumentu.

Kao karakterističan primjer navodi se slučaj gradonačelnika Budve Rajka Kuljače i devetorica njegovih saradnika, koji su uhapšeni krajem decembra prošle godine na osnovu optužbi za zloupotrebu službenog položaja, a među kojima je i zamjenik gradonačelnika Dragan Marović, brat Svetozara Marovića.

U Stejtu smatraju da u Crnoj Gori i dalje predstavljaju problem korupcija policije i neprikladan uticaj vlade na ponašanje policije. Ocjenjuje se kako je „malo, blisko prepleteno crnogorsko društvo obeshrabrilo prijavljivanje korupcije i olakšalo kriminalcima pristup zvaničnicima kriminalističke službe”.

Podsjeća se, takođe, da je prema komesaru za ljudska prava Savjeta Evrope, koji je posjetio Crnu Goru 2008., pokrenut mali broj krivičnih postupaka protiv zvaničnika kriminalističke službe za iznudu dokaza, nehumano postupanje, mučenje, ili zloupotrebu službenog položaja. „I tih nekoliko slučajeva koji su primijećeni nisu bili adekvatno sprovedeni”, konstatovao je tada evropski zvaničnik.

Stejt navodi kako su sudovi u Crnoj Gori donijeli presude samo u malom broju prijavljenih slučajeva korupcije. Tokom prvih osam mjeseci godine, vlasti su otpustile jednog činovnika i novčano kaznile osmoro zbog zloupotrebe službenog položaja i prekoračenja ovlašćenja . „NVO ukazuju da su službenici policije za koje je utvrđeno da su odgovorni za kršenje pravila službe, kao i viši službenici umiješani u slučajeve mučenja, i dalje u službi”, navedeno je u dokumentu.

Stejt podsjeća da su u Crnoj Gori javni službenici bili obavezni da shodno zakonu o sukobu interesa objelodane podatke o primanjima i posjedu. „Komisija nije izvršila odgovarajuću nadzornu ulogu, kao što nema ni ovlašćenje da provjerava objelodanjivanja javnih službenika i ima slabu moć izricanja sankcija. Mnogi posmatrači su primijetili da u zakonu postoje značajni propusti i da se slabo sprovodi u praksi,” stoji u dokumentu.

Stejt department podsjeća da je vlada Crne Gore u julu 2010. usvojila Strategiju za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala do 2014., zajedno sa akcionim planom za njegovo sprovođenje tokom naredne dvije godine. Precizira se , međutim, kako su NVO tvrde da je plan razvijen bez njihovog učešća kao i da je dokument usvojen bez javnih konsultacija.

Stejt se bavi i crnogorskim zakonom o finansiranju partija usvojenim 2008. Citiran je NVO Centar za demokratsku tranziciju, da taj zakon „nije značajno unaprijedio transparentnost i odgovornost finanisranja političkih partija.”

„Postojali su navodi da vlasti nisu reagovale na izvještaje o mogućoj korupciji na visokim političkim nivoima. Mnogi građani vjeruju da su državni zvaničnici nezakonito prisvojili javne fondove i imali značajne prihode od privatizacija kompanija koje su bile u državnom vlasništvu. ” konstatuje se u dokumentu Stejta.

Stejt podsjeća da crnogorski Ustav i zakoni omogućavaju javni pristup vladinim informacijama. I uočava: „Sprovođenje zakona je bilo slabo i nedosljedno, posebno u odnosu na neke djelove sporazuma o privatizaciji”.

Ukazuje se kako je NVO Inicijativa mladih za ljudska prava ukazala u izvještaju za drugi kvartal 2010 da je pripadnost političkoj partiji bio ključ za zapošljenje u javnim službama i da etnički sastav radne snage u javnom sektoru ne odgovara onom u opštem stanovništvu.

„NVO je izvijestila da su njeni zahtjevi za vladinim informacijama stalno bili odbijani” stoji u dokumentu.

Konačno, konstatuje se da je antikorupcijska NVO MANS izvijestila da su nadležne vlasti pružile blagovremene odgovore u približno 38 odsto slučajeva zahtjeva za informacije.


Lista

Prema Stejt departmentu, osnovni problemi ljudskih prava u Crnoj Gori su:
policijsko maltretiranje osumnjičenih u pritvoru;
zatvorski uslovi ispod standarda;
policijska nedodirljivost;
dugački predsudski pritvor;
neefektivna suđenja;
zastrašivanje novinara;
loše postupanje sa izbjeglicama;
rasprostranjeni izvještaji o korupciji u vladi;
onemogućavanje pristupa javnim informacijama;
diskriminacija žena;
trgovina ljudima;
diskriminacija osoba sa invaliditetom;
diskriminacija etničkih manjina, posebno Roma;
netolerantnost prema osobama različitog seksualnog opredjeljenja;
povreda prava radnika.

Udari na medije

Prijetnje novinarima i neriješeni napadi na njih prethodnih godina, kao i policijske istrage i sudske procedure povezane sa tim napadima, ostaju u fokusu javnosti, istakao je Stejt department.

,,Na kraju godine, uprkos mnogim zakonskim prepiranjima, predsudski postupci nisu završeni u dobro poznatom slučaju navodnog napada avgusta 2009. od strane gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše i njegovog sina na zamjenika urednika Mihaila Jovovića i foto-reportera Borisa Pejovića iz dnevnika Vijesti”, navedeno je u dokumentu..

U Stejtu su pobrojali i slučajeve pritisaka vlasti na novinare Monitora. Navodi da je 25. juna 2010, policija ispitivala Monitorovog novinara Petra Komnenića i aktivistu NVO Veselina Bajčetu u vezi video snimka sa svadbe iz 2001. navodnog trgovca drogama Safeta Kalića. Na video snimku se vidi nekolicina zvaničnika crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost koji su bili na svadbi i u bliskom kontaktu sa Kalićem.

Navodi se kako su Komnenić i Bajčeta izrazili zabrinutost što isljednici nisu preduzeli akciju protiv pripadnika ANB uočenih na video snimku, već ih je interesovali zašto je dokument stavljen na internet.

Ukazuje se da je Viši sud u Podgorici 9. jula prošle godine preinačio oslobađajuću presudu Monitorovom novinaru Seadu Sadikoviću i naložio mu da plati službeniku ANB Zoran Lazoviću jedan euro za nanijeti ,,emocionalni bol “. Citira se Sadikovićeva ocjena kako je ,,odluka Višeg suda jasna poruka da novinari ne treba da pominju državne službenike, a naročito policijske.”

Stejt konstatuje i da je u oktobru prošle godine Viši sud u Podgorici kaznio Monitorovog novinara Komnenića sa 3.000 eura po tužbi sudije Ivice Stankovića. Mjesec dana kasnije je isti sud poništio istom novinaru presudu da plati 2.000 euro pošto je prethodno oglašen krivim za uvredu Kalića. Viši sud je, međutim, naložio da Komnenić ponovo bude suđeno pred Osnovnim sudom za članak u Monitoru iz 2008.

Stejt konstatuje da je Osnovni sud u Podgorici u novembru 2010. u odvojenom procesu oslobodio Monitor tužbe koju je podnio Kalić za seriju članaka koji su u magazinu objavljeni tokom 2007. i 2008. godine.

,,I pored ovih dešavanja, posmatrači ukazuju na sve veću spremnost medija da kritikuju vladu, mada ostaje velika podijeljenost između provladinih i opozicionih medija. Naglašenost članaka i televizijskih programa koji su kritični prema vlastima tokom godine ukazuje da samo-cenzura nije bila veliki problem; međutim, posmatrači su uočili da neki novinari jesu bili podložni policijskim i poslovnim uticajima zbog manjka stručnosti i njihove političke pripadnosti,” konstatovano je u dokumentu Stejt departmenta.

Diskriminacija žena

U Crnoj Gori žene čine 50,7 odsto stanovništa i 46,3 odsto nezapošljenih. Izvještaji medija ukazuju da su 44,9 odsto žena diplomci, magistri i doktori nauka.

Žene čine 6,3 odsto zapošljenih u centralnoj vladi, 11,4 odsto u lokalnim upravama, 12,3 odsto su članice crnogorskog parlamenta.

Iako crnogorski zakon predviđa opšte principe nediskriminacije žena, on ne određuje jasno princip jednake plate za isti rad. U praksi, plate žena su bile manje od muškarčevih za isti rad.

Po Monstatu, žene su 2009. zarađivale, u prosjeku, 13 odsto manje od muškaraca. Prosječna mjesečna plata sa porezima i doprinosima za žene iznosila je 581 eura na kraju septembra 2009, dok su muškarci zarađivali u prosjeku 674 eura.

Od 15 istraženih industrija, žene su imale veće plate samo u transportu i skladištenju.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo