Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zvanična korupcija

Objavljeno prije

na

Zvanični dokumenti SAD kažu da je jedan od vrhunskih prioriteta administracija u Vašingtonu u politici prema Crnoj Gori jačanje vladavine prava i izgradnja kapaciteta Crne Gore za borbu protiv korupcije, čime bi bilo povećano povjerenje javnosti u državne institucije. Taj stav SAD jasan je iz dokumenata zvaničnog Vašingtona, među kojima je najsvježiji prošlonedjeljni. Značajan dio obimnog dokumenta koji je izradilo Odjelenje za demokratiju, ljudska prava i rad pri Stejt departmentu, posvećen je tzv. „Zvaničnoj korupciji i transparentnosti vlasti”. Tu se konstatuje kako su prema zakonu predviđene kazne za zvaničnu korupciju ali da vlada nije efikasno sprovela zakon. „Percepcija javnog sektora kao korumpiranog, naročito izvršnog i zakonodavnog sektora, široko je rasprostranjena. Posmatrači su primijetili da je korupcija najvidljivija u sektorima prostornog planiranja, sudstvu, carini, policiji, vokalnoj vlasti, zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju,” stoji u dokumentu.

Dalje se podsjeća da Indikator Svjetske banke o upravljanju u svijetu takođe pokazuje da korupcija predstavlja ozbiljan problem. U dokumentu se navodi da su u Crnoj Gori nevladine organizacije, mediji, i opozicione političke partije učestalo optuživali vladu da ne preduzima potrebne mjere protiv korupcije i organizovanog kriminala. „Rezultati istraga, krivičnog gonjenja, i osuda zbog korupcije su na svim nivoima slabi. Građani su rijetko prijavljivali korupciju,” navodi se u dokumentu. Uz to, zaštita osoba koje su prijavile korupciju bila je neadekvatna.

„Unutrašnja kontrola sprovedena unutar institucija ili od strane odgovornih agencija rijetko je rezultirala efikasnim gonjenjem prekršilaca. Državni funkcioneri su često bili na nekoliko funkcija i bilo im je dozvoljeno da budu predsjednici ili članovi upravnih odbora u nekoliko javnih kompanija ili državnih institucija,” navedeno je u dokumentu.

Kao karakterističan primjer navodi se slučaj gradonačelnika Budve Rajka Kuljače i devetorica njegovih saradnika, koji su uhapšeni krajem decembra prošle godine na osnovu optužbi za zloupotrebu službenog položaja, a među kojima je i zamjenik gradonačelnika Dragan Marović, brat Svetozara Marovića.

U Stejtu smatraju da u Crnoj Gori i dalje predstavljaju problem korupcija policije i neprikladan uticaj vlade na ponašanje policije. Ocjenjuje se kako je „malo, blisko prepleteno crnogorsko društvo obeshrabrilo prijavljivanje korupcije i olakšalo kriminalcima pristup zvaničnicima kriminalističke službe”.

Podsjeća se, takođe, da je prema komesaru za ljudska prava Savjeta Evrope, koji je posjetio Crnu Goru 2008., pokrenut mali broj krivičnih postupaka protiv zvaničnika kriminalističke službe za iznudu dokaza, nehumano postupanje, mučenje, ili zloupotrebu službenog položaja. „I tih nekoliko slučajeva koji su primijećeni nisu bili adekvatno sprovedeni”, konstatovao je tada evropski zvaničnik.

Stejt navodi kako su sudovi u Crnoj Gori donijeli presude samo u malom broju prijavljenih slučajeva korupcije. Tokom prvih osam mjeseci godine, vlasti su otpustile jednog činovnika i novčano kaznile osmoro zbog zloupotrebe službenog položaja i prekoračenja ovlašćenja . „NVO ukazuju da su službenici policije za koje je utvrđeno da su odgovorni za kršenje pravila službe, kao i viši službenici umiješani u slučajeve mučenja, i dalje u službi”, navedeno je u dokumentu.

Stejt podsjeća da su u Crnoj Gori javni službenici bili obavezni da shodno zakonu o sukobu interesa objelodane podatke o primanjima i posjedu. „Komisija nije izvršila odgovarajuću nadzornu ulogu, kao što nema ni ovlašćenje da provjerava objelodanjivanja javnih službenika i ima slabu moć izricanja sankcija. Mnogi posmatrači su primijetili da u zakonu postoje značajni propusti i da se slabo sprovodi u praksi,” stoji u dokumentu.

Stejt department podsjeća da je vlada Crne Gore u julu 2010. usvojila Strategiju za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala do 2014., zajedno sa akcionim planom za njegovo sprovođenje tokom naredne dvije godine. Precizira se , međutim, kako su NVO tvrde da je plan razvijen bez njihovog učešća kao i da je dokument usvojen bez javnih konsultacija.

Stejt se bavi i crnogorskim zakonom o finansiranju partija usvojenim 2008. Citiran je NVO Centar za demokratsku tranziciju, da taj zakon „nije značajno unaprijedio transparentnost i odgovornost finanisranja političkih partija.”

„Postojali su navodi da vlasti nisu reagovale na izvještaje o mogućoj korupciji na visokim političkim nivoima. Mnogi građani vjeruju da su državni zvaničnici nezakonito prisvojili javne fondove i imali značajne prihode od privatizacija kompanija koje su bile u državnom vlasništvu. ” konstatuje se u dokumentu Stejta.

Stejt podsjeća da crnogorski Ustav i zakoni omogućavaju javni pristup vladinim informacijama. I uočava: „Sprovođenje zakona je bilo slabo i nedosljedno, posebno u odnosu na neke djelove sporazuma o privatizaciji”.

Ukazuje se kako je NVO Inicijativa mladih za ljudska prava ukazala u izvještaju za drugi kvartal 2010 da je pripadnost političkoj partiji bio ključ za zapošljenje u javnim službama i da etnički sastav radne snage u javnom sektoru ne odgovara onom u opštem stanovništvu.

„NVO je izvijestila da su njeni zahtjevi za vladinim informacijama stalno bili odbijani” stoji u dokumentu.

Konačno, konstatuje se da je antikorupcijska NVO MANS izvijestila da su nadležne vlasti pružile blagovremene odgovore u približno 38 odsto slučajeva zahtjeva za informacije.


Lista

Prema Stejt departmentu, osnovni problemi ljudskih prava u Crnoj Gori su:
policijsko maltretiranje osumnjičenih u pritvoru;
zatvorski uslovi ispod standarda;
policijska nedodirljivost;
dugački predsudski pritvor;
neefektivna suđenja;
zastrašivanje novinara;
loše postupanje sa izbjeglicama;
rasprostranjeni izvještaji o korupciji u vladi;
onemogućavanje pristupa javnim informacijama;
diskriminacija žena;
trgovina ljudima;
diskriminacija osoba sa invaliditetom;
diskriminacija etničkih manjina, posebno Roma;
netolerantnost prema osobama različitog seksualnog opredjeljenja;
povreda prava radnika.

Udari na medije

Prijetnje novinarima i neriješeni napadi na njih prethodnih godina, kao i policijske istrage i sudske procedure povezane sa tim napadima, ostaju u fokusu javnosti, istakao je Stejt department.

,,Na kraju godine, uprkos mnogim zakonskim prepiranjima, predsudski postupci nisu završeni u dobro poznatom slučaju navodnog napada avgusta 2009. od strane gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše i njegovog sina na zamjenika urednika Mihaila Jovovića i foto-reportera Borisa Pejovića iz dnevnika Vijesti”, navedeno je u dokumentu..

U Stejtu su pobrojali i slučajeve pritisaka vlasti na novinare Monitora. Navodi da je 25. juna 2010, policija ispitivala Monitorovog novinara Petra Komnenića i aktivistu NVO Veselina Bajčetu u vezi video snimka sa svadbe iz 2001. navodnog trgovca drogama Safeta Kalića. Na video snimku se vidi nekolicina zvaničnika crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost koji su bili na svadbi i u bliskom kontaktu sa Kalićem.

Navodi se kako su Komnenić i Bajčeta izrazili zabrinutost što isljednici nisu preduzeli akciju protiv pripadnika ANB uočenih na video snimku, već ih je interesovali zašto je dokument stavljen na internet.

Ukazuje se da je Viši sud u Podgorici 9. jula prošle godine preinačio oslobađajuću presudu Monitorovom novinaru Seadu Sadikoviću i naložio mu da plati službeniku ANB Zoran Lazoviću jedan euro za nanijeti ,,emocionalni bol “. Citira se Sadikovićeva ocjena kako je ,,odluka Višeg suda jasna poruka da novinari ne treba da pominju državne službenike, a naročito policijske.”

Stejt konstatuje i da je u oktobru prošle godine Viši sud u Podgorici kaznio Monitorovog novinara Komnenića sa 3.000 eura po tužbi sudije Ivice Stankovića. Mjesec dana kasnije je isti sud poništio istom novinaru presudu da plati 2.000 euro pošto je prethodno oglašen krivim za uvredu Kalića. Viši sud je, međutim, naložio da Komnenić ponovo bude suđeno pred Osnovnim sudom za članak u Monitoru iz 2008.

Stejt konstatuje da je Osnovni sud u Podgorici u novembru 2010. u odvojenom procesu oslobodio Monitor tužbe koju je podnio Kalić za seriju članaka koji su u magazinu objavljeni tokom 2007. i 2008. godine.

,,I pored ovih dešavanja, posmatrači ukazuju na sve veću spremnost medija da kritikuju vladu, mada ostaje velika podijeljenost između provladinih i opozicionih medija. Naglašenost članaka i televizijskih programa koji su kritični prema vlastima tokom godine ukazuje da samo-cenzura nije bila veliki problem; međutim, posmatrači su uočili da neki novinari jesu bili podložni policijskim i poslovnim uticajima zbog manjka stručnosti i njihove političke pripadnosti,” konstatovano je u dokumentu Stejt departmenta.

Diskriminacija žena

U Crnoj Gori žene čine 50,7 odsto stanovništa i 46,3 odsto nezapošljenih. Izvještaji medija ukazuju da su 44,9 odsto žena diplomci, magistri i doktori nauka.

Žene čine 6,3 odsto zapošljenih u centralnoj vladi, 11,4 odsto u lokalnim upravama, 12,3 odsto su članice crnogorskog parlamenta.

Iako crnogorski zakon predviđa opšte principe nediskriminacije žena, on ne određuje jasno princip jednake plate za isti rad. U praksi, plate žena su bile manje od muškarčevih za isti rad.

Po Monstatu, žene su 2009. zarađivale, u prosjeku, 13 odsto manje od muškaraca. Prosječna mjesečna plata sa porezima i doprinosima za žene iznosila je 581 eura na kraju septembra 2009, dok su muškarci zarađivali u prosjeku 674 eura.

Od 15 istraženih industrija, žene su imale veće plate samo u transportu i skladištenju.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo