Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zvanična korupcija

Objavljeno prije

na

Zvanični dokumenti SAD kažu da je jedan od vrhunskih prioriteta administracija u Vašingtonu u politici prema Crnoj Gori jačanje vladavine prava i izgradnja kapaciteta Crne Gore za borbu protiv korupcije, čime bi bilo povećano povjerenje javnosti u državne institucije. Taj stav SAD jasan je iz dokumenata zvaničnog Vašingtona, među kojima je najsvježiji prošlonedjeljni. Značajan dio obimnog dokumenta koji je izradilo Odjelenje za demokratiju, ljudska prava i rad pri Stejt departmentu, posvećen je tzv. „Zvaničnoj korupciji i transparentnosti vlasti”. Tu se konstatuje kako su prema zakonu predviđene kazne za zvaničnu korupciju ali da vlada nije efikasno sprovela zakon. „Percepcija javnog sektora kao korumpiranog, naročito izvršnog i zakonodavnog sektora, široko je rasprostranjena. Posmatrači su primijetili da je korupcija najvidljivija u sektorima prostornog planiranja, sudstvu, carini, policiji, vokalnoj vlasti, zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju,” stoji u dokumentu.

Dalje se podsjeća da Indikator Svjetske banke o upravljanju u svijetu takođe pokazuje da korupcija predstavlja ozbiljan problem. U dokumentu se navodi da su u Crnoj Gori nevladine organizacije, mediji, i opozicione političke partije učestalo optuživali vladu da ne preduzima potrebne mjere protiv korupcije i organizovanog kriminala. „Rezultati istraga, krivičnog gonjenja, i osuda zbog korupcije su na svim nivoima slabi. Građani su rijetko prijavljivali korupciju,” navodi se u dokumentu. Uz to, zaštita osoba koje su prijavile korupciju bila je neadekvatna.

„Unutrašnja kontrola sprovedena unutar institucija ili od strane odgovornih agencija rijetko je rezultirala efikasnim gonjenjem prekršilaca. Državni funkcioneri su često bili na nekoliko funkcija i bilo im je dozvoljeno da budu predsjednici ili članovi upravnih odbora u nekoliko javnih kompanija ili državnih institucija,” navedeno je u dokumentu.

Kao karakterističan primjer navodi se slučaj gradonačelnika Budve Rajka Kuljače i devetorica njegovih saradnika, koji su uhapšeni krajem decembra prošle godine na osnovu optužbi za zloupotrebu službenog položaja, a među kojima je i zamjenik gradonačelnika Dragan Marović, brat Svetozara Marovića.

U Stejtu smatraju da u Crnoj Gori i dalje predstavljaju problem korupcija policije i neprikladan uticaj vlade na ponašanje policije. Ocjenjuje se kako je „malo, blisko prepleteno crnogorsko društvo obeshrabrilo prijavljivanje korupcije i olakšalo kriminalcima pristup zvaničnicima kriminalističke službe”.

Podsjeća se, takođe, da je prema komesaru za ljudska prava Savjeta Evrope, koji je posjetio Crnu Goru 2008., pokrenut mali broj krivičnih postupaka protiv zvaničnika kriminalističke službe za iznudu dokaza, nehumano postupanje, mučenje, ili zloupotrebu službenog položaja. „I tih nekoliko slučajeva koji su primijećeni nisu bili adekvatno sprovedeni”, konstatovao je tada evropski zvaničnik.

Stejt navodi kako su sudovi u Crnoj Gori donijeli presude samo u malom broju prijavljenih slučajeva korupcije. Tokom prvih osam mjeseci godine, vlasti su otpustile jednog činovnika i novčano kaznile osmoro zbog zloupotrebe službenog položaja i prekoračenja ovlašćenja . „NVO ukazuju da su službenici policije za koje je utvrđeno da su odgovorni za kršenje pravila službe, kao i viši službenici umiješani u slučajeve mučenja, i dalje u službi”, navedeno je u dokumentu.

Stejt podsjeća da su u Crnoj Gori javni službenici bili obavezni da shodno zakonu o sukobu interesa objelodane podatke o primanjima i posjedu. „Komisija nije izvršila odgovarajuću nadzornu ulogu, kao što nema ni ovlašćenje da provjerava objelodanjivanja javnih službenika i ima slabu moć izricanja sankcija. Mnogi posmatrači su primijetili da u zakonu postoje značajni propusti i da se slabo sprovodi u praksi,” stoji u dokumentu.

Stejt department podsjeća da je vlada Crne Gore u julu 2010. usvojila Strategiju za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala do 2014., zajedno sa akcionim planom za njegovo sprovođenje tokom naredne dvije godine. Precizira se , međutim, kako su NVO tvrde da je plan razvijen bez njihovog učešća kao i da je dokument usvojen bez javnih konsultacija.

Stejt se bavi i crnogorskim zakonom o finansiranju partija usvojenim 2008. Citiran je NVO Centar za demokratsku tranziciju, da taj zakon „nije značajno unaprijedio transparentnost i odgovornost finanisranja političkih partija.”

„Postojali su navodi da vlasti nisu reagovale na izvještaje o mogućoj korupciji na visokim političkim nivoima. Mnogi građani vjeruju da su državni zvaničnici nezakonito prisvojili javne fondove i imali značajne prihode od privatizacija kompanija koje su bile u državnom vlasništvu. ” konstatuje se u dokumentu Stejta.

Stejt podsjeća da crnogorski Ustav i zakoni omogućavaju javni pristup vladinim informacijama. I uočava: „Sprovođenje zakona je bilo slabo i nedosljedno, posebno u odnosu na neke djelove sporazuma o privatizaciji”.

Ukazuje se kako je NVO Inicijativa mladih za ljudska prava ukazala u izvještaju za drugi kvartal 2010 da je pripadnost političkoj partiji bio ključ za zapošljenje u javnim službama i da etnički sastav radne snage u javnom sektoru ne odgovara onom u opštem stanovništvu.

„NVO je izvijestila da su njeni zahtjevi za vladinim informacijama stalno bili odbijani” stoji u dokumentu.

Konačno, konstatuje se da je antikorupcijska NVO MANS izvijestila da su nadležne vlasti pružile blagovremene odgovore u približno 38 odsto slučajeva zahtjeva za informacije.


Lista

Prema Stejt departmentu, osnovni problemi ljudskih prava u Crnoj Gori su:
policijsko maltretiranje osumnjičenih u pritvoru;
zatvorski uslovi ispod standarda;
policijska nedodirljivost;
dugački predsudski pritvor;
neefektivna suđenja;
zastrašivanje novinara;
loše postupanje sa izbjeglicama;
rasprostranjeni izvještaji o korupciji u vladi;
onemogućavanje pristupa javnim informacijama;
diskriminacija žena;
trgovina ljudima;
diskriminacija osoba sa invaliditetom;
diskriminacija etničkih manjina, posebno Roma;
netolerantnost prema osobama različitog seksualnog opredjeljenja;
povreda prava radnika.

Udari na medije

Prijetnje novinarima i neriješeni napadi na njih prethodnih godina, kao i policijske istrage i sudske procedure povezane sa tim napadima, ostaju u fokusu javnosti, istakao je Stejt department.

,,Na kraju godine, uprkos mnogim zakonskim prepiranjima, predsudski postupci nisu završeni u dobro poznatom slučaju navodnog napada avgusta 2009. od strane gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše i njegovog sina na zamjenika urednika Mihaila Jovovića i foto-reportera Borisa Pejovića iz dnevnika Vijesti”, navedeno je u dokumentu..

U Stejtu su pobrojali i slučajeve pritisaka vlasti na novinare Monitora. Navodi da je 25. juna 2010, policija ispitivala Monitorovog novinara Petra Komnenića i aktivistu NVO Veselina Bajčetu u vezi video snimka sa svadbe iz 2001. navodnog trgovca drogama Safeta Kalića. Na video snimku se vidi nekolicina zvaničnika crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost koji su bili na svadbi i u bliskom kontaktu sa Kalićem.

Navodi se kako su Komnenić i Bajčeta izrazili zabrinutost što isljednici nisu preduzeli akciju protiv pripadnika ANB uočenih na video snimku, već ih je interesovali zašto je dokument stavljen na internet.

Ukazuje se da je Viši sud u Podgorici 9. jula prošle godine preinačio oslobađajuću presudu Monitorovom novinaru Seadu Sadikoviću i naložio mu da plati službeniku ANB Zoran Lazoviću jedan euro za nanijeti ,,emocionalni bol “. Citira se Sadikovićeva ocjena kako je ,,odluka Višeg suda jasna poruka da novinari ne treba da pominju državne službenike, a naročito policijske.”

Stejt konstatuje i da je u oktobru prošle godine Viši sud u Podgorici kaznio Monitorovog novinara Komnenića sa 3.000 eura po tužbi sudije Ivice Stankovića. Mjesec dana kasnije je isti sud poništio istom novinaru presudu da plati 2.000 euro pošto je prethodno oglašen krivim za uvredu Kalića. Viši sud je, međutim, naložio da Komnenić ponovo bude suđeno pred Osnovnim sudom za članak u Monitoru iz 2008.

Stejt konstatuje da je Osnovni sud u Podgorici u novembru 2010. u odvojenom procesu oslobodio Monitor tužbe koju je podnio Kalić za seriju članaka koji su u magazinu objavljeni tokom 2007. i 2008. godine.

,,I pored ovih dešavanja, posmatrači ukazuju na sve veću spremnost medija da kritikuju vladu, mada ostaje velika podijeljenost između provladinih i opozicionih medija. Naglašenost članaka i televizijskih programa koji su kritični prema vlastima tokom godine ukazuje da samo-cenzura nije bila veliki problem; međutim, posmatrači su uočili da neki novinari jesu bili podložni policijskim i poslovnim uticajima zbog manjka stručnosti i njihove političke pripadnosti,” konstatovano je u dokumentu Stejt departmenta.

Diskriminacija žena

U Crnoj Gori žene čine 50,7 odsto stanovništa i 46,3 odsto nezapošljenih. Izvještaji medija ukazuju da su 44,9 odsto žena diplomci, magistri i doktori nauka.

Žene čine 6,3 odsto zapošljenih u centralnoj vladi, 11,4 odsto u lokalnim upravama, 12,3 odsto su članice crnogorskog parlamenta.

Iako crnogorski zakon predviđa opšte principe nediskriminacije žena, on ne određuje jasno princip jednake plate za isti rad. U praksi, plate žena su bile manje od muškarčevih za isti rad.

Po Monstatu, žene su 2009. zarađivale, u prosjeku, 13 odsto manje od muškaraca. Prosječna mjesečna plata sa porezima i doprinosima za žene iznosila je 581 eura na kraju septembra 2009, dok su muškarci zarađivali u prosjeku 674 eura.

Od 15 istraženih industrija, žene su imale veće plate samo u transportu i skladištenju.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo