Povežite se sa nama

MONITORING

BUDVA OPET BEZ GRADONAČELNIKA: Fatalna fotelja

Objavljeno prije

na

Predsjednička fotelja u metropoli crnogorskog turizma kao da posjeduje neku negativnu energiju, jer ima fatalan uticaj na političku karijeru istaknutih članova Demokratske partije socijalista koji u nju zasjednu. Gradonačelnici Budve u posljednje vrijeme ne odlaze sa te visoke funkcije redovnim putem, u izbornom procesu ili napredovanjem u službi. Fotelju napuštaju nevoljno, u spetakularnim akcijama hapšenja i privođenja pred pravosudne organe pod sumnjom da su je nesavjesno koristili.

Nedavno je po zahtjevu specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u vrijeme dok je obavljao funkciju potpredsjednika Opštine zaduženog za finansije i člana Komisije za javno nadmetanje tokom 2007. godine, uhapšen aktuelni gradonačelnik Budve Lazar Rađenović.

Rađenović je funkciju gradonačelnika naslijedio od Rajka Kuljače, koji je tri godine ranije uhapšen u aferi Zavala, zajedno sa tadašnjim potpredsjednikom Draganom Marovićem i još devet istaknutih funkcionera DPS-a.

Slobode je lišen i Aleksandar Tičić, savjetnik u Vladi Crne Gore, bivši gradski menadžer i direktor Agencije za planiranje, u to vrijeme i predsjednik Komisije za javno nadmetanje. Uhapšena je i Jelica Petričević, direktorica diskoteke Top Hill i bivša direktorica Prve banke.

Specijalni tužilac Đurđina Ivanović pokrenula je istragu o poslovanju Opštine 2007. godine, u kojoj je opštinska kasa oštećena za dva miliona eura u koruptivnoj i unaprijed dogovorenoj kupoprodaji opštinskog zemljišta na brdu Košljun površine 2,7 hektara, u kojoj su brojni akteri – visoki opštinski i partijski funkcioneri u Budvi, navodno imali udjela i protivpravno pribavili znatnu imovinsku korist.

Šokantan preokret u obećavajućoj političkoj karijeri Lazara Rađenovića došao je posve nenadano, u trenutku kada je budvanski DPS konsolidovao svoje redove i čak osvojio većinu glasova na proteklim lokalnim izborima, uprkos brojnim aferama koje potresaju grad i zatvorskim kaznama za 18 njegovih istaknutih članova u aferama Zavala i Auto moto.

U središte afere Košljun obreo se Budvanin Vido Rađenović, aktivista DPS-a, koji je optužio gradonačelnika Rađenovića i savjetnika Tičića, da je slijedeći njihova uputstva preko svoje firme SP Luna kupio navedenu parcelu u fingiranom javnom nadmetanju, za 1.419.500 eura, da bi je kasnije prodao inostranom kupcu po znatno višoj cijeni, od čak 11 miliona eura.

Ne samo što je Vidu Rađenoviću zemlja jeftino prodata nego je Opština obezbijedila i garancije na osnovu svog novčanog zaloga u Prvoj banci da on podigne kredit od dva miliona eura kojim će parcelu platiti.

Zemljište je ubrzo preprodano odbjeglom palestinskom biznismenu Mohamedu Borhan Rašidu. Njegova frima Peeonir Investment dogovorenu cijenu nije isplatila u cjelosti, već samo 3,3 miliona eura u dvije rate, tako da se nikada nije ni uknjižio na kupljenu parcelu. Mohameda Rašida, koji u Crnoj Gori 2007. kupuje i druge nekretnine, bivšeg saradnika Jasera Arafata, vlasti u Palestini osudile su na 15 godina zatvora zbog milionskih pronevjera.

Gradonačelniku Budve određen je pritvor od 30 dana, kao i Tičiću i Jelici Petričević. Osumnjičeni Vido Rađenović braniće se poput svjedoka saradnika sa slobode, tokom istrage koju je otvorilo specijalno tužilaštvo.

Da li je otvaranje te afere u nevrijeme, uoči lokalnih izbora u nekoliko gradova i u susret turističkoj sezoni, dio političkog obračuna unutar stranke na vlasti, teško je procijeniti. Ozbiljna sumnja o umiješanosti visokorangiranih funkcionera DPS-a u nezakonite radnje, koje se u Budvi ponavljaju, sigurno ne odgovara toj partiji. Sa druge strane još je teže povjerovati da je specijalna tužiteljica Ivanović samostalno, bez političkog signala sa strane, odlučila da hapsi budvanske čelnike.

Bilo kako bilo, tek aferom Košljun otvara se Pandorina kutija kriminalnih radnji i špekulacija sa vrijednim i atraktivnim zemljištem u državnoj svojini koje su se odvijale u Budvi u posljednjih desetak godina. Teško je zamisliti razmjere rasprodaje i preprodaje zemljišta u državnom vlasništvu na obalama budvanske rivijere od Jaza do Buljarice.

U pitanju su milioni eura, koji su umjesto u siromašnu opštinsku i državnu kasu, završili u džepovima uskog kruga ljudi, interesno povezanih političara i biznismena.

Za svaku prodaju zemljišta saglasnost je stigla od nadležnog Ministarstva finansija, odnosno Savjeta za privatizaciju.

Iskaz Vida Rađenovića, objavljen u medijima, pokazao je obrazac po kome se zemlja prodavala. U pitanju je razrađena šema nosilaca vlasti na državnom i lokalnom nivou, sa ekipom saradnika među kojima glavnu ulogu obično ima lik koji pozajmljuje ime za obavljanje transakcija. Sporednu, ali značajnu ulogu igraju privatne kompanije koje imaju zadatak da glume zainteresovane kupce na javnim nadmetanjima.

Dio tima su posebno angažovane firme za procjenu državne imovine, čiji su ekspertski nalazi obično u koliziji sa stanjem na slobodnom tržištu nekretnina.

Državni i opštinski službenici uglavnom imaju svoje „prestanome”, kako se zovu ljudi koji pozajmljuju ime i pristaju da formalno predstavljaju one iz sjenke u nezakonitim poslovima. U ovoj turističkoj opštini partijskim moćnicima i njihovim tajkunima sve je bilo dozvoljeno. Dok su se budvanskim prirodnim bogatstvom bogatili, dugovi opštine narasli su na destine miliona eura, a njen atraktivan prostor betoniran je i zauvijek uništen.

U Budvi je u posljednjih nekoliko godina obavljeno preko trideset prodaja zemljišnih parcela u vlasništvu Opštine. Zemlja je većinom prodavana po cijenama daleko ispod tržišnih.

U slučaju Košljun na listi pozvanih svjedoka nalaze se Rajko Kuljača, Mihailo Kapisoda, bivši glavni administrator, Miško Vučinić, te Stevan Đukić, jedan od osnivača firme Luzitanos Invest Co iz Budve. Firma Luzitanos je pod sumnjom da je učestvovala u režiranom javnom nadmetanju prilikom prodaje zemlje firmi SP Luna.

Ista firma bila je „igrač” i prilikom prodaje oko 6.000 kvadrata crnogorsko-kiparskoj kompaniji Capital estate, koju predstavlja Dragan Lučić. Atraktivna parcela uz plažu Bečiće na potezu između crkve Sv.Tome i hotela Naftagas prodata je 2006. godine po cijeni 220 eura po metru kvadratnom. Budvanska SNP oštro se usprotivila toj prodaji i od osnovnog tužioca Borisa Savića zahtijevala pokretanje istrage.

Na sličan način firma je došla i do 15.000 m2 na lokaciji Pasja jama na Crvenoj glavici, pored Svetog Stefana. Zemlju je od Opštine kupila po cijeni 290 eura po kvadratu, dok su tržišne cijene dostizale od 700 do 1000 eura.

Uz burno protivljenje opozicije Capital estate je 2011. na javnoj licitaciji kupila i oko 3,5 hektara zemlje u selu Kuljače po cijeni od 35 eura. Konkurent na tom javnom nadmetanju bila je kompanija Monterra, koju je vlasnik Šćepan Lučić godinu ranije prodao investitorima naselja na Zavali. I sve tako ukrug.

Inače, kompanije Luzitanos invest i Nivel iz Podgorice dobile su građevinsku dozvolu za gradnju solitera od 13 spratova u Rafailovićima.

SDP protiv izbora

Odbornici opozicije traže prijevremene lokalne izbore radi rješavanja krize u funkcionisanju Opštine. Od ukupno 32 odbornika opozicija ima 15, a vladajuća koalicija 17 predstavnika: DPS 14, SDP dva i LP jednog. Šef budvanskih socijaldemokrata, aktuelni sekretar za finansije Mihailo Đurović, zalaže se za uzdržavanje od izbora na pragu turističke sezone. Sekretaru za finansije nisu u interesu promjene. Budva je faktički u njegovim rukama i mnoge odluke o davanju garancija privatnim firmama i pojedincima za podizanje bankarskih kredita nisu mogle proći bez njegovog znanja.

Skočiđevojka kao Košljun

Lokalna vlast imala je od koga da nauči posao. Vojni kompleks Skočiđevojka u Reževićima 2005. godine prodat je istom kupcu po istoj šemi kao i zemlja na Košljunu. Parcelu od 6,6 hektara prodalo je Ministarstvo odbrane Državne zajednice SCG, preko Fonda za reformu sistema odbrane, uz saglasnost Vlade Crne Gore, za 2,35 miliona eura. Kupac su bile ruske kompanije Opora i Spartak iz Kotora iza kojih su stajali ruski državljani Aleksandar Beljakov i Nikolaj Zemljanski. Ruski vlasnici 2007. godine prodaju firmu Spartak kiparskoj firmi Caldero trade Ltd, čiji su vlasnici braća Zoran i sada pokojni Dragan Bećirović za navodnih14,2 miliona eura. Samo sedam dana kasnije Bećirović preprodaje zemlju Mohamedu Rašidu za nevjerovatnih 41,7 miliona eura. Rašid je ostao dužan oko 8,6 miliona, pa je na ovu parcelu upisana zabrana otuđivanja. Od najavljene izgradnje luksuznog turističkog kompleksa na jednoj od najljepših lokacija između Svetog Stefana i Petrovca nema ni traga.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo