Povežite se sa nama

MONITORING

AFERA TELEKOM: Kad vlast fabrikuje

Objavljeno prije

na

ana-kolarevic-6

Američka ambasada u Podgorici saopštila je da je nesporno da je prilikom privatizacije Crnogorskog Telekoma 2005. godine bilo korupcije.

Iz ambasade SAD je precizirano da je američka Komisija za hartije od vrijednosti i berzu (SEC) ,,došla do dokaza o podmićivanju u Crnoj Gori”, ali da će zbog racionalizacije sudskog postupka odustati od gonjenja tri bivša direktora Mađar Telekoma za korupciju prilikom privatizacije Crnogorskog Telekoma i slučaj fokusirati samo na optužbe za korupciju u Makedoniji.

Tako je propao novi pokušaj manipulacije režimske propagande koja je tu odluku SEC, donijetu početkom godine, pokušala da predstavi kao dokaz nevinosti crnogorskih zvaničnika i negiranje korupcije tokom prodaje Telekoma Mađarima 2005. godine.

Afera Telekom je izmišljena afera, koja je došla iz zajedničke kuhinje opozicije, nekih NVO i navodnih nezavisnih medija, pisala je državna Pobjeda početkom marta. To su, kao da je iz iste kuhinje, potom ponavljali funkcioneri vladajuće partije i režimski medijski policajci. Zoran Jelić, poslanik vladajuće DPS, zatražio je od opozicije da se izvini zbog kreiranja afere Telekom, a Ranko Vujović ispred Medijskog savjeta za samoregulaciju pozvao na odgovornost medije koje režim ne kontroliše.

,,Nakon što su mjesecima pisali o aferi Telekom i nerijetko je stavljali na naslovnu stranu, isti mediji odbijaju da objave informaciju o odluci američkog suda u ovom slučaju. Postavlja se pitanje, da li je samo informacija od koje se ima koristi dobra informacija”, kazao je Vujović. Nije se osvrtao na očite manipulacije državnih medija da je afera fabrikovana u Crnoj Gori. Valjda je samo kritika od koje se ima koristi dobra kritika.

Ričard Kazin, urednik američkog portala za antikorupciju FCPA blog za Monitor objašnjava zašto je SEC odustala od optužbi vezanih za Crnu Goru: ,,Slučaj je bio glomazan i zbog toga komplikovan za suđenje . To je bio razlog da advokati SEC-a procijene da je efikasnije i lakše da nastave slučaj bez optužbi vezanih za korupciju u Crnoj Gori i da se fokusiraju samo na Makedoniju. Nije neuobičajeno da se tako kompleksni sudski slučajevi kao sto je ovaj ‘krate’ smanjenem obima optužbi i broja svjedoka”.

U dokumentu koji je zastupnik SEC-a Robert Dodž 24. januara ove godine uputio sudiji Ričardu Salivanu koji vodi slučaj u Njujorku, a koji je SEC dostavila Monitoru na uvid, obrazlažu se neki od razloga za tu odluku: ,,Izuzećem optužbi vezanih za korupciju u Crnoj Gori, SEC će smanjiti broj svjedoka sa 39 na 31. To će takođe suziti opseg svjedočenja preostalih svjedoka”.

Iz Komisije za hartije od vrijednosti nijesu dalje htjeli da komentarišu tu odluku, niti da za naš list pojasne zašto iz postupka nije izuzeta Makedonija umjesto Crne Gore. Poslije svega, nije baš sasvim jasno da li se Đukanoviću tek nasmiješila sreća ili je po srijedi neki aranžman.

SEC je teretio bivše direktore Mađar Telekoma Eleka Štrauba, Andraša Baloga i Tamaša Morvaija da su odobrili da ta kompanija sa 7,35 miliona eura podmiti vladine zvaničnike u Crnoj Gori kako bi dobili povoljniji ugovor prilikom privatizacije Crnogorskog Telekoma. SEC ih tereti i zbog korupcije u Makedoniji i četiri miliona eura sa kojim su podmitili tamošnje zvaničnike kako bi Mađar Telekom dobio većinski paket makedonskog Telekoma. Sljedeće ročište sa suženim optužbama SEC-a očekuje se početkom 2015. godine.

Đuknovićeva vlada, na šta jasno ukazuju dokumenta SEC-a, omogućila je Mađarima da po povoljnoj cijeni nakon kupovine većinskog paketa Telekoma otkupe i dodatnih 21,92 odsto akcija od manjinskih akcionara po povlašćenoj cijeni od 2,2 eura po akciji. Iz našeg budžeta ,,vršena je doplata od 30 centi za svaku prodatu akciju”, a Mađari su tako manjinski paket platili gotovo duplo niže po akciji od većinskog.

Kao svojevrsno priznanje da je korupcija dokazana bilo je i poravnjanje Dojče Telekoma koji je većinski vlasnik Matava sa američkim vlastima. Dojče Telekom je platio 95,2 miliona dolara zbog korupcije, nakon čega je SEC pokrenula i građansku parnicu u Njujorku.

Prema tužbi SEC, mito za privatizaciju Crnogorskog Telekoma otišao je vladinim zvaničnicima i ,,sestri visokog funkcionera” . Da se radi o premijerovoj sestri Ani Kolarević, potvrdio je sam Đukanović, ali je premijer negirao optužbe za korupciju. Da li bi se i Đukanović našao među osam svjedoka koje je trebalo ispitati oko korupcije u Crnoj Gori, ne zna se. Kako je Monitor već pisao, lažni konsultanstki ugovori i kompanije za koje SEC tvrdi da je preko njih isplaćen mito vode do osoba iz najbližeg Đukanovićevog okruženja – njegove sestre, menažera Telekoma, kasnije rukovodilaca Prve banke, kao i do Đukanovićevog prijatelja, tajkuna Duška Kneževića čije su kompanije u Crnoj Gori povezane sa jednom od firmi preko koje je isplaćen dio mita. Monitor je još ranije objavio da su i u otkupu manjinskog paketa akcija učestvovali ljudi povezani sa Kneževićevom Atlas grupom.

Ugovor o privatizaciji je ispred Vlade potpisao tadašnji ministar Darko Uskoković, Branko Vujović je vodio Tendersku komisiju a Veselin Vukotić bio u pregovaračkom timu. No centralna figura aranžmana sa Mađarima nijesu Đukanovićevi saradnici, njegova sestra i prijatelji, već on lično, kao premijer koji je bio i na čelu Savjeta za privatizaciju.

Ambasada SAD u Podgorici podsjetila je da američka Komisija za hartije od vrijednosti i berzu svakako „nema, niti je ikada imala, jurisdikciju nad aktivnostima državljana Crne Gore koji su uključeni u ovaj predmet”. Oni su pozvali crnogorske vlasti da ,,sprovedu potpunu istragu i privedu pravdi sve koji su krivi u ovom slučaju”

,,Crnogorske vlasti su se u januaru 2012. godine saglasile da otvore istragu o tim tvrdnjama. Od tada, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država podržava istragu pomaganjem vlastima da dobiju dokumenta povezana sa ovim predmetom”, navodi se u saopštenju ambasade SAD.

Afera Telekom aktuelna je još od 2006. godine, kada su naši pravosudni organi na zahtjev iz inostranstva tražili da se ispitaju navodi o korupciji, što se vidi u revizorskom izvještaju Telekoma. Vesna Medenica, tadašnja državna tužiteljica, nije procesuirala slučaj. Obavijestila je 2007. menadžment Telekoma da sporni konsultantski ugovori „ne sadrže elemente koji se mogu označiti kao kriminalne radnje”. Medenica je bliska prijateljica Ane Kolarević.

U tužilaštvu se od 2006. godine nije promijenilo gotovo ništa. Isti kumovi, prijatelji i rođaci. Ista selektivna pravda.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

dokument iz SEC-a

saopštenje Ambasade SAD-a

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo