Povežite se sa nama

MONITORING

ZAKONI I IZBORI: Zloupotrebe kao štafeta

Objavljeno prije

9 godina

na

dzavid-sabovic

Uspješno je proizveden još jedan sudnji dan. Pitanje je: hoće li ili neće biti usvojen novi Zakon o izboru odbornika i poslanika. Ako ne bude, za predstojeće lokalne izbore važiće stara pravila. Ako se narodni poslanici, ipak, usaglase, dobićemo, kako trenutno stvari stoje, nakaradu od izbornog zakonodavstva. Prije godinu, cijeli proces je počeo kao priča o vraćanju povjerenja u izborni proces.

,,Ostalo je još nekoliko dana do krajnjeg roka za raspisivanje lokalnih izbora, a još nije usvojen krovni izborni zakon i nije jasno ni hoće li biti usvojen. I ukoliko se to desi, najmanje će biti onih koji znaju šta u njemu piše i šta će se primjenjivati”, kaže za Monitor Milica Kovačević, predsjednica Centra za demokratsku tranziciju.

Proizvodnju loših rješenja, jer se nema vremena za traženje boljih, gledamo stalno; gledali smo je i kad smo posljednji put mijenjali Zakon o izboru odbornika i poslanika. Tokom ljeta 2011. donošenje tog propisa bilo je uslov za početak pregovora o pristupanju EU, pregovaralo se, ne o izbornim normama, nego o tome kako će se jezik kojim govorimo zvati u školama. Široka polja zloupotreba za koje je zakon ostavio mjesta kulminirala su, samo dvije godine kasnije, aferom Snimak. Zvanično je ustanovljeno da nema povjerenja u izborni proces. Ako se bude gradilo ovako kako se sada gradi, neće ga biti nikad.

Malo je onih koji još imaju snage da prate šta se oko pravila za izbore zbiva. U trenutku kad se ovaj broj Monitora štampa očekuje se da Demokratski front odluči hoće li prihvatiti najnoviji modifikovani predlog Bošnjačke stranke o regulisanju afirmativne akcije. To je ono što treba da omogući posebna prava manjinskim narodima, a u našem slučaju služi za razne druge stvari: da DPS na opoziciju prebaci krivicu za eventualno neusvajanje novog izbornog zakona ili da Bošnjačka stranka u Podgorici dođe do kakvog ,,jeftinog” mandata koji će, opet, izručiti DPS-u. U toj petljavini jedno je potpuno jasno – o manjinskim pravima je riječ tačno koliko i o lanjskom snijegu.

Poslanik SDP-a Džavid Šabović kaže za Monitor da, iako je tačno da su posebna manjinska prava predviđena Ustavom, sadašnji predlog za njihovo ostvarivanje može donijeti sijaset problema. On ocjenjuje da nešto što važi za jedan narod, na primjer u Podgorici, mora važiti i za neki drugi narod, recimo u Plavu. ,,Ako se napravi ova greška, ako prihvatimo ovo što DPS preko potpredsjednika Bošnjačke stranke Sulja Mustafića radi – ništa nismo uradili. Ustvari, napravili smo sprdnju od zakona i od države”, zaključuje Šabović.

Šarene crnogorske sredine dušu su dale da, kao na dlanu, pokažu koliko je suludo građanina svesti na pripadnika nacije. Ako, u Budvi na primjer, propišete određeno pravo za Hrvate kojih ima 0.87 odsto, morate ga obezbijediti i za Ruse kojih ima 1,09 procenata. Onda se Suljo Mustafić dosjeti i kaže da posebna prava važe za “autohtone” narode. Te tako, ako neki narod nije autohton, nema šta da traži na lokalnim izborima. Logično je da o lokalnom vodovodu, na primjer, odlučuju vjekovna ognjišta. U svakoj urednoj fašističkoj državi.

Prema riječima Milice Kovačević jasno je da u Crnoj Gori ne postoji spremnost da se sprovede temeljna izborna reforma, nego se prave sitne izmjene kad se mora.

Da je o vraćanju povjerenja u izborni proces gotovo neuljudno govoriti može se zaključiti i po tome što se, teorijski, može desiti da usred kampanje Ustavni sud odluči da je Zakon o finansiranju političkih partija neustavan. Inicijativu za ocjenu ustavnosti podnijeli su DPS-a, BS i Hrvatska građanska inicijativa. Smisao njihovih primjedbi je, otprilike: ako se zabrani isplata socijale uoči izbora, ugroziće se ljudska prava ,,najugroženijih kategorija stanovništva”. Što, opet, vodi ugrožavanju elementarnog prava na prodaju lične karte.

,,Zakon o finansiranju političkih partija je usvojen u februaru, ali se čeka na provjeru ustavnosti pojedinih njegovih odredbi. Ustavni sud je očito procijenio da to nije hitno, pa umjesto odluke nadležnog autoriteta, imamo slobodna tumačenja zakona i imaćemo selektivnu primjenu. Najgore što može da se dogodi je da do odluke Ustavnog suda dođe u sred izbornog procesa, što bi izazvalo dodatnu konfuziju, jer nadležne institucije ne bi znale šta treba da primjenjuju”, objašnjava Milica Kovačević.

Dok su poslanici razmatrali zakonske norme koje su trebale da vrate povjerenje u izborni proces, kroz život su tekli izbori. U Mojkovcu, Petnjici, na Cetinju i u Beranama. Veselin Veljović predavao je mojkovačkim policajcima o NATO integracijama, ministar pravde Duško Marković sjetio se komšija, poznanika i prijatelja po mojkovačkom selima i uredno ih obišao, po Cetinju je Rajka dijelila pare za čokolade. U Beranama su humanitarne aktivnosti DPS -a, ranije uglavnom bilježene tonskim zapisima, dobile video prezentaciju. Potvrđene su i na papiru. Dokazi ,,crno na bijelo”, malo znače u zemlji u kojoj je tužilaštvo crna rupa.

Nema razumnih razlog za očekivanje da će ubuduće biti drugačije.

,,Sve što je Skupština radila na izmjenama izbornog zakonodavstva nije dovelo do ostvarenja zadatog cilja – do izgradnje povjerenja u izborne procese. Naprotiv, povjerenje je dodatno narušeno. Naravno, nije krivica samo na zakonodavcima – tu su i afere, sumnje u tačnost biračkih spiskova i kupovinu glasova, nespremnost nadležnih institucija da otkriju i sankcionišu kršenja zakona. Doprinos političara i njihove nespremnosti da se dogovore je u tome što je ovo prvi izborni proces u posljednjih 15 godina u koji ulazimo ne znajući koja pravila važe. Građani Crne Gore su pored nepovjerenja u izbore, dodatno uvedeni u zonu pravne nesigurnosti”, kaže Milica Kovačević.

Izvori vlasti kažu da će lokalni izbori biti 25. maja. Prije toga, iz ruke u ruku će, umjesto štafete, prelaziti 25 eura, lične karte, džakovi brašna i razni slatkiši. Niko neće imati prava da se čudi ako štafeta ponovo bude uručena najvećem sinu naših naroda i narodnosti.

S Mugija na Miga

Uveliko se podgorički gradonačelnik dr Miomir Mugoša bio zaletio u slikanja na gradilištima diljem glavnog grad kad je stigla vijest: ministar prosvjete Slavoljub Migo Stijepović biće nosilac liste Demokratske partije socijalista na izborima u Podgorici. Pri izboru je, javili su mediji bliski vlasti, preovladao stav vrha partije u prvom redu predsjednika DPS-a i koordinatora za Podgoricu Mila Đukanovića da je agilni i operativni Stijepović u ovom trenutku najbolje rješenje. Migo, kažu ima bolji ,,koalicioni kapacitet”.

Blistava je karijera Miga Stijepovića. Pri vrhovima je od začetaka DPS-a. Od 1991. do 1996. bio je pomoćnik ministra rada i socijalnog staranja. Potom: ministar bez portfelja, ministar sporta, sekretar Republičkog sekretarijata za sport, ministar rada i socijalnog staranja, potpredsjednik Skupštine Crne Gore. Od aprila 2010. godine ministar je prosvjete i nauke.

Ako bi se tražile dvije riječi kojima treba opisati sada zvanično prvog depeesovca Podgorice bile bi: poslušan, nepismen. U njegovoj partiji vole da kažu – operativan.

Kao ministar prosvjete Stijepović je temeljno raščistio direktorska mjesta po školama od nepodobnih kadrova. ,,Niti znam, niti se vodi, niti ko smije da vodi evidenciju o partijskoj pripadnosti u obrazovnom sistemu i tako će biti dok sam ja na čelu tog resora. Ali, zaposleni su slobodni građani i imaju pravo da biraju i da budu birani”, kazao je Stijepović pred Anketnim odborom koji je ispitivao aferu Snimak. I da su mu rekli da kaže da je zemlja ploča – rekao bi.

U narednim danima, najzanimljiviji će, svakako biti Migov ,,koalicioni kapacitet”. Prosto živ čovjek ne može da dočeka da čuje šta će SDP da kaže o novom DPS-ovom kandidatu. Ako im je Migo dobar – onda ništa.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

3 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

3 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

3 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo