Povežite se sa nama

MONITORING

ZAKONI I IZBORI: Zloupotrebe kao štafeta

Objavljeno prije

na

Uspješno je proizveden još jedan sudnji dan. Pitanje je: hoće li ili neće biti usvojen novi Zakon o izboru odbornika i poslanika. Ako ne bude, za predstojeće lokalne izbore važiće stara pravila. Ako se narodni poslanici, ipak, usaglase, dobićemo, kako trenutno stvari stoje, nakaradu od izbornog zakonodavstva. Prije godinu, cijeli proces je počeo kao priča o vraćanju povjerenja u izborni proces.

,,Ostalo je još nekoliko dana do krajnjeg roka za raspisivanje lokalnih izbora, a još nije usvojen krovni izborni zakon i nije jasno ni hoće li biti usvojen. I ukoliko se to desi, najmanje će biti onih koji znaju šta u njemu piše i šta će se primjenjivati”, kaže za Monitor Milica Kovačević, predsjednica Centra za demokratsku tranziciju.

Proizvodnju loših rješenja, jer se nema vremena za traženje boljih, gledamo stalno; gledali smo je i kad smo posljednji put mijenjali Zakon o izboru odbornika i poslanika. Tokom ljeta 2011. donošenje tog propisa bilo je uslov za početak pregovora o pristupanju EU, pregovaralo se, ne o izbornim normama, nego o tome kako će se jezik kojim govorimo zvati u školama. Široka polja zloupotreba za koje je zakon ostavio mjesta kulminirala su, samo dvije godine kasnije, aferom Snimak. Zvanično je ustanovljeno da nema povjerenja u izborni proces. Ako se bude gradilo ovako kako se sada gradi, neće ga biti nikad.

Malo je onih koji još imaju snage da prate šta se oko pravila za izbore zbiva. U trenutku kad se ovaj broj Monitora štampa očekuje se da Demokratski front odluči hoće li prihvatiti najnoviji modifikovani predlog Bošnjačke stranke o regulisanju afirmativne akcije. To je ono što treba da omogući posebna prava manjinskim narodima, a u našem slučaju služi za razne druge stvari: da DPS na opoziciju prebaci krivicu za eventualno neusvajanje novog izbornog zakona ili da Bošnjačka stranka u Podgorici dođe do kakvog ,,jeftinog” mandata koji će, opet, izručiti DPS-u. U toj petljavini jedno je potpuno jasno – o manjinskim pravima je riječ tačno koliko i o lanjskom snijegu.

Poslanik SDP-a Džavid Šabović kaže za Monitor da, iako je tačno da su posebna manjinska prava predviđena Ustavom, sadašnji predlog za njihovo ostvarivanje može donijeti sijaset problema. On ocjenjuje da nešto što važi za jedan narod, na primjer u Podgorici, mora važiti i za neki drugi narod, recimo u Plavu. ,,Ako se napravi ova greška, ako prihvatimo ovo što DPS preko potpredsjednika Bošnjačke stranke Sulja Mustafića radi – ništa nismo uradili. Ustvari, napravili smo sprdnju od zakona i od države”, zaključuje Šabović.

Šarene crnogorske sredine dušu su dale da, kao na dlanu, pokažu koliko je suludo građanina svesti na pripadnika nacije. Ako, u Budvi na primjer, propišete određeno pravo za Hrvate kojih ima 0.87 odsto, morate ga obezbijediti i za Ruse kojih ima 1,09 procenata. Onda se Suljo Mustafić dosjeti i kaže da posebna prava važe za “autohtone” narode. Te tako, ako neki narod nije autohton, nema šta da traži na lokalnim izborima. Logično je da o lokalnom vodovodu, na primjer, odlučuju vjekovna ognjišta. U svakoj urednoj fašističkoj državi.

Prema riječima Milice Kovačević jasno je da u Crnoj Gori ne postoji spremnost da se sprovede temeljna izborna reforma, nego se prave sitne izmjene kad se mora.

Da je o vraćanju povjerenja u izborni proces gotovo neuljudno govoriti može se zaključiti i po tome što se, teorijski, može desiti da usred kampanje Ustavni sud odluči da je Zakon o finansiranju političkih partija neustavan. Inicijativu za ocjenu ustavnosti podnijeli su DPS-a, BS i Hrvatska građanska inicijativa. Smisao njihovih primjedbi je, otprilike: ako se zabrani isplata socijale uoči izbora, ugroziće se ljudska prava ,,najugroženijih kategorija stanovništva”. Što, opet, vodi ugrožavanju elementarnog prava na prodaju lične karte.

,,Zakon o finansiranju političkih partija je usvojen u februaru, ali se čeka na provjeru ustavnosti pojedinih njegovih odredbi. Ustavni sud je očito procijenio da to nije hitno, pa umjesto odluke nadležnog autoriteta, imamo slobodna tumačenja zakona i imaćemo selektivnu primjenu. Najgore što može da se dogodi je da do odluke Ustavnog suda dođe u sred izbornog procesa, što bi izazvalo dodatnu konfuziju, jer nadležne institucije ne bi znale šta treba da primjenjuju”, objašnjava Milica Kovačević.

Dok su poslanici razmatrali zakonske norme koje su trebale da vrate povjerenje u izborni proces, kroz život su tekli izbori. U Mojkovcu, Petnjici, na Cetinju i u Beranama. Veselin Veljović predavao je mojkovačkim policajcima o NATO integracijama, ministar pravde Duško Marković sjetio se komšija, poznanika i prijatelja po mojkovačkom selima i uredno ih obišao, po Cetinju je Rajka dijelila pare za čokolade. U Beranama su humanitarne aktivnosti DPS -a, ranije uglavnom bilježene tonskim zapisima, dobile video prezentaciju. Potvrđene su i na papiru. Dokazi ,,crno na bijelo”, malo znače u zemlji u kojoj je tužilaštvo crna rupa.

Nema razumnih razlog za očekivanje da će ubuduće biti drugačije.

,,Sve što je Skupština radila na izmjenama izbornog zakonodavstva nije dovelo do ostvarenja zadatog cilja – do izgradnje povjerenja u izborne procese. Naprotiv, povjerenje je dodatno narušeno. Naravno, nije krivica samo na zakonodavcima – tu su i afere, sumnje u tačnost biračkih spiskova i kupovinu glasova, nespremnost nadležnih institucija da otkriju i sankcionišu kršenja zakona. Doprinos političara i njihove nespremnosti da se dogovore je u tome što je ovo prvi izborni proces u posljednjih 15 godina u koji ulazimo ne znajući koja pravila važe. Građani Crne Gore su pored nepovjerenja u izbore, dodatno uvedeni u zonu pravne nesigurnosti”, kaže Milica Kovačević.

Izvori vlasti kažu da će lokalni izbori biti 25. maja. Prije toga, iz ruke u ruku će, umjesto štafete, prelaziti 25 eura, lične karte, džakovi brašna i razni slatkiši. Niko neće imati prava da se čudi ako štafeta ponovo bude uručena najvećem sinu naših naroda i narodnosti.

S Mugija na Miga

Uveliko se podgorički gradonačelnik dr Miomir Mugoša bio zaletio u slikanja na gradilištima diljem glavnog grad kad je stigla vijest: ministar prosvjete Slavoljub Migo Stijepović biće nosilac liste Demokratske partije socijalista na izborima u Podgorici. Pri izboru je, javili su mediji bliski vlasti, preovladao stav vrha partije u prvom redu predsjednika DPS-a i koordinatora za Podgoricu Mila Đukanovića da je agilni i operativni Stijepović u ovom trenutku najbolje rješenje. Migo, kažu ima bolji ,,koalicioni kapacitet”.

Blistava je karijera Miga Stijepovića. Pri vrhovima je od začetaka DPS-a. Od 1991. do 1996. bio je pomoćnik ministra rada i socijalnog staranja. Potom: ministar bez portfelja, ministar sporta, sekretar Republičkog sekretarijata za sport, ministar rada i socijalnog staranja, potpredsjednik Skupštine Crne Gore. Od aprila 2010. godine ministar je prosvjete i nauke.

Ako bi se tražile dvije riječi kojima treba opisati sada zvanično prvog depeesovca Podgorice bile bi: poslušan, nepismen. U njegovoj partiji vole da kažu – operativan.

Kao ministar prosvjete Stijepović je temeljno raščistio direktorska mjesta po školama od nepodobnih kadrova. ,,Niti znam, niti se vodi, niti ko smije da vodi evidenciju o partijskoj pripadnosti u obrazovnom sistemu i tako će biti dok sam ja na čelu tog resora. Ali, zaposleni su slobodni građani i imaju pravo da biraju i da budu birani”, kazao je Stijepović pred Anketnim odborom koji je ispitivao aferu Snimak. I da su mu rekli da kaže da je zemlja ploča – rekao bi.

U narednim danima, najzanimljiviji će, svakako biti Migov ,,koalicioni kapacitet”. Prosto živ čovjek ne može da dočeka da čuje šta će SDP da kaže o novom DPS-ovom kandidatu. Ako im je Migo dobar – onda ništa.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo