Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVANSKA KRIMINALNA GRUPA PONOVO U AKCIJI: Novi pohod na opštinsku kasu

Objavljeno prije

na

Da Specijalno državno tužilaštvo nije u potpunosti riješilo problem sistemske korupcije bivše vlasti u najpoznatijoj turističkoj Opštini, predvođene lokalnim prvacima Demokratske partije socijalista, pokazuje se iz dana u dan. Članovi višečlane budvanske organizovane kriminalne grupe (OKG), ni nakon okončanih istraga, dosuđenih zatvorskih kazni, serije potpisanih sporazuma o priznanju krivice – ne miruju. Ni gubljenje fotelja, ni finansijske i zatvorske kazne, bjekstva od odgovornosti, promjene države i državljanstva – ne mogu ih odvojiti od prebogate budvanske kase koju su besomučno praznili tokom decenije svoje vladavine.

Pipci štetočinske hobotnice, osam godina od početka istražnih postupaka kojima je obuhvaćeno na desetine lokalnih funkcionera, članova njihovih porodica, kumova, bratstvenika i poslovnih ortaka, i dalje su usmjereni ka opštinskom budžetu koji prazne serijski, naplatom potraživanja iz mnogobrojnih štetnih ugovora koje je bivša vlast, sada organizovana kriminalna organizacija, pravila u raznim oblastima funkcionisanja grada, od kapitalnih investicionih poduhvata, špekulacija sa opštinskom zemljom, pa do poslova u kulturi, lokalnoj televiziji ili pozorišnom festivalu Grad teatar. U izvlačenju novca iz opštinske kase granice za njih nisu postojale.

Specijalno državno tužilaštvo procesuiralo je nekoliko predmeta, poznatih budvanskih afera u kojima je Opština oštećena za oko 100 miliona eura. Krivci su imenovani, kazne, ovakve ili onakve izrečene su, ali se očekivala dalja zaštita javnih interesa, poništenje svih štetnih ugovora koje su pripadnici budvanske OKG zaključivali sa Opštinom.

Poštenog, validnog ugovora za neki od obavljenih poslova bivše lokalne uprave gotovo i nema. Svi redom su korupcionaški do te mjere da građane više nijedna njihova pronevjera ne može iznenaditi, nijedna suma, jer se u Budvi govori samo o milionima koje neko ,,dođe” nekome, a sve na račun Opštine.

Novoj vlasti u redovnim vremenskim intervalima stižu na naplatu dugovi iz njihovih maštovitih ugovora koji se teško mogu rastumačiti. Situacija oko novog organizovanog pohoda na budvansku kasu postaje alarmantna.

Stiče se utisak kako su ostale netaknute razrađene šeme i lanci usluga u crnogorskom pravosuđu, uspostavljene u vrijeme kada su vodeći članovi kriminalne grupe bili ugledni funkcioneri DPS-a.

Isti oni djelioci pravde i istaknuti službenici državne administarcije uz čiju je pomoć bila moguća onolika pohara Budve i danas donose odluke i presude kojima članovi OKG naplaćuju novac od poslova koji nikada nisu ni realizovani kao i od onih koji jesu, ali sročeni isključivo na štetu Opštine.

Samo u proteklih mjesec dana članovi OKG i sa njima povezana lica uspjeli su da sa opštinskog računa skinu gotovo 1.2 miliona eura putem sudskih presuda po osnovu spornih ugovora.

U najavi je novih 2,2 miliona duga i mnoštvo tužbi koje čekaju na naplatu.

Ako se nastavi ovim tempom može se dogoditi da nova gradska uprava povrati okrivljenim članovima OKG sav novac koji su po sporazumima o priznanju krivice bili dužni vratiti Opštini kao nezakonito stečenu dobit.

Serijsko skidanje para sa opštinskog računa ukazuje na to kako u Opštini Budva ima novca uprkos teškom nasleđu. Pokazuje se takođe kako je Budva bogata opština i da novca ima za sve potrebe grada – čim su lopovi skrajnuti od njene kase.

Međutim, puna kasa je mamac za mnoge, za čitav krug onih koji su godinama uspješno poslovali naslonjeni na opštinski budžet, za kontroverzne biznismene i propale političare, za njihove veze u crnogorskom pravosuđu.

Sredinom marta streljački klub Snajper skinuo je sa računa iznos od 300.000 eura na ime štete po raskidu ugovora o zakupu zemljišta u selu Kuljače na kome je planirana izgradnja streljačkog centra, koja nije nikada realizovana, zbog neriješenih imovinskih odnosa sa mještanima, rođacima bivšeg predsjednika Rajka Kuljače. Opština, kao, nije znala za to, pa je presuđeno da nadoknadi štetu koju je klub imao oko uređenja prostora.

Vrhovni sud je presudio u korist Snajpera, nakon što su Osnovni i Viši odbacili zahtjev za nadoknadu štete.

Nedugo zatim, Crnogorska komercijalna banka prinudno naplaćuje 400.000 eura od Opštine, u jednom zamršenom sporu oko kredita koji je Opština 2008. podigla kod ove banke u iznosu od 2,3 miliona eura. Potpis na ugovor o kreditu stavio je tadašnji predsjednik Rajko Kuljača, da bi u posao oko vraćanja kredita iz nejasnih razloga uveo svog kuma Branislava Savića-Gugija, koji je najprije pozajmio Opštini navedeni iznos za koji je umanjen iznos kredita, da bi kasnije u sudskom postupku protiv CKB taj iznos povratio. Banka se, razumljivo, presudom Apelacionog suda u novom sudskom postupku, namirila na račun Opštine. Savić je potpisnik sporozama o priznanju krivice za štetu nanijetu Opštini u iznosu od šest miliona eura.

U posljednjih desetak dana sa računa Opštine budvanski poslovni mag Marko Kentera, uspio je da skine oko pola miliona eura.

Najprije je budvanska kompanija Lovćen film koja gazduje bioskopom Cadmus Cineplex, prinudno naplatila 200.000 eura aktiviranjem mjenica, na ime duga koji Opština odbija da plati kao obavezu iz ugovora koji je Lovćen film zaključio sa Opštinom u vrijeme mandata Lazara Rađenovića, na čelu gradske uprave.

Prema ugovoru iz 2013. lokalna se uprava obavezala da za bioskop godišnje izdvaja 199.000 eura i na 20 godina ustupi ovoj firmi 1.500 kvadrata prostora u poslovnom centru TQ Plaza. Iza nominalnih vlasnika kompanije Lovćen film, bračnog para Vladana i Iris Sretenović, nezvanično stoji Marko Kentera.

Suprotno navedenom ugovoru, Lazar Rađenović zaključuje aneks ugovora u kome obaveze Opštine postaju znatno veće, po 398.000 godišnje. Novi predsjednik Opštine Srđa Popović, iz DPS-a, pokreće sudski spor za raskid Rađenovićevog aneksa, koji nasljeđuje nova opštinska vlast. Međutim, Privredni sud odbija tužbu Opštine, kako po pravilu biva kada je Kentera jedna od zainteresovanih stranaka u sporu.

Prije desetak dana račun je blokirala i druga Kenterina firma Copyright, na iznos od 230.000 eura. U pitanju je posao sa Javnim servisom TV Budva iz 2007. godine koji je Kentera zaključio sa tadašnjom direktoricom Milenom Lubarda-Marojević, o izvođenju ljetnjeg TV programa koji nikada nije ni realizovan. Apelacioni sud odbio je žalbu Opštine i prihvatio zahtjev Kentere da mu se plati nerealizovan posao.

Oba aktera ovog štetnog ugovora ubilježili su korist od toga u mandatu nove vlasti. Kentera se naplatio od Opštine, dok je Lubarda napredovala u karijeri, imenovana je za direktoricu Festivala Grad teatar.

Podsjećamo, riječ je o kompaniji Copyright, članici kriminalne grupe koja je učestvovala u finansijskim malverzacijama kojima je Opština oštećena za 3,8 miliona eura. Što je Kentera po osnovu nagodbe sa Specijalnim tužilaštvom nadoknadio većinom u zemljišnim parcelama po Paštrovićima.

Novi udar na gradski budžet stiže iz Osnovnog suda u Kotoru po tužbi Miodraga-Miša Mitrovića, takođe člana budvanske krimi grupe, hapšenog u aferi Prijevor, vezanoj za malverzacije sa opštinskom zemljišnom parcelom na Jazu u kojoj je okrivljen i Miloš Marović, sin Svetozara Marovića. Iako je aktivno učestvovao u nelegalnoj trgovini sa Opštinom, kupio parcelu od 26.000 m2, otkupio i kredit Miloša Marovića kod CKB od 385.000 eura, te kasnije zamijenio parcelu za drugu, na lokaciji Crvena glavica kod Svetog Stefana, Mitrović je nakon svega presavio tabak tvrdeći da ga je organizovana kriminalna grupa na čelu sa Svetom Marovićem – prevarila. Traži od Opštine raskid ugovora i povraćaj 1,2 miliona eura.

Prvostepenom odlukom kotorskog suda Opština je dužna da mu taj iznos isplati, dok mu je firma Smart It, Miloša Marovića, dužna isplatiti sumu od 385.000 eura. Ukoliko presuda postane pravosnažna Mitroviću će sa kamatama biti isplaćeno oko 2,2 miliona eura.

Još će i da zaradi na svemu.

Ni jednom od navednih tužilaca nije na pamet palo da traže naplatu starih dugovanja za vrijeme mandata bivše vlasti, sa kojom su poslove dogovarali. Više je nego očigledno šta akteri kriminalne grupe, njihovi nalogodavci, pomagači i sudovi pokušavaju nanovo u Budvi.

Sva ona spektakularna hapšenja, tužilačke istrage i sudske kazne nakon kojih se činilo da je visokoj korupciji u turističkoj metropoli došao kraj, pokazaće se na kraju kao dobro režirana farsa.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo