Povežite se sa nama

DRUŠTVO

REFORMA OBRAZOVANJA ZA SEGREGACIJU: Iz geta u armirače

Objavljeno prije

na

Lijepa je Crna Gora. Raj na zemlji, kaže se. U tom raju, međutim, odavno se nazire, uživaće tanak sloj dobitnika tranzicije, za ostale su rezervisani uslužni i slični poslovi. ,,Naša će djeca biti slabo plaćene sluge njihove djece”, nekada je zvučalo kao pesimistična prognoza. Stvar se polako uvodi u regule. Ako živiš u siromašnijem naselju, nećeš se miješati sa onima koji žive u bogatijem. Sjedi đe si. Svako dijete slobodno može da mašta o tome da postane arhitekta, ali država će ga podsticati da postane građevinski radnik. Fali tih armirača.

Ovih dana je počeo upis prvaka. Ministarstvo prosvjete izdalo je progodno saoštenje i poželjelo budućim prvacima srećno i uspješno školovanje. Napomenuli su da od ove godine važi teritorijalni princip, što znači da će se za svaku školu odrediti pripadajuća naselja/ulice. Spiskove ,,pripadajućih” ulica i naselja škole imaju obavezu da istaknu na vidnim mjestima, i na svojim sajtovima.

,,Svrha teritorijalnog principa je prije svega da se djeci koja žive u blizini škole omogući upis u tu ustanovu”, precizirali su iz ministarstva.

Zvuči kao briga o djeci, zapravo je riječ o dugogodišnjoj nebrizi. Problem je najizraženiji u Podgorici: godinama se grade nizovi zgrada, niču čitava naselja u kojima nema ni vrtića ni škola. Zbog toga se, na primjer, prošle godine dešavalo da u škole ,,Štampar Makarije” i ,,Radojica Perović” u Bloku pet i Tološima, nijesu mogla da se upišu djeca koja žive u susjednim zgradama jer su sva mjesta već tokom prva dva tri dana upisa bila popunjena.

Roditelji su se bunili, pa su školske uprave pokušavale da opravdaju upisnu politiku time da su upisivali djecu na osnovu spiskova djece koja su išla u vrtiće u tim naseljima. Vidjelo se da baš ne valja, pa je ministarstvo uzelo stvar u svoje ruke i smislilo ,,teritiorijalni princip”.

Nije lako pretraživanjem po internetu pronaći spiskove ulica iz kojih će djeca moći da budu upisana u koju osnovnu školu. Za veliki dio škola ih nema. Tamo gdje spiskovi postoje, preostaje vam samo da se zgranete. U školu ,,21 maj”, recimo, mogu da se upišu djeca koja žive na lijevoj strani bulevara Petra Ćetkovića, ali ne i ona sa desne strane. Ako djetetu najbolji drug živi preko ulice i baš su zamislili da sjede u istoj klupi – neće moći.

Socijalna je ovo država, ali, objašnjeno nam je odavno, neki su gubitnici neki dobitnici. Dobitnici žive u ,,elitnim” naseljima, djeca im se upisuju u već opjevana VIP odjeljenja gdje uče prva slova sa drugovima i drugaricama čije su tate i mame takođe ministri, direktori, i ostale viđene ličnosti. Biju se bitke za nabolje učiteljice, koje, normalno, rade u tim školama. Ostalima pripada – ostalo. Kud ćeš ti mali sa Konika među nakićenu djecu u čuvenoj ,,gradskoj” školi ,,Maksim Gorki”. Može mama da ti radi koliko hoće negdje u Bloku devet i može joj biti jedino praktično da te usput odvede u neku od škola u tom pravcu – ako živiš u Staroj varoši moraćeš da nađeš nekoga drugoga da te povede u drugom pravcu, u OŠ ,,Milorad Musa Burzan”. Propisano.

,,Biće više problema nego što su prosvjetne vlasti mislile. Dobro bi bilo kad bi se ‘škole na glasu’ oslobodile pritiska, ali ovakvo rješenje je suprotno jednakosti građana koja je garantovana ustavom. Pored toga, ogledno se nije vodilo računa o individualnim siuacijama”, kaže za Monitor dobro upućeni sagovornik. On smatra da ,,teritorijalni princip” vodi u neku vrstu getiozacije.

Naravno, biće upornih roditelja koji će naći način da prevare sistem. Prosto će prijaviti prebivalište kod prijatelja ili rođaka koji živi u blizini škole u koju želi da pošalje dijete. Ne bi se reklo da je ispravno to što se u djecu koja imaju sreće mogu ubrojati ona čiji su roditelji spremni da varaju. Oni manje ambiciozni poštovaće propis i ostati gdje su.

U velikom je zamahu Ministarstvo prosvjete. Pored teritorijalnog ,,uređivanja” ovog mjeseca ozbiljno su se trudili da djeci koja završavaju osnovnu školu predstave prednosti ,,dualnog obrazovanja”.

Silno je na tu stvar ponosan ministar nadležni Damir Šehović.

Nekidan se u okviru kampanje ,,Stručno je ključno – uči, zaradi, sebe izgradi”, pohvalio: ,,U ovoj godini ima oko 280 učenika u dualnom sistemu, a broj novih mjesta za narednu godinu će biti još najmanje toliko, što znači da će od septembar biti ne manje od 500 učenika”.

Dualni sistem podrazumijeva da učenik stručne škole trećeg stepena paralelno ima nastavu u školi i kod poslodavaca i prima naknadu. Prema prošlogodišnjem konkursu za upis u srednje škole stipendije od 70 eura bile su namijenjene za kuvare – 50 i konobare, keramičare, zavarivače, vodoinstalatere, pekare i elektronstalatere – po deset.

Ministar Šehović je objasno da će ove godine biti uvedeno još 15 programa, među kojima su elektrotehničar elektronike, elektrotehničar elektronskih komunikacija, elektrotehničar računarskih sistema i mreža, nautički tehničar, modni dizajner, gastronom.

,,Važno je istaći da učenici prvog razreda dobijaju 50 eura, drugog 70 eura, a trećeg 101 euro”, kazao je on. Oni kod poslodavca prve godine borave jedan dan, druge dva, a treće tri dana nedeljno. Ove godine u sistemu je bio 101 poslodavac, dok je za narednu školsku godinu interesovanje pokazalo oko 150″, precizirao je Šehović.

Za ministra nije sporno to što će djecu ,,plaćati” država, a ne poslodavac. Naprotiv, smatra su to,,”najbolje utrošene državne pare”, jer se na taj način obučavaju mladi za deficitarna zanimanja, kako bi se smanjio broj radnika koje uvozimo za vrijeme sezone.

Valjda u okviru kampanje djecu po podgoričkim školama ovih dana obilaze predstavnici raznih stručnih škola i Zavoda za zapošljavanje. Objasne im kako se u stručnim školama mogu pripremati da postanu arhitekte na primjer, ali potom nadugo i naširoko govore o tome kako u Crnoj Gori nema dovoljno građevinskih radnika.

,,Iz Zavoda za zapošljavanje su nam pričali o tome da imaju stručnjake za profesionalnu orjentaciju kojima možemo da se obratimo da bi saznali čime bismo trebali da se bavimo da izgradimo budućnost, a da ne odemo iz ove zemlje”, kaže za Monitor učenica devetog razreda. ,,Nabrojali su nam zanimanja trećeg stepena koja postoje, najviše su pričali o konobarima, kuvarima i o turizmu. Mi smo pitali daju li pare i ako se ide u četvorogodišnju srednju školu, rekli su ‘ne, važi samo za treći stepen'”.

Polumaturantima je razjašnjeno: traže se stolari, pekari, frizeri, automehaničari. I ,,modni dizajneri”, u narodu poznati kao krojači. Nije da su im ubjali nadu: možeš da postaneš konobar pa poslije otvoriš svoj restoran… ,,Iz Građevinske su nam pričali o arhitekturi i dizajnu, ali najviše o tome da nam treba radna snaga iz naše zemlje, da nema dovoljno naših radnika na građevinama”.

Jasno je da svi ne mogu da budu atomski fizičari. Neko sigurno želi da postane kuvar. Problem je što stvari koje su i pojedinim zemljama uspješne kod nas redovno dobiju izvrnuto izdanje. Dualno obrazovanje je u Njemačkoj veoma dobar sistem, značajno doprinosi niskoj nezaposlenosti u toj zemlji. Samo, tamo se za dualno obrazovanje ne vrbuju osnovci, nego tu vrstu škole pohađaju i ljudi od tridesetak godina. To mnogo više podsjeća na večernje škole koje pamte oni koji su živjeli u SFRJ. U njih su išli oni koji su prerasli redovno školovanje.

Znamo da smo mi lideri u regionu, ali, nekako vam nije svejedno kad u istom danu pročitate informaciju da se djeci u Crnoj Gori predstavljaju prednosti zavarivanja uz sitan mito, dok je u svim osnovnim školama u Srbiji za učenike osmog razreda organizovan info dan, o tome šta nude specijalizovana IT odeljenja u gimnazijama.

Naravno da se zanimanje, recimo, konobara, mora poštovati. Drugdje se to što neko čitav radni dan provede na nogama, smijući se i kad mu nimalo do smijeha nije, nadoknađuje dobrom platom. Ovdje se ,,uslužne djelatnosti”, tretiraju onako kako nalaže korijen riječi – kao posao sluge. Tako su gazde zamislile i, evo, rade na ostvarivanju.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo