Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bušenje Gorice

Objavljeno prije

na

Dok je mirno saopštavao da se kroz brdo Goricu mora probiti tunel, čime bi bila uništena pluća glavnog grada Crne Gore, gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša pozivao se na sebe i svoje odluke. Kao na Ustav.

,,Na osnovu kojih dokumenata ste uvrstili plan izgradnje tunela kroz brdo Goricu? Na osnovu kojih ekonomskih, ekoloških i tako dalje dokumenata”, pitao je gradonačelnika, tokom ovonedjeljne javne rasprave o prostorno-urbanističkom planu Podgorice, Zoran Bojović iz Udruženja ljubitelja prirode i Gorice.

,,Samo podsjećam da mi imamo studiju za saobraćaj”, odgovorio je, ne trepnuvši, Mugoša.

,,Vi znate da je Gorica jedina park šuma koja proizvodi kiseonik u ovom gradu?”, nije odustajao Bojović.

Ali ni Mugoša. Pa opet o studiji: ,,Treba da se uradi posebna studija izvodljivosti koja će imati svoje podstudije, a na prvom mjestu će biti studija o zaštiti životne sredine i drugih elemenata. Smatramo da je gradu potreban jedan takav saobraćajni objekat baš tu gdje smo ga planirali”.

,,Nakon javne rasprave jasno je da gradonačelnik nema ekološku i ekonomsku studiju za tunel kroz Goricu. Taj projekat nije zakonski validan. Sada on pokušava da to divlje ugura u Prostorni plan”, kaže za Monitor Bojović.

Što je najgore, kad gradonačelnik planira, makar i na divlje, ne odustaje lako. Zeleno svjetlo da probuši još jedan od simbola grada dobio je krajem prošle godine. Skupština glavnog grada je tada usvojila petogodišnji Strateški plan razvoja Podgorice. Time je pored mora od 170 projekata, odobren i tunel kroz Goricu.

Plan su podržali odbornici DPS-a, Liberalne partije i Bošnjačke stranke i, tradicionalno, Slaviša Guberinić iz Narodne stranke. SDP je bio uzdržan. Guberinić je kazao da će kao Zagoričanin glasati za plan, jer je od strateškog značaja za Zagorič da ima ovaj tunel koji niko nema pravo da im uskrati.

Šef kluba odbornika uzdržanog SDP-a Đorđe Suhih je kazao da je tunel skup za izgradnju i održavanje i da postoje drugi načini da se poboljša saobraćaj do Zagoriča. ,,Dajte da izađemo iz tunela. Mi smo nekoliko godina u tunelu”, kazao je Suhih ne obazirući se na to što njegova partija za svoj i DPS-ov račun već deceniju naplaćuje putarinu za taj tunel.

Tunel kroz Goricu koštao bi građane devet miliona eura. A još se ne zna, sa sigurnošću, gdje će tunel u Goricu da ulazi, a gdje će da izlazi.

Da li je moguće da gradonačelnik misli da je devastiranje Gorice, jedine preostale zelene oaze u blizini centra grada, vrijedno nekoliko minuta za koliko bi Zagoričani prije stizali u centar, ili je priča o tunelu kroz Goricu storija o namještanju unosnog posla poznatom izvođaču, samo Mugoša zna. Kao mnogo puta do sada on od svog nauma ne odustaje.

Nenavikao da mu građani pružaju otpor, pa ma koliko njegove ideje i strategije o razvoju grada bile besmislene, gradonačelnik se grdno naljutio na građansko okupljanje u Udruženju ljubitelja prirode i Gorice.

To Udruženje prikuplja glasove za peticiju protiv bušenja Gorice.

,,Suviše je uprošćeno i vulgarno svoditi sve naše planove i programe samo na tunel. Iako smo taj projekat ranije predstavljali javnosti u mnogim dokumentima, i iako datira od prije 34 godine, nikada nije bilo toliko interesovanja i srdžbe koja se kreira iz nekih novoformiranih tzv. nevladinih organizacija, samozvanih ‘ljubitelja prirode’, koji nikada nijesu zasadili ni travku na Gorici, a puna su im usta Gorice. To je van pameti! Očigledno, njihov prevashodni cilj je novac i ništa ih drugo ne interesuje”, u svom stilu im je odgovorio Mugoša u Pobjedi.

A i nije navikao da se građani organizuju na vrijeme i mimo njegovog interesa . Rušio je Mugoša kino Kulturu, sjekao lipe i parkove, nagrdio Ulicu Slobode, obrušen je i hotel Crna Gora… i nikom ništa. Otpora je bilo tek po obavljenom poslu.

Jedino kada su građani uspjeli da odvrate Mugošu od njegovog nauma je kada su se organizovali Aco Đukanović, Veselin Barović i ostali stanari okolnih zgrada, nedopustivši izgradnju zgrade Maksim u parku pored zgrade Simpo. Maksim je premješten na Bulevar, a Mugoša je prvi put, što se tiče gradskih poslova, kapitulirao.

Da se ne bi ponovo desilo da njegova volja posustane pred voljom građana, Mugoša je oko tunela već počeo da povlači konkretne poteze.

Nedavno je u medijima objavljeno da je Glavni grad trampio zemljište sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom. Kao pravi feudalac koji neprikosnoveno vlada svojom latifundijom, gradonačelnik se lako dogovorio sa crkvom da umjesto nastavka maratonskih sporova oko prava vlasništva naprave nagodbu. Gradu je pripalo zemljište na kojem su bili srušeni teniski tereni ispod Gorice, preko puta crkve Svetog Đorđa, a Mitropolija u zamjenu dobija teren iza hrama, na kojem je bila Mala pijaca.

Atraktivni prostor ispod Gorice glavnom gradu je neophodan za gradnju pristupnog puta za tunel kroz Goricu.

Što se tiče tunelogradnje, gradonačelniku kao da nije bila dovoljna opomena – podzemni prolaz na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, kod zgrade Maksim. Prolaz, koji je sa liftovima koštao 1,2 miliona dolara, uskoro nakon otvaranja 2008. postao je tunel. Skoro niko ni dan danas ga ne koristi.

Prošle godine su Ženskom košarkaškom klubu Budućnost u podzemnom prolazu data na besplatno korišćenje dva poslovna prostora. Samo da ga održavaju i čiste.

Mugoša je otvarajući prolaz u novembru 2008. godine priznao da mu je žao što projekat podzemnog prolaza nije apsolutno realizovan: „Nije se ostvario u našoj želji da bude i pješački i za automobile”. Žali bože.

ZORAN BOJOVIĆ, UDRUŽENJE LJUBITELJA PRIRODE I GORICE
Referendum za pluća grada

„U toku je akcija koju sprovodimo u saradnji sa svim opozicionim odborničkim klubovima, izuzev NOVE, u Skupštini Podgorice. Cilj nam je da skupimo preko 18.000 potpisa i izdejstvujemo zaštitu Gorice, odnosno referendum o tom pitanju. Prvi put bi se tako građani pitali za jedno od ključnih pitanja za život u ovom gradu. Nećemo dozvoliti da se nakon Kina Kultura i hotela Crna Gora opet desi da se uništi još jedan od simbola grada.

U toku javne rasprave predložili smo da, ako je tolika nužda da se Zagorič bolje poveže sa centrom, proširi Ulica Vaka Đurovića. Neće ni da čuju o tome. Očigledno da je u pitanju privatni interes, vrijeme će pokazati čiji, koji je opet izdignut iznad interesa građana i jedine fabrike kiseonika u centru grada”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo