DRUŠTVO
Bušenje Gorice
Dok je mirno saopštavao da se kroz brdo Goricu mora probiti tunel, čime bi bila uništena pluća glavnog grada Crne Gore, gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša pozivao se na sebe i svoje odluke. Kao na Ustav.
,,Na osnovu kojih dokumenata ste uvrstili plan izgradnje tunela kroz brdo Goricu? Na osnovu kojih ekonomskih, ekoloških i tako dalje dokumenata”, pitao je gradonačelnika, tokom ovonedjeljne javne rasprave o prostorno-urbanističkom planu Podgorice, Zoran Bojović iz Udruženja ljubitelja prirode i Gorice.
,,Samo podsjećam da mi imamo studiju za saobraćaj”, odgovorio je, ne trepnuvši, Mugoša.
,,Vi znate da je Gorica jedina park šuma koja proizvodi kiseonik u ovom gradu?”, nije odustajao Bojović.
Ali ni Mugoša. Pa opet o studiji: ,,Treba da se uradi posebna studija izvodljivosti koja će imati svoje podstudije, a na prvom mjestu će biti studija o zaštiti životne sredine i drugih elemenata. Smatramo da je gradu potreban jedan takav saobraćajni objekat baš tu gdje smo ga planirali”.
,,Nakon javne rasprave jasno je da gradonačelnik nema ekološku i ekonomsku studiju za tunel kroz Goricu. Taj projekat nije zakonski validan. Sada on pokušava da to divlje ugura u Prostorni plan”, kaže za Monitor Bojović.
Što je najgore, kad gradonačelnik planira, makar i na divlje, ne odustaje lako. Zeleno svjetlo da probuši još jedan od simbola grada dobio je krajem prošle godine. Skupština glavnog grada je tada usvojila petogodišnji Strateški plan razvoja Podgorice. Time je pored mora od 170 projekata, odobren i tunel kroz Goricu.
Plan su podržali odbornici DPS-a, Liberalne partije i Bošnjačke stranke i, tradicionalno, Slaviša Guberinić iz Narodne stranke. SDP je bio uzdržan. Guberinić je kazao da će kao Zagoričanin glasati za plan, jer je od strateškog značaja za Zagorič da ima ovaj tunel koji niko nema pravo da im uskrati.
Šef kluba odbornika uzdržanog SDP-a Đorđe Suhih je kazao da je tunel skup za izgradnju i održavanje i da postoje drugi načini da se poboljša saobraćaj do Zagoriča. ,,Dajte da izađemo iz tunela. Mi smo nekoliko godina u tunelu”, kazao je Suhih ne obazirući se na to što njegova partija za svoj i DPS-ov račun već deceniju naplaćuje putarinu za taj tunel.
Tunel kroz Goricu koštao bi građane devet miliona eura. A još se ne zna, sa sigurnošću, gdje će tunel u Goricu da ulazi, a gdje će da izlazi.
Da li je moguće da gradonačelnik misli da je devastiranje Gorice, jedine preostale zelene oaze u blizini centra grada, vrijedno nekoliko minuta za koliko bi Zagoričani prije stizali u centar, ili je priča o tunelu kroz Goricu storija o namještanju unosnog posla poznatom izvođaču, samo Mugoša zna. Kao mnogo puta do sada on od svog nauma ne odustaje.
Nenavikao da mu građani pružaju otpor, pa ma koliko njegove ideje i strategije o razvoju grada bile besmislene, gradonačelnik se grdno naljutio na građansko okupljanje u Udruženju ljubitelja prirode i Gorice.
To Udruženje prikuplja glasove za peticiju protiv bušenja Gorice.
,,Suviše je uprošćeno i vulgarno svoditi sve naše planove i programe samo na tunel. Iako smo taj projekat ranije predstavljali javnosti u mnogim dokumentima, i iako datira od prije 34 godine, nikada nije bilo toliko interesovanja i srdžbe koja se kreira iz nekih novoformiranih tzv. nevladinih organizacija, samozvanih ‘ljubitelja prirode’, koji nikada nijesu zasadili ni travku na Gorici, a puna su im usta Gorice. To je van pameti! Očigledno, njihov prevashodni cilj je novac i ništa ih drugo ne interesuje”, u svom stilu im je odgovorio Mugoša u Pobjedi.
A i nije navikao da se građani organizuju na vrijeme i mimo njegovog interesa . Rušio je Mugoša kino Kulturu, sjekao lipe i parkove, nagrdio Ulicu Slobode, obrušen je i hotel Crna Gora… i nikom ništa. Otpora je bilo tek po obavljenom poslu.
Jedino kada su građani uspjeli da odvrate Mugošu od njegovog nauma je kada su se organizovali Aco Đukanović, Veselin Barović i ostali stanari okolnih zgrada, nedopustivši izgradnju zgrade Maksim u parku pored zgrade Simpo. Maksim je premješten na Bulevar, a Mugoša je prvi put, što se tiče gradskih poslova, kapitulirao.
Da se ne bi ponovo desilo da njegova volja posustane pred voljom građana, Mugoša je oko tunela već počeo da povlači konkretne poteze.
Nedavno je u medijima objavljeno da je Glavni grad trampio zemljište sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom. Kao pravi feudalac koji neprikosnoveno vlada svojom latifundijom, gradonačelnik se lako dogovorio sa crkvom da umjesto nastavka maratonskih sporova oko prava vlasništva naprave nagodbu. Gradu je pripalo zemljište na kojem su bili srušeni teniski tereni ispod Gorice, preko puta crkve Svetog Đorđa, a Mitropolija u zamjenu dobija teren iza hrama, na kojem je bila Mala pijaca.
Atraktivni prostor ispod Gorice glavnom gradu je neophodan za gradnju pristupnog puta za tunel kroz Goricu.
Što se tiče tunelogradnje, gradonačelniku kao da nije bila dovoljna opomena – podzemni prolaz na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, kod zgrade Maksim. Prolaz, koji je sa liftovima koštao 1,2 miliona dolara, uskoro nakon otvaranja 2008. postao je tunel. Skoro niko ni dan danas ga ne koristi.
Prošle godine su Ženskom košarkaškom klubu Budućnost u podzemnom prolazu data na besplatno korišćenje dva poslovna prostora. Samo da ga održavaju i čiste.
Mugoša je otvarajući prolaz u novembru 2008. godine priznao da mu je žao što projekat podzemnog prolaza nije apsolutno realizovan: „Nije se ostvario u našoj želji da bude i pješački i za automobile”. Žali bože.
ZORAN BOJOVIĆ, UDRUŽENJE LJUBITELJA PRIRODE I GORICE
Referendum za pluća grada
„U toku je akcija koju sprovodimo u saradnji sa svim opozicionim odborničkim klubovima, izuzev NOVE, u Skupštini Podgorice. Cilj nam je da skupimo preko 18.000 potpisa i izdejstvujemo zaštitu Gorice, odnosno referendum o tom pitanju. Prvi put bi se tako građani pitali za jedno od ključnih pitanja za život u ovom gradu. Nećemo dozvoliti da se nakon Kina Kultura i hotela Crna Gora opet desi da se uništi još jedan od simbola grada.
U toku javne rasprave predložili smo da, ako je tolika nužda da se Zagorič bolje poveže sa centrom, proširi Ulica Vaka Đurovića. Neće ni da čuju o tome. Očigledno da je u pitanju privatni interes, vrijeme će pokazati čiji, koji je opet izdignut iznad interesa građana i jedine fabrike kiseonika u centru grada”.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu
Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.
Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.
Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi
Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.
Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).
Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada). Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?
Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove
Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.
Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.
U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.
Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.
Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični: ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU3 sedmicePAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
FOKUS4 sedmicePOLITIKA I DEGRADACIJA PROFESIJE: Ko su policajci zbog kojih je uzdrmana Vlada
-
FOKUS2 sedmiceFAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 sedmiceDRAMA OKO SMJENE DIREKTORA MONTEFARMA: Politički i drugi lobiji
-
DRUŠTVO4 sedmiceKOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu
-
DRUŠTVO3 sedmiceHAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
Izdvojeno4 sedmiceKAKO JE IBAR SPASIO VLADU: Političarenje
-
Izdvojeno3 sedmiceKRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini