Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bušenje Gorice

Objavljeno prije

na

Dok je mirno saopštavao da se kroz brdo Goricu mora probiti tunel, čime bi bila uništena pluća glavnog grada Crne Gore, gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša pozivao se na sebe i svoje odluke. Kao na Ustav.

,,Na osnovu kojih dokumenata ste uvrstili plan izgradnje tunela kroz brdo Goricu? Na osnovu kojih ekonomskih, ekoloških i tako dalje dokumenata”, pitao je gradonačelnika, tokom ovonedjeljne javne rasprave o prostorno-urbanističkom planu Podgorice, Zoran Bojović iz Udruženja ljubitelja prirode i Gorice.

,,Samo podsjećam da mi imamo studiju za saobraćaj”, odgovorio je, ne trepnuvši, Mugoša.

,,Vi znate da je Gorica jedina park šuma koja proizvodi kiseonik u ovom gradu?”, nije odustajao Bojović.

Ali ni Mugoša. Pa opet o studiji: ,,Treba da se uradi posebna studija izvodljivosti koja će imati svoje podstudije, a na prvom mjestu će biti studija o zaštiti životne sredine i drugih elemenata. Smatramo da je gradu potreban jedan takav saobraćajni objekat baš tu gdje smo ga planirali”.

,,Nakon javne rasprave jasno je da gradonačelnik nema ekološku i ekonomsku studiju za tunel kroz Goricu. Taj projekat nije zakonski validan. Sada on pokušava da to divlje ugura u Prostorni plan”, kaže za Monitor Bojović.

Što je najgore, kad gradonačelnik planira, makar i na divlje, ne odustaje lako. Zeleno svjetlo da probuši još jedan od simbola grada dobio je krajem prošle godine. Skupština glavnog grada je tada usvojila petogodišnji Strateški plan razvoja Podgorice. Time je pored mora od 170 projekata, odobren i tunel kroz Goricu.

Plan su podržali odbornici DPS-a, Liberalne partije i Bošnjačke stranke i, tradicionalno, Slaviša Guberinić iz Narodne stranke. SDP je bio uzdržan. Guberinić je kazao da će kao Zagoričanin glasati za plan, jer je od strateškog značaja za Zagorič da ima ovaj tunel koji niko nema pravo da im uskrati.

Šef kluba odbornika uzdržanog SDP-a Đorđe Suhih je kazao da je tunel skup za izgradnju i održavanje i da postoje drugi načini da se poboljša saobraćaj do Zagoriča. ,,Dajte da izađemo iz tunela. Mi smo nekoliko godina u tunelu”, kazao je Suhih ne obazirući se na to što njegova partija za svoj i DPS-ov račun već deceniju naplaćuje putarinu za taj tunel.

Tunel kroz Goricu koštao bi građane devet miliona eura. A još se ne zna, sa sigurnošću, gdje će tunel u Goricu da ulazi, a gdje će da izlazi.

Da li je moguće da gradonačelnik misli da je devastiranje Gorice, jedine preostale zelene oaze u blizini centra grada, vrijedno nekoliko minuta za koliko bi Zagoričani prije stizali u centar, ili je priča o tunelu kroz Goricu storija o namještanju unosnog posla poznatom izvođaču, samo Mugoša zna. Kao mnogo puta do sada on od svog nauma ne odustaje.

Nenavikao da mu građani pružaju otpor, pa ma koliko njegove ideje i strategije o razvoju grada bile besmislene, gradonačelnik se grdno naljutio na građansko okupljanje u Udruženju ljubitelja prirode i Gorice.

To Udruženje prikuplja glasove za peticiju protiv bušenja Gorice.

,,Suviše je uprošćeno i vulgarno svoditi sve naše planove i programe samo na tunel. Iako smo taj projekat ranije predstavljali javnosti u mnogim dokumentima, i iako datira od prije 34 godine, nikada nije bilo toliko interesovanja i srdžbe koja se kreira iz nekih novoformiranih tzv. nevladinih organizacija, samozvanih ‘ljubitelja prirode’, koji nikada nijesu zasadili ni travku na Gorici, a puna su im usta Gorice. To je van pameti! Očigledno, njihov prevashodni cilj je novac i ništa ih drugo ne interesuje”, u svom stilu im je odgovorio Mugoša u Pobjedi.

A i nije navikao da se građani organizuju na vrijeme i mimo njegovog interesa . Rušio je Mugoša kino Kulturu, sjekao lipe i parkove, nagrdio Ulicu Slobode, obrušen je i hotel Crna Gora… i nikom ništa. Otpora je bilo tek po obavljenom poslu.

Jedino kada su građani uspjeli da odvrate Mugošu od njegovog nauma je kada su se organizovali Aco Đukanović, Veselin Barović i ostali stanari okolnih zgrada, nedopustivši izgradnju zgrade Maksim u parku pored zgrade Simpo. Maksim je premješten na Bulevar, a Mugoša je prvi put, što se tiče gradskih poslova, kapitulirao.

Da se ne bi ponovo desilo da njegova volja posustane pred voljom građana, Mugoša je oko tunela već počeo da povlači konkretne poteze.

Nedavno je u medijima objavljeno da je Glavni grad trampio zemljište sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom. Kao pravi feudalac koji neprikosnoveno vlada svojom latifundijom, gradonačelnik se lako dogovorio sa crkvom da umjesto nastavka maratonskih sporova oko prava vlasništva naprave nagodbu. Gradu je pripalo zemljište na kojem su bili srušeni teniski tereni ispod Gorice, preko puta crkve Svetog Đorđa, a Mitropolija u zamjenu dobija teren iza hrama, na kojem je bila Mala pijaca.

Atraktivni prostor ispod Gorice glavnom gradu je neophodan za gradnju pristupnog puta za tunel kroz Goricu.

Što se tiče tunelogradnje, gradonačelniku kao da nije bila dovoljna opomena – podzemni prolaz na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, kod zgrade Maksim. Prolaz, koji je sa liftovima koštao 1,2 miliona dolara, uskoro nakon otvaranja 2008. postao je tunel. Skoro niko ni dan danas ga ne koristi.

Prošle godine su Ženskom košarkaškom klubu Budućnost u podzemnom prolazu data na besplatno korišćenje dva poslovna prostora. Samo da ga održavaju i čiste.

Mugoša je otvarajući prolaz u novembru 2008. godine priznao da mu je žao što projekat podzemnog prolaza nije apsolutno realizovan: „Nije se ostvario u našoj želji da bude i pješački i za automobile”. Žali bože.

ZORAN BOJOVIĆ, UDRUŽENJE LJUBITELJA PRIRODE I GORICE
Referendum za pluća grada

„U toku je akcija koju sprovodimo u saradnji sa svim opozicionim odborničkim klubovima, izuzev NOVE, u Skupštini Podgorice. Cilj nam je da skupimo preko 18.000 potpisa i izdejstvujemo zaštitu Gorice, odnosno referendum o tom pitanju. Prvi put bi se tako građani pitali za jedno od ključnih pitanja za život u ovom gradu. Nećemo dozvoliti da se nakon Kina Kultura i hotela Crna Gora opet desi da se uništi još jedan od simbola grada.

U toku javne rasprave predložili smo da, ako je tolika nužda da se Zagorič bolje poveže sa centrom, proširi Ulica Vaka Đurovića. Neće ni da čuju o tome. Očigledno da je u pitanju privatni interes, vrijeme će pokazati čiji, koji je opet izdignut iznad interesa građana i jedine fabrike kiseonika u centru grada”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo