Povežite se sa nama

MONITORING

CRNA GORA ŠTITI POSLOVNE EKSPONENTE ŠARIĆEVOG KLANA: Miris prljavog novca

Objavljeno prije

na

hotel-mediteran-2

Dva sudska postupka – jedan u Podgorici, drugi u Beogradu – podsjetila su nas ovih dana na pomalo zaboravljenu priču o Darku Šariću i peračima njegovog prljavog novca.

Crnogorsko pravosuđe je sredinom mjeseca, konačno, donijelo pravosnažnu presudu kojom je odbijen zahtjev Srbije da joj se izruči budvanski biznismen Blažo Dedić. Višemjesečna igra prebacivanja odgovornosti između Tužilaštva, Višeg i Apelacionog suda okončana je onako kako su to željeli Dedić i njegovi advokati. On je odavno nadležnima odaslao poruku da njegovo slučaj treba rješavati u domovini.

,,Ako je nešto rađeno – tu je u Crnoj Gori, ako je nešto oprano – tu je u Crnoj Gori, nije u Srbiji”, poručio je Dedić, računajući, pored ostalog, i na kratko pamćenje ovdašnje javnosti.

U suprotnom bi se ovaj Budvanin prisjetio kako se, prije nego što je afera balkanski ratnik dobila današnje obrise, po medijima znao i pohvaliti stečenim imetkom. Na tom popisu su, uz nekretnine u Crnoj Gori, bili i novosadski hoteli Vojvodina i Putnik, hotel Prezident na Paliću, Patrija u Subotici, te nešto manje vrijedna imovina na jugu Srbije. Sve to su vlasti u Beogradu ,,privremeno” oduzele nakon sumnji da je Dedić, preko svoje kompanije Maestraltours prao novac koji su Šarić i njegovi pomagači zarađivali švercom kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Ovdašnjoj javnosti su crno na bijelo znani domaći poslovi Dedićevog Maestraltoursa i Šarićeve Mat company.

Makar jedna kompanija iz crnogorskog portfolia Blaža Dedića (hotel Mediteran te više lokala i poslovnih zgrada u Budvi, vrijedan plac u zaleđu ulcinjske Velike plaže, lijepe nekretnine po Bokokotorskom zalivu) može se dovesti u direktnu vezu sa poslovima pljevaljskog narko klana.

Riječ je o Ugovoru o povećanju osnivačkog kapitala kojim je Mat company postala suvlasnik (20 odsto) do tada Dedićevog Maestraltoursa. Jovica Lončar, ovlašćeni zastupnik pljevaljske firme potpisao je u proljeće 2009., ugovor prema kome se Mat company obavezuje da na račun Maestraltoursa,sada već zajedničke firme, uplati 2,9 miliona eura u roku od godinu dana. Balkanski ratnik je, sumnja se, razlog što ugovrena transakcija nije do kraja realizovana. Dedićevo čedo je, ipak, dobilo dio ugovorenog novca. To – može ali i ne mora da nas čudi – nije privuklo pozornost ovdašnjih istražnih organa.

Čitaoci Monitora znaju – Jovica Lončar je, skupa sa Duškom Šarićem, na sudu u Bijelom Polju krajem prošle godine nepravosnažno osuđen za pranje novca. Sud je prihvatio optužbe po kojima su mlađi od braće Šarić i Lončar, kao vlasnik i direktor Mat company ,,udruženo, putem bankarskog i finansijskog poslovanja oprali 19,3 miliona eura od 2007. do 2010. godine”. Obojicu je kaznio sa po pet i po godina zatvora.

Iz nekog razloga (Blažo Dedić, sumnjaju verzirani, zna i zašto) pomenuti budvanski posao (ulazak klana u Maestraltours), kao i popriličan niz problematičnih bankarskih transakcija sa, primjera radi, HAAB i Prvom bankom (o čemu je Monitor već opširno pisao) ostali su van vidokruga ovdašnjeg pravosuđa.

Ili su nadležni, ipak, zaključili da u tim poslovima nema ništa sporno, ili im je nako sugerisao da u te političko-ekonomske brzake ne treba ulaziti. Navešćemo par činjenica – a čitaocima prepuštamo da zaključe koliko one idu u prilog kojoj od navedenih teza: Blažo Dedić se u preduzetničke vode otisnuo 1990. godine, sa mjesta recepcionara u Slovenskoj plaži. Početni kapital njegovog Maestraltoursa, prema navodima novinara Vijesti, predstavljali su radna soba od 10 kvadrata u porodičnom stanu, telefon, radni sto, pisaća mašina i polovni ford eskort. Dvije decenije kasnije Dedić je za samo jednu od stečenih nekretnina, doduše najvrjedniju, hotel Mediteran – tražio 62 miliona eura. Pa neka vam neko sad kaže kako turizam (skupa sa poljoprivredom) spada u red nisko profitabilnih privrednih grana.

Na drugoj strani, ovaj neobično uspješni biznismen i njegova kompanija našli su se na crnoj listi poreskih dužnika, zbog neizmirenih obaveza prema državi od 135 hiljada eura.

Da ne pobjegnemo od teme: kada su se nadležni u Crnoj Gori odlučili da, u novembru 2010. optuže i pritvore Lončara i Šarića (mnogobrojni su oni što tvrde da je to učinjeno u strahu da bi odnekud mogao stići dovoljno argumentovan zahtjev za njihovo izručenje) donijeto je i rješenje o privremenoj zaplijeni dijela njihovih nepokretnosti. Na tom popisu našla su se preduzeća Tera ing, Mat company i Mat conection i njihova imovina: benzinska stanica Mat petrol, diskoteka Municipijum, kafe Četiri sobe, poslovne zgrade, stanovi, parcele, građevinske mašine, automobili… ukupne procijenjene vrjednosti od 12,5 miliona eura.

Prošle godine je Vladina Uprava za imovinu privremeno oduzete nekretnine ponudila u zakup. Na trećoj licitaciji, imovinu oduzetu pod sumnjom da je stečena novcem Šarićevog narko-klana zakupio je Radovan Štrbac, novosadski advokat (u Srbiji mu je oduzeta licence za rad) kome se u Beogradu sudi zato što je kupovinom preduzeća po Vojvodini prao novac – Darka Šarića.

Štrbac se obavezao da za zakup preuzete imovine mjesečno plaća 55,4 hiljade eura. Nikome od nadležnih nije smetalo ni to što se, mjesec ranije, požalio kako zbog zabrane da se bavi advokaturom ne može porodici da plati ni zdravstveno osiguranje.

Ali, za Mat company se našla neka crkavica iako je kompanija, makar zvanično, pod ranijom upravom uglavnom poslovala uz gubitke.

Prošlonedjeljna vijest da je protiv Štrpca otvorena još jedna istraga, ovog puta zbog sumnji da je čelncima kokainskog klana prenosio informacije dobijene od njihovih plaćenika iz srpske policije, u Podgorici je dočekana uz zaglušujuću tišinu.

Novac je, očigledno, preči od proklamovane borbe protiv kriminala i korupcije. A, ne ponavlja se to uzalud, grijeh je ljutiti strateške investiture. Posebno kad su u bjekstvu ili, daleko bilo, u zatvoru.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo