Povežite se sa nama

MONITORING

CRNA GORA ŠTITI POSLOVNE EKSPONENTE ŠARIĆEVOG KLANA: Miris prljavog novca

Objavljeno prije

na

Dva sudska postupka – jedan u Podgorici, drugi u Beogradu – podsjetila su nas ovih dana na pomalo zaboravljenu priču o Darku Šariću i peračima njegovog prljavog novca.

Crnogorsko pravosuđe je sredinom mjeseca, konačno, donijelo pravosnažnu presudu kojom je odbijen zahtjev Srbije da joj se izruči budvanski biznismen Blažo Dedić. Višemjesečna igra prebacivanja odgovornosti između Tužilaštva, Višeg i Apelacionog suda okončana je onako kako su to željeli Dedić i njegovi advokati. On je odavno nadležnima odaslao poruku da njegovo slučaj treba rješavati u domovini.

,,Ako je nešto rađeno – tu je u Crnoj Gori, ako je nešto oprano – tu je u Crnoj Gori, nije u Srbiji”, poručio je Dedić, računajući, pored ostalog, i na kratko pamćenje ovdašnje javnosti.

U suprotnom bi se ovaj Budvanin prisjetio kako se, prije nego što je afera balkanski ratnik dobila današnje obrise, po medijima znao i pohvaliti stečenim imetkom. Na tom popisu su, uz nekretnine u Crnoj Gori, bili i novosadski hoteli Vojvodina i Putnik, hotel Prezident na Paliću, Patrija u Subotici, te nešto manje vrijedna imovina na jugu Srbije. Sve to su vlasti u Beogradu ,,privremeno” oduzele nakon sumnji da je Dedić, preko svoje kompanije Maestraltours prao novac koji su Šarić i njegovi pomagači zarađivali švercom kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Ovdašnjoj javnosti su crno na bijelo znani domaći poslovi Dedićevog Maestraltoursa i Šarićeve Mat company.

Makar jedna kompanija iz crnogorskog portfolia Blaža Dedića (hotel Mediteran te više lokala i poslovnih zgrada u Budvi, vrijedan plac u zaleđu ulcinjske Velike plaže, lijepe nekretnine po Bokokotorskom zalivu) može se dovesti u direktnu vezu sa poslovima pljevaljskog narko klana.

Riječ je o Ugovoru o povećanju osnivačkog kapitala kojim je Mat company postala suvlasnik (20 odsto) do tada Dedićevog Maestraltoursa. Jovica Lončar, ovlašćeni zastupnik pljevaljske firme potpisao je u proljeće 2009., ugovor prema kome se Mat company obavezuje da na račun Maestraltoursa,sada već zajedničke firme, uplati 2,9 miliona eura u roku od godinu dana. Balkanski ratnik je, sumnja se, razlog što ugovrena transakcija nije do kraja realizovana. Dedićevo čedo je, ipak, dobilo dio ugovorenog novca. To – može ali i ne mora da nas čudi – nije privuklo pozornost ovdašnjih istražnih organa.

Čitaoci Monitora znaju – Jovica Lončar je, skupa sa Duškom Šarićem, na sudu u Bijelom Polju krajem prošle godine nepravosnažno osuđen za pranje novca. Sud je prihvatio optužbe po kojima su mlađi od braće Šarić i Lončar, kao vlasnik i direktor Mat company ,,udruženo, putem bankarskog i finansijskog poslovanja oprali 19,3 miliona eura od 2007. do 2010. godine”. Obojicu je kaznio sa po pet i po godina zatvora.

Iz nekog razloga (Blažo Dedić, sumnjaju verzirani, zna i zašto) pomenuti budvanski posao (ulazak klana u Maestraltours), kao i popriličan niz problematičnih bankarskih transakcija sa, primjera radi, HAAB i Prvom bankom (o čemu je Monitor već opširno pisao) ostali su van vidokruga ovdašnjeg pravosuđa.

Ili su nadležni, ipak, zaključili da u tim poslovima nema ništa sporno, ili im je nako sugerisao da u te političko-ekonomske brzake ne treba ulaziti. Navešćemo par činjenica – a čitaocima prepuštamo da zaključe koliko one idu u prilog kojoj od navedenih teza: Blažo Dedić se u preduzetničke vode otisnuo 1990. godine, sa mjesta recepcionara u Slovenskoj plaži. Početni kapital njegovog Maestraltoursa, prema navodima novinara Vijesti, predstavljali su radna soba od 10 kvadrata u porodičnom stanu, telefon, radni sto, pisaća mašina i polovni ford eskort. Dvije decenije kasnije Dedić je za samo jednu od stečenih nekretnina, doduše najvrjedniju, hotel Mediteran – tražio 62 miliona eura. Pa neka vam neko sad kaže kako turizam (skupa sa poljoprivredom) spada u red nisko profitabilnih privrednih grana.

Na drugoj strani, ovaj neobično uspješni biznismen i njegova kompanija našli su se na crnoj listi poreskih dužnika, zbog neizmirenih obaveza prema državi od 135 hiljada eura.

Da ne pobjegnemo od teme: kada su se nadležni u Crnoj Gori odlučili da, u novembru 2010. optuže i pritvore Lončara i Šarića (mnogobrojni su oni što tvrde da je to učinjeno u strahu da bi odnekud mogao stići dovoljno argumentovan zahtjev za njihovo izručenje) donijeto je i rješenje o privremenoj zaplijeni dijela njihovih nepokretnosti. Na tom popisu našla su se preduzeća Tera ing, Mat company i Mat conection i njihova imovina: benzinska stanica Mat petrol, diskoteka Municipijum, kafe Četiri sobe, poslovne zgrade, stanovi, parcele, građevinske mašine, automobili… ukupne procijenjene vrjednosti od 12,5 miliona eura.

Prošle godine je Vladina Uprava za imovinu privremeno oduzete nekretnine ponudila u zakup. Na trećoj licitaciji, imovinu oduzetu pod sumnjom da je stečena novcem Šarićevog narko-klana zakupio je Radovan Štrbac, novosadski advokat (u Srbiji mu je oduzeta licence za rad) kome se u Beogradu sudi zato što je kupovinom preduzeća po Vojvodini prao novac – Darka Šarića.

Štrbac se obavezao da za zakup preuzete imovine mjesečno plaća 55,4 hiljade eura. Nikome od nadležnih nije smetalo ni to što se, mjesec ranije, požalio kako zbog zabrane da se bavi advokaturom ne može porodici da plati ni zdravstveno osiguranje.

Ali, za Mat company se našla neka crkavica iako je kompanija, makar zvanično, pod ranijom upravom uglavnom poslovala uz gubitke.

Prošlonedjeljna vijest da je protiv Štrpca otvorena još jedna istraga, ovog puta zbog sumnji da je čelncima kokainskog klana prenosio informacije dobijene od njihovih plaćenika iz srpske policije, u Podgorici je dočekana uz zaglušujuću tišinu.

Novac je, očigledno, preči od proklamovane borbe protiv kriminala i korupcije. A, ne ponavlja se to uzalud, grijeh je ljutiti strateške investiture. Posebno kad su u bjekstvu ili, daleko bilo, u zatvoru.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo