Povežite se sa nama

MONITORING

IZBORNI ZAKONI I PRIKLJUČENIJA: Korisna konfuzija

Objavljeno prije

na

Sve o čemu se tokom protekle sedmice na političkoj sceni u Crnoj Gori govorilo – ozbiljno je. I bojkot parlamenta i postavljanje pitanje povjerenja u Vladu i izborni zakoni i manjinska pitanja i rasturanje starih i stvaranje novih koalicija. Samo što, kad se krupne stvari potežu kao usputni, nedovoljno osmišljeni potezi, sve postane zbrka i sve se svede na lov u mutnom.

Sve što je mogla Demokratska partija socijalista uradila kako bi na minimum svela posljedice ogoljavanja izbornih krađa pokazanih u aferi Snimak. Najviše funkcionere svoje partije za kratko vrijeme abolirali su kroz neuspjeh skupštinskog Anketnog odbora. Tokom rada u radnoj grupi za vraćanje povjerenja u izborni proces, na čije formiranje ih je prinudila međunarodna zajednica, primijenjena je taktika razvlačenja. Bili su, prema svjedočenjima više članova radne grupe, voljni da o svemu razgovaraju, ako je moguće – beskrajno. Predlozi opozicije služili su predstavnicima DPS-a kao materijal za nalaženje mana. Bilo bi logično da su se pravnom materijom koja uređuje jedan od najvažnijih političkih poslova u zemlji bavili i stručnjaci koje za pravne uredbe plaća država, međutim, budući da DPS nije želio da se išta od izbornih zakona stvarno uljudi – takve podrške nije bilo.

Dio izbornih zakona koji je Skupština usvojila glasovima opozicije i SDP-a, među kojima je i Zakon o finansiranju političkih partija, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je potpisao. Objasnio je da po njegovom mišljenju ,,ne postoji kolizija unutar zakona”, ali da ostaje da se vidi kako će zakone tretirati Ustavni sud. Poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković najavio je da će DPS podnijeti inicijativu za ispitivanje ustavnosti Zakona o finansiranju političkih partija Ustavnom sudu čim set izbornih zakona bude objavljen u Službenom listu. Ništa u tom zakonu nije po volji DPS-u: ni zabrana dijeljenja socijalne pomoći pred izbore, ni predizborno zapošljavanje, ni nova ovlaštenja Državne izborne komisije.

U međuvremenu je u Skupštini održana još jedna sjednica Kolegijuma na kojoj se zapravo nije raspravljalo o izbornim zakonima, ali je postignut dogovor da ,,eventualni” Predlog zakona o izborima odbornika i poslanika, bude uvršten u dnevni red prve naredne sjednice parlamenta koja će biti održana 11. marta na Cetinju. Eto nama još jednog dana D.

Poslanici Demokratskog fronta odbili su da prisustvuju sjednici Kolegijuma predsjednika parlamenta zbog toga što na dnevnom redu nije bilo rasprave o afirmativnoj akciji na lokalnom nivou. Amandman Bošnjačke stranke na tu temu poslužio je DPS-u kao izgovor za neusvajanje izbornih zakona. Sad se svim silama trude da sve drugo rasprave, osim amandmana o afirmativnoj akciji na lokalnom nivou. Ćuti i Bošnjačka stranka, nigdje njenih predstavnika da objasne šta je to što traže i gdje je zapelo.

Pozivajući se na ustav koji garantuje autentičnu zastupljenost manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, Bošnjačka stranka je ranije obrazlagala da samo traži primjenu norme prema kojoj manjinski narodi i druge manjinske nacionalne zajednice, pojedinačno i u zajednici sa drugima, imaju pravo na ,,autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama jedinicama lokalne samouprave u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije”. Smeta im što u nekim opštinama manjinskim partijama propadaju glasovi zato što ne mogu da pređu izborni cenzus od tri odsto. Primjer za ilustraciju je Podgorica u kojoj je na prošlim lokalnim izborima cenzus bio 2770, a prosječna ,,cijena” mandata 1620 glasova.

Vjerovatno postoji rješenje kojim bi se afirmativna akcija mogla urediti i na lokalnom nivou, ali predlozi koji su trenutno u opticaju otvaraju beskrajno više pitanja nego što daju odgovora. Osnovno je – šta će od ustavne odredbe o građanskoj državi ostati ako na svim nivoima vlasti pripadnik bilo koje nacionalne zajednice bude u prednosti nad građaninom. Da ne pričamo o korisnim nejasnoćama u definisanju autentičnih predstavnika određenog naroda. Prava koja traži za sebe, zna Bošnjačka stranka, morala bi važiti i za druge narode.

Sigurno je jedno – manjinska prava bole DPS koliko i lanjski snijeg, ali su vrlo zgodna kad treba da posluže kao izgovor za neusvajanje zakona koji treba da otežaju krađe na izborima. Toj kopreni dodatni je kvalitet što blješti: DPS na braniku manjinskih prava, o, kako to gordo zvuči.

Usred priče, pala je najava Socijalističke narodne partije da će pokrenuti inicijativu za glasanje o nepovjerenju Vladi. Hoće, kažu, da raščiste odnose između DPS-a i SDP-a. Poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović objasnio je da opozicija mora pokrenuti pitanje odgovornosti Vlade, da bi spriječila nadmudrivanje premijera Mila Đukanovića i predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića. U SNP-u preciziraju da je, uz 36 poslanika parlamentarne opozicije, dovoljno da još pet poslanika SDP-a glasa za inicijativu kako bi Đukanovićeva Vlada bila smijenjena.

Inicijativu za nepovjerenje Vladi mora da pokrene najmanje 27 poslanika. To znači da bi iza takve inicijative, uz devet poslanika SNP, moralo da stane i sedam poslanika Pozitivne i bar 11 od dvadeset poslanika DF. Iz Pozitivne su ocijenili da parlament treba da se fokusira na izglasavanje novog izbornog zakona, a zatim da se uđe u proces obaranja Vlade, dok u Demokratskom frontu tvrde da se neće vraćati u parlament prije usvajanja izbornog zakona.

,,Javno upozoravam kolege iz SNP-a odnosno ljude koji vode klub poslanika, da je potpuno zbunjujuće i nevjerovatno tražiti raspravu o nepovjerenju Vladi u ovom trenutku jer i da se izglasa nepovjerenje – to bi značilo da imamo izbore po starom zakonu. To bi značilo da neko daje mogućnost Đukanoviću da nas još jednom lagano pobijedi na izborima i osvoji novi četvorogodišnji mandat”, kazao je Goran Danilović šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta za portal Analitika.

Poziv Demokratskog fronta ostalim opozicionim partijama da bojkotuju Skupštinu, glat je odbijen. SNP se dao u živu aktivnost oko iniciranja sjednice Kolegijuma i najave glasanja o Vladi. Pozitivna je učtivo odbila. ,,U trenutku kada smo na korak od usvajanja Zakona o izboru odbornika i poslanika i kada je DPS-u u potpunosti sužen manevarski prostor za dalju opstrukciju, potpuno je neracionalno ulaziti u bojkot i time vlasti ostaviti prostor za dalju kupovinu vremena i zamajavanje javnosti”, saopšteno je iz Pozitivne.

DPS radi na više kolosijeka. Dok u parlamentu pokušava da očuva svoje pravo da po potrebi vaskrsava i sahranjuje birače, na drugoj strani pokušava da iz mrtvih digne Narodnu stranku. Nije da je uspjeh od svih Srba spasti na blaženopočivše narodnjake, ali nije i da nisu živnuli. Dnevne novine su saznale da su najviši rukovodioci DPS-a i Narodne stranke već razgovarali o mogućoj predizbornoj koaliciji na izborima u Podgorici, kao i da se bivši poslanik i predsjednik Izvršnog odbora Narodne stranke Predrag Drecun ponovo vraća u ovu partiju. Prva stranka, Prva banka; osnovana 1097. ili 1901. – važno je da je isti vagan.

Konfuziju koju na sve strane proizvodi, DPS je dosad svaki put umio da pretvori u sopstvenu korist. Osmišljen i sinhronizovan otpor takvom pristupu se ne nazire.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo