MONITORING
IZBORNI ZAKONI I PRIKLJUČENIJA: Korisna konfuzija
Sve o čemu se tokom protekle sedmice na političkoj sceni u Crnoj Gori govorilo – ozbiljno je. I bojkot parlamenta i postavljanje pitanje povjerenja u Vladu i izborni zakoni i manjinska pitanja i rasturanje starih i stvaranje novih koalicija. Samo što, kad se krupne stvari potežu kao usputni, nedovoljno osmišljeni potezi, sve postane zbrka i sve se svede na lov u mutnom.
Sve što je mogla Demokratska partija socijalista uradila kako bi na minimum svela posljedice ogoljavanja izbornih krađa pokazanih u aferi Snimak. Najviše funkcionere svoje partije za kratko vrijeme abolirali su kroz neuspjeh skupštinskog Anketnog odbora. Tokom rada u radnoj grupi za vraćanje povjerenja u izborni proces, na čije formiranje ih je prinudila međunarodna zajednica, primijenjena je taktika razvlačenja. Bili su, prema svjedočenjima više članova radne grupe, voljni da o svemu razgovaraju, ako je moguće – beskrajno. Predlozi opozicije služili su predstavnicima DPS-a kao materijal za nalaženje mana. Bilo bi logično da su se pravnom materijom koja uređuje jedan od najvažnijih političkih poslova u zemlji bavili i stručnjaci koje za pravne uredbe plaća država, međutim, budući da DPS nije želio da se išta od izbornih zakona stvarno uljudi – takve podrške nije bilo.
Dio izbornih zakona koji je Skupština usvojila glasovima opozicije i SDP-a, među kojima je i Zakon o finansiranju političkih partija, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je potpisao. Objasnio je da po njegovom mišljenju ,,ne postoji kolizija unutar zakona”, ali da ostaje da se vidi kako će zakone tretirati Ustavni sud. Poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković najavio je da će DPS podnijeti inicijativu za ispitivanje ustavnosti Zakona o finansiranju političkih partija Ustavnom sudu čim set izbornih zakona bude objavljen u Službenom listu. Ništa u tom zakonu nije po volji DPS-u: ni zabrana dijeljenja socijalne pomoći pred izbore, ni predizborno zapošljavanje, ni nova ovlaštenja Državne izborne komisije.
U međuvremenu je u Skupštini održana još jedna sjednica Kolegijuma na kojoj se zapravo nije raspravljalo o izbornim zakonima, ali je postignut dogovor da ,,eventualni” Predlog zakona o izborima odbornika i poslanika, bude uvršten u dnevni red prve naredne sjednice parlamenta koja će biti održana 11. marta na Cetinju. Eto nama još jednog dana D.
Poslanici Demokratskog fronta odbili su da prisustvuju sjednici Kolegijuma predsjednika parlamenta zbog toga što na dnevnom redu nije bilo rasprave o afirmativnoj akciji na lokalnom nivou. Amandman Bošnjačke stranke na tu temu poslužio je DPS-u kao izgovor za neusvajanje izbornih zakona. Sad se svim silama trude da sve drugo rasprave, osim amandmana o afirmativnoj akciji na lokalnom nivou. Ćuti i Bošnjačka stranka, nigdje njenih predstavnika da objasne šta je to što traže i gdje je zapelo.
Pozivajući se na ustav koji garantuje autentičnu zastupljenost manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, Bošnjačka stranka je ranije obrazlagala da samo traži primjenu norme prema kojoj manjinski narodi i druge manjinske nacionalne zajednice, pojedinačno i u zajednici sa drugima, imaju pravo na ,,autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama jedinicama lokalne samouprave u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije”. Smeta im što u nekim opštinama manjinskim partijama propadaju glasovi zato što ne mogu da pređu izborni cenzus od tri odsto. Primjer za ilustraciju je Podgorica u kojoj je na prošlim lokalnim izborima cenzus bio 2770, a prosječna ,,cijena” mandata 1620 glasova.
Vjerovatno postoji rješenje kojim bi se afirmativna akcija mogla urediti i na lokalnom nivou, ali predlozi koji su trenutno u opticaju otvaraju beskrajno više pitanja nego što daju odgovora. Osnovno je – šta će od ustavne odredbe o građanskoj državi ostati ako na svim nivoima vlasti pripadnik bilo koje nacionalne zajednice bude u prednosti nad građaninom. Da ne pričamo o korisnim nejasnoćama u definisanju autentičnih predstavnika određenog naroda. Prava koja traži za sebe, zna Bošnjačka stranka, morala bi važiti i za druge narode.
Sigurno je jedno – manjinska prava bole DPS koliko i lanjski snijeg, ali su vrlo zgodna kad treba da posluže kao izgovor za neusvajanje zakona koji treba da otežaju krađe na izborima. Toj kopreni dodatni je kvalitet što blješti: DPS na braniku manjinskih prava, o, kako to gordo zvuči.
Usred priče, pala je najava Socijalističke narodne partije da će pokrenuti inicijativu za glasanje o nepovjerenju Vladi. Hoće, kažu, da raščiste odnose između DPS-a i SDP-a. Poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović objasnio je da opozicija mora pokrenuti pitanje odgovornosti Vlade, da bi spriječila nadmudrivanje premijera Mila Đukanovića i predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića. U SNP-u preciziraju da je, uz 36 poslanika parlamentarne opozicije, dovoljno da još pet poslanika SDP-a glasa za inicijativu kako bi Đukanovićeva Vlada bila smijenjena.
Inicijativu za nepovjerenje Vladi mora da pokrene najmanje 27 poslanika. To znači da bi iza takve inicijative, uz devet poslanika SNP, moralo da stane i sedam poslanika Pozitivne i bar 11 od dvadeset poslanika DF. Iz Pozitivne su ocijenili da parlament treba da se fokusira na izglasavanje novog izbornog zakona, a zatim da se uđe u proces obaranja Vlade, dok u Demokratskom frontu tvrde da se neće vraćati u parlament prije usvajanja izbornog zakona.
,,Javno upozoravam kolege iz SNP-a odnosno ljude koji vode klub poslanika, da je potpuno zbunjujuće i nevjerovatno tražiti raspravu o nepovjerenju Vladi u ovom trenutku jer i da se izglasa nepovjerenje – to bi značilo da imamo izbore po starom zakonu. To bi značilo da neko daje mogućnost Đukanoviću da nas još jednom lagano pobijedi na izborima i osvoji novi četvorogodišnji mandat”, kazao je Goran Danilović šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta za portal Analitika.
Poziv Demokratskog fronta ostalim opozicionim partijama da bojkotuju Skupštinu, glat je odbijen. SNP se dao u živu aktivnost oko iniciranja sjednice Kolegijuma i najave glasanja o Vladi. Pozitivna je učtivo odbila. ,,U trenutku kada smo na korak od usvajanja Zakona o izboru odbornika i poslanika i kada je DPS-u u potpunosti sužen manevarski prostor za dalju opstrukciju, potpuno je neracionalno ulaziti u bojkot i time vlasti ostaviti prostor za dalju kupovinu vremena i zamajavanje javnosti”, saopšteno je iz Pozitivne.
DPS radi na više kolosijeka. Dok u parlamentu pokušava da očuva svoje pravo da po potrebi vaskrsava i sahranjuje birače, na drugoj strani pokušava da iz mrtvih digne Narodnu stranku. Nije da je uspjeh od svih Srba spasti na blaženopočivše narodnjake, ali nije i da nisu živnuli. Dnevne novine su saznale da su najviši rukovodioci DPS-a i Narodne stranke već razgovarali o mogućoj predizbornoj koaliciji na izborima u Podgorici, kao i da se bivši poslanik i predsjednik Izvršnog odbora Narodne stranke Predrag Drecun ponovo vraća u ovu partiju. Prva stranka, Prva banka; osnovana 1097. ili 1901. – važno je da je isti vagan.
Konfuziju koju na sve strane proizvodi, DPS je dosad svaki put umio da pretvori u sopstvenu korist. Osmišljen i sinhronizovan otpor takvom pristupu se ne nazire.
Miloš BAKIĆ
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora
PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”
Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija
Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.
DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića
Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.
OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran
Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.
ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini
Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.
MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna
Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube
-
Izdvojeno3 sedmiceANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmicePRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS2 sedmiceULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
FOKUS4 sedmiceĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
DRUŠTVO4 sedmice18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmiceBETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS1 sedmicaPRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
INTERVJU2 danaEDIN OMERČIĆ, ISTORIČAR, INSTITUT ZA ISTORIJU SARAJEVSKOG UNIVERZITETA: Politički je mit da je SDA bio jedini organizator otpora