Povežite se sa nama

MONITORING

KOLIKO CRNA GORA IZDVAJA ZA NACIONALNE PENZIJE I KO IH SVE PRIMA: Zemlja zaslužnih

Objavljeno prije

9 godina

na

micunovic-vojvodic

U januaru ove godine Fond PIO je po osnovu penzija državnim funkcionerima isplatio ukupno 122.737 eura. Pravo na mjesečna primanja od 800 do 1860 eura imaju 113 korisnika, od kojih je, prema podacima Fonda PIO, 93 korisnika starosne penzije i 17 korisnika porodične penzije. Državni funkcioneri su ovo pravo stekli Zakonom o zaradama i drugim primanjima državnih funkcionera iz juna 2008, koji je prestao da važi u februaru 2010. jer ga je Ustavni sud proglasio neustavnim.

Iako dobijene po neustavnom zakonu, penzije bivših funkcionera, koje poreske obveznike godišnje koštaju preko 14, miliona, ne ukidaju se. Pravnici tvrde da se sada ne mogu ukinuti zbog ustavnih normi koje sprečavaju zabranu jednom stečenih prava. Ispada da Ustav štiti stečeno neustavno pravo.

Prema Zakonu pravo na državne penzije stekli su predsjednik Crne Gore, predsjednici i potpredsjednici Skupštine i Vlade, poslanici i ministri. Za sticanje ovog prava bilo je potrebno da državni funkcioner obavlja funkciju najmanje u dva mandata i ima najmanje 20 godina staža i najmanje 55 godina života za muškarce, a 50 za žene. Ili da je državnu funkciju obavljao u najmanje tri mandata i imao najmanje 15 godina radnog staža, kazano je Monitoru iz Fonda PIO. Mandat je mogao da bude ostvaren od decembra 1990. u organima Crne Gore, SRJ ili SCG.

Poslanici su prije tri godine namjeravali da donesu novi zakon o zaradama državnih funkcionera kako bi i nova generacija poslanika i ministara dobila doživotno izdržavanje. Odustalo se krajem ljeta 2011. kada se javnost uzbunila.

Kada je sporni zakon donesen, poslanik DPS-a Miodrag Vuković se hvalio da je neprekidno poslanik u parlamentu 20 godina. Vuković je u međuvremenu sakupio još pet godina poslaničkog staža, pa bi mogao da ostvari i puni staž za penziju kao poslanik.

Iako je Monitor tražio spisak penzionera koji po neustavnom zakonu primaju penzije, nije ga dobio iz Skupštine Crne Gore niti iz Fonda PIO. Iz spiska koji je ranije objavljivan u medijima vidi se da je dobar dio državnih penzionera i dalje radno aktivan. Ima i primjera kao što je Novak Kilibarda koji prima državnu penziju za minuli politički angažman, a pride i penziju kao istaknuti kulturni stvaralac.

Pored političara nacionalne penzije u Crnoj Gori primaju i istaknuti sportisti i umjetnici.

Prema izmjenama Zakona o sportu iz decembra 2007. status vrhunskog sportiste stiče ,,lice koje je kao reprezent Crne Gore ostvarilo, u pojedinačnoj ili ekipnoj konkurenciji, prvo, drugo ili treće mjesto na Olimpijskim igrama, Paraolimpijskim igrama, svjetskom ili evropskom seniorskom prvenstvu koje su na programu olimpijskih igara, paraolimpijskih igara i mediteranskih igara. Izuzetno, vrhunski sportista može biti i lice koje dva i više puta ostvari međunarodno priznat sportski rezultat od posebnog značaja za Crnu Goru”.

Status vrhunskog sportiste utvrđuje organ državne uprave nadležan za poslove sporta, uz prethodno pribavljeno mišljenje COK-a. Vrhunski sportista ima pravo na doživotnu mjesečnu naknadu u visini od jedne do dvije prosječne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori. Pravo na isplatu vrhunski sportista ostvaruje nakon navršenih 40 godina života.

Zoran Vujičić, bivši profesionalni bokser, već godinama upozorava javnost kako su zvanje vrhunskih sportista, zahvaljujući političkim vezama, dobili pojedini fudbaleri za učešće na amaterskoj smotri. Zahvaljujući njegovom pisanju promijenjena je odredba da se sportistima neolimpijskog sporta karatea dodjeljuje nacionalna penzija. Ipak po tom osnovu Božidar Vuksanović, kao bivši karatista, prima mjesečno 958 eura. Pored nacionalne penzije, Vuksanović prima i platu, doskora kao direktor Uprave policije, a sada kao direktor Uprave za inspekcijske poslove.

I predsjednik LP i poslanik u Skupštini Andrija Popović pored poslaničke plate od blizu 1500 eura, prima, od 2008, kao vrhunski sportista nadoknadu od 958 eura.

Monitor je iz Uprave za mlade i sport dobio spisak 42 sportista koji ostvaruju pravo na naknadu po osnovu ostvarenih sportskih rezultata i zvanja vrhunski sportista. Penziju u visini dvije prosječne mjesečne zarade u iznosu od 958 eura prima 36 sportista, dok njih pet prima 479 eura i jedan 718,50 eura.

Nacionalne penzije za sportiste i umjetnike isplaćuju se iz Budžeta Crne Gore. Za sportiste se mjesečno izdvaja 37.601, godišnje 451.212 eura.

Penzije u visini jedne do dvije prosječne zarade primaju i istaknuti kulturni stvaraoci. Kulturni poslenici su pravo na nacionalnu nadoknadu imali sve do 1993. kada je ono ukinuto. Najavljujući kao ispravljanje nepravde, Vlada je novembra 2009. donijela Odredbu o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac.

U Uredbi se navodi da se status istaknuti kulturni stvaralac može dodijeliti umjetniku i stručnjaku čije je djelo i stvaralaštvo od izuzetnog značaja za kulturu Crne Gore. Uslovi za to su da je dobitnik najmanje pet relevantnih domaćih i/ili međunarodnih stručnih i društvenih nagrada, od kojih je jedna državna nagrada Crne Gore; stvaralaštvo, odnosno stručni rad ostvarivao kontinuirano u periodu od najmanje 20 godina…

Dobitniku Trinaestojulske nagrade za životno djelo dodjeljuje se status istaknuti kulturni stvaralac čak iako nije crnogorski državljanin.

Uredbom su određeni i Kriterijumi za utvrđivanje visine naknade. Istaknutom kulturnom stvaraocu pripada doživotna mjesečna naknada u iznosu: jedne prosječne mjesečne zarade dobitniku nagrade Miroslavljevo jevanđelje; jedne i jedne četvrtine prosječne mjesečne zarade dobitniku nagrade Petar Lubarda; jedne i po prosječne mjesečne zarade dobitniku Trinaestojulske godišnje nagrade; jedne i tri četvrtine prosječne mjesečne zarade dobitniku Njegoševe nagrade; dvije prosječne mjesečne zarade dobitniku Trinaestojulske nagrade za životno djelo.

Naknada istaknutom kulturnom stvaraocu je lično pravo i ne može se prenositi na drugo lice, a predviđeno je i da se prilikom prvog dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac prednost daje umjetnicima i stručnjacima u kulturi starijim od 75 godina života.

Ovo pravilo se uglavnom zaobilazi. Naruku ide i to što je za razliku od uslova koji je važio do 1993. da status može dobiti samo penzionisani kulturni stvaralac, sada u ,,nacionalnoj penziji” mogu uživati svi oni koji se bave kulturnim stvaralaštvom dvadeset godina.

Tako je Vlada Igora Lukšića u novembru 2011. status istaknuti kulturni stvaralac dodijelila i umjetnicima koji su prilično aktivni: glumcu i bivšem ministru Branimiru Popoviću i književniku Miloradu Popoviću… Vlada je na predlog Ministarstva kulture na čijem je čelu Branislav Mićunović, status istaknutog kulturnog stvaraoca dodijelila i ministrovoj supruzi rediteljki Radmili Vojvodić. Nadoknada od 720 eura koju po tom osnovu prima Vojvodićevoj dođe kao džeparac, ako se pogleda imovinski karton za prošlu godinu po kome ona u agenciji MAPA prima mjesečno 1.800 eura, kao član UO Univerziteta CG godišnje 2.800, honorari za naučno istraživački rad 2.500, primanja iz CNP-a nijesu navedena.

Do sada je Vlada ovu titulu dala 51 istaknutom kulturnom stvaraocu. Vlada Mila Đukanovića u septembru 2010. godine proglasila je 35 kulturnih stvaralaca, Lukšićeva Vlada 14 i u decembru prošle godine dva.

Iz Ministarstva kulture nijesu precizno odgovorili na naš upit koliko pojedinačno za svakog stvaraoca iznosi nacionalna penzija. Po onome kako je propisano Uredbom, najniža penzija je 479 eura, a najveća 958 eura. Ako se uzme najniža penzija, ispada da se mjesečno po ovom osnovu iz Budžeta izdvaja najmanje 25.000 eura, godišnje više od 300.000.

Većina uživalaca nacionalnih penzija, čast izuzecima, o hroničnim društvenim problemima uglavnom ćuti. Grickaju penziju.

Istaknuti kulturni stvaraoci

Vlada Crne Gore, na predlog Ministarstva kulture, na sjednici održanoj 23. septembra 2010. godine, donijela je Rješenje po kojem se Status istaknuti kulturni stvaralac dodjeljuje sljedećim umjetnicima i stručnjacima u kulturi:

Asanović Sreten, književnik iz Podgorice; Banjević Branko, književnik iz Podgorice; Bošković Radojica, književnik i publicista iz Podgorice; Brković Jevrem, književnik iz Podgorice; Cerović Rajko, književnik i TV stvaralac iz Podgorice; Dapčević Gojko, književnik iz Budve; Đokaj Đeljoš, slikar iz Podgorice; Đurić Miodrag Dado, slikar iz Pariza; Đurić Slobodan Puro, slikar sa Cetinja; Đurović Žarko, književnik iz Podgorice; Eraković Blagota, reditelj iz Podgorice; Gvozdenović Nikola, slikar iz Bara; Hodžić Zuvdija, književnik iz Podgorice; Janković Filip, likovni umjetnik iz Podgorice; Jovićević Mihailo, slikar sa Cetinja; Karadžić Dragan, slikar iz Podgorice; Lompar Mladen, književnik sa Cetinja; Malović Dragomir Drago, dramski umjetnik iz Podgorice; Mijušković Miodrag Mijo, skulptor iz Bara; Odalović Boško, slikar i scenograf iz Podgorice; Pavićević Milija, slikar iz Podgorice; Perović Sreten, književnik iz Podgorice; Plamenac Vladislav, arhitekta iz Budve; Radović Veljko, dramski pisac iz Podgorice; Slovinić Slobodan Bobo, slikar iz Podgorice; Stanić Vojo, slikar i skulptor iz Herceg Novog; Stojović Milorad, književnik iz Podgorice; Tatar Vojislav Vojo, slikar iz Podgorice; Todorović Rajko Todor, slikar iz Podgorice; Tomas Dragica, dramska umjetnica iz Podgorice; Tošković Uroš, slikar iz Podgorice; Vavić Nikola, reditelj iz Nikšića; Vujošević Nikola, likovni umjetnik iz Podgorice; Vuković Čedo, književnik iz Budve; Vulanović Vojislav, književnik iz Podgorice.

Za vrijeme mandata Igora Lukšića, Vlada je na sjednici održanoj 24.novembra 2011. godine status istaknuti kulturni stvaralac dodijelila: Aleksić Svetozar Purko, muzičar iz Podgorice; Burić Anka, likovna umjetnica iz Podgorice; Keković Aleksandar, arhitekta iz Danilovgrada; Kilibarda Novak, književnik iz Nikšića; Lagator Luka, karikaturista i slikar sa Cetinja; Matović Momir, filmski snimatelj i reditelj iz Podgorice; Milatović Slobodan, reditelj iz Podgorice; Mirković Žarko, kompozitor iz Podgorice; Pavlović Milika, književnik iz Podgorice; Pejović Pavle, vajar iz Podgorice; Popović Branimir, dramski umjetnik iz Podgorice; Popović Milorad, književnik sa Cetinja; Rotković Radoslav, književnik, književni kritičar i publicista iz Herceg Novog; Vojvodić Radmila, reditelj i dramski pisac iz Podgorice. Branko Baletić, reditelj iz Podgorice i Ratko Odalović, likovni umjetnik iz Podgorice su ovaj status stekli 26. decembra 2013. godine.

 

Vrhunski sportisti

Iz Uprave za Mlade i sport Monitoru je dostavljen spisak 42 vrhunskih sportista. Pravo na dvije prosječne mjesečne zarade u iznosu od 958 eura ostvaruju: Andrija Popović, Dragiša Blagojević, Dragoslav Božović, Ljubomir Radanović, Miomir Bakrač, Veselin Mićović, Željko Vičević, Zorica Pavićević, Blažo Lisičić, Božidar Vuksanović, Duško Ćirković, Marijana Bulatović, Mira Bjedov-Nikolić, Olga Sekulić, Slavenko Bajić, Vesna Durković, Dragan Adžić, Ranko Perović, Brajan Nenezić, Dragoljub Kopitović, Katarina Rolović, Milan Ivanović, Mirko Vičević, Petar Porobić, Svetlana Mugoša, Zoran Mustur, Katica Lješković, Božidar Ivanović, Danilo Karadžić, Dragomir Bečanović, Ljiljana Mugoša-Vučević, Miodrag Perunović, Momir Bakrač, Rajko Vujadinović, Veljko Uskoković i Zdravko Radulović. Pravo na jednu prosječnu mjesečnu zaradu (479 eura) ostvaruju: Nikola Adžić, Ranko Miranović, Dragoljub Fatić, Bogdan Đurović i Đorđije Vujičić, dok Vladimir Joković prima jednu i po mjesečnu zaradu 718,50 eura. Zvanje vrhunskog sportiste stekli su i Marko Blečić, Goran Đukanović, Dragutin Vujović, Milorad Gajović, Ratko Đurković, Igor Vušurović, Miroslav Petković, Petar Kapisoda i Vlado Šćepanović. Oni će pravo na naknadu početi da ostvaruju kada napune 40 godina.

 

Političari

Političari koji su pravo na državne penzije stekli neustavnim Zakonom (spisak je nepotpun jer Monitor nije od državnih organa uspio da dobije cjelokupnu listu uživalaca državnih penzije): Novak Kilibarda (NS), Omer Adžović (DPS), Radovan Bakić (DPS), Smajo Šabotić (DPS), Miodrag Živković (LSCG), Ramo Bralić (SDP), Ranko Kadić (SNS), Asim Dizdarević (DPS), Radoje Kontić (DPS), Danilo Vuksanović (DPS-SNP), Radoman Gogić (SNP), Harun Hadžić (SDA), Dejan Drobnjaković (SNP), Hasan Kurtagić (DPS), Branko Perović, Žarko Rakčević (SDP), Slavko Perović (LSCG), Radenko Bošković (SNP), Dragan Braunović (SNP), Branko Bujić (SNP), Miloš Bojović (SNP), Želidrag Nikčević (SNS), Pavle Čukić (NS), Ilija Darmanović (SRS), Ranko Đonović (LSCG), Vujadin Đuričanin (SNP), Dragiša Dožić (SNP), Šćepan Dragović (SNP), Đorđe Džuverović (DPS), Aleksandar Đurišić (DPS), Ljubo Glušac (NS), Božidar Ivanović (DPS), Gojko Janković (SNP), Čedomir Vračar (NS), Dejan Vučićević (NS), Dejan Vučinić (LSCG), Stanka Vučinić (LSCG), Budimir Dubak (NS), Vuksan Simonović (SNP), Srđa Božović (SNP), Predrag Drecun (NS), Savo Parača (DPS)…

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

3 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

3 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

3 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo