Povežite se sa nama

MONITORING

KOLIKO CRNA GORA IZDVAJA ZA NACIONALNE PENZIJE I KO IH SVE PRIMA: Zemlja zaslužnih

Objavljeno prije

na

micunovic-vojvodic

U januaru ove godine Fond PIO je po osnovu penzija državnim funkcionerima isplatio ukupno 122.737 eura. Pravo na mjesečna primanja od 800 do 1860 eura imaju 113 korisnika, od kojih je, prema podacima Fonda PIO, 93 korisnika starosne penzije i 17 korisnika porodične penzije. Državni funkcioneri su ovo pravo stekli Zakonom o zaradama i drugim primanjima državnih funkcionera iz juna 2008, koji je prestao da važi u februaru 2010. jer ga je Ustavni sud proglasio neustavnim.

Iako dobijene po neustavnom zakonu, penzije bivših funkcionera, koje poreske obveznike godišnje koštaju preko 14, miliona, ne ukidaju se. Pravnici tvrde da se sada ne mogu ukinuti zbog ustavnih normi koje sprečavaju zabranu jednom stečenih prava. Ispada da Ustav štiti stečeno neustavno pravo.

Prema Zakonu pravo na državne penzije stekli su predsjednik Crne Gore, predsjednici i potpredsjednici Skupštine i Vlade, poslanici i ministri. Za sticanje ovog prava bilo je potrebno da državni funkcioner obavlja funkciju najmanje u dva mandata i ima najmanje 20 godina staža i najmanje 55 godina života za muškarce, a 50 za žene. Ili da je državnu funkciju obavljao u najmanje tri mandata i imao najmanje 15 godina radnog staža, kazano je Monitoru iz Fonda PIO. Mandat je mogao da bude ostvaren od decembra 1990. u organima Crne Gore, SRJ ili SCG.

Poslanici su prije tri godine namjeravali da donesu novi zakon o zaradama državnih funkcionera kako bi i nova generacija poslanika i ministara dobila doživotno izdržavanje. Odustalo se krajem ljeta 2011. kada se javnost uzbunila.

Kada je sporni zakon donesen, poslanik DPS-a Miodrag Vuković se hvalio da je neprekidno poslanik u parlamentu 20 godina. Vuković je u međuvremenu sakupio još pet godina poslaničkog staža, pa bi mogao da ostvari i puni staž za penziju kao poslanik.

Iako je Monitor tražio spisak penzionera koji po neustavnom zakonu primaju penzije, nije ga dobio iz Skupštine Crne Gore niti iz Fonda PIO. Iz spiska koji je ranije objavljivan u medijima vidi se da je dobar dio državnih penzionera i dalje radno aktivan. Ima i primjera kao što je Novak Kilibarda koji prima državnu penziju za minuli politički angažman, a pride i penziju kao istaknuti kulturni stvaralac.

Pored političara nacionalne penzije u Crnoj Gori primaju i istaknuti sportisti i umjetnici.

Prema izmjenama Zakona o sportu iz decembra 2007. status vrhunskog sportiste stiče ,,lice koje je kao reprezent Crne Gore ostvarilo, u pojedinačnoj ili ekipnoj konkurenciji, prvo, drugo ili treće mjesto na Olimpijskim igrama, Paraolimpijskim igrama, svjetskom ili evropskom seniorskom prvenstvu koje su na programu olimpijskih igara, paraolimpijskih igara i mediteranskih igara. Izuzetno, vrhunski sportista može biti i lice koje dva i više puta ostvari međunarodno priznat sportski rezultat od posebnog značaja za Crnu Goru”.

Status vrhunskog sportiste utvrđuje organ državne uprave nadležan za poslove sporta, uz prethodno pribavljeno mišljenje COK-a. Vrhunski sportista ima pravo na doživotnu mjesečnu naknadu u visini od jedne do dvije prosječne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori. Pravo na isplatu vrhunski sportista ostvaruje nakon navršenih 40 godina života.

Zoran Vujičić, bivši profesionalni bokser, već godinama upozorava javnost kako su zvanje vrhunskih sportista, zahvaljujući političkim vezama, dobili pojedini fudbaleri za učešće na amaterskoj smotri. Zahvaljujući njegovom pisanju promijenjena je odredba da se sportistima neolimpijskog sporta karatea dodjeljuje nacionalna penzija. Ipak po tom osnovu Božidar Vuksanović, kao bivši karatista, prima mjesečno 958 eura. Pored nacionalne penzije, Vuksanović prima i platu, doskora kao direktor Uprave policije, a sada kao direktor Uprave za inspekcijske poslove.

I predsjednik LP i poslanik u Skupštini Andrija Popović pored poslaničke plate od blizu 1500 eura, prima, od 2008, kao vrhunski sportista nadoknadu od 958 eura.

Monitor je iz Uprave za mlade i sport dobio spisak 42 sportista koji ostvaruju pravo na naknadu po osnovu ostvarenih sportskih rezultata i zvanja vrhunski sportista. Penziju u visini dvije prosječne mjesečne zarade u iznosu od 958 eura prima 36 sportista, dok njih pet prima 479 eura i jedan 718,50 eura.

Nacionalne penzije za sportiste i umjetnike isplaćuju se iz Budžeta Crne Gore. Za sportiste se mjesečno izdvaja 37.601, godišnje 451.212 eura.

Penzije u visini jedne do dvije prosječne zarade primaju i istaknuti kulturni stvaraoci. Kulturni poslenici su pravo na nacionalnu nadoknadu imali sve do 1993. kada je ono ukinuto. Najavljujući kao ispravljanje nepravde, Vlada je novembra 2009. donijela Odredbu o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac.

U Uredbi se navodi da se status istaknuti kulturni stvaralac može dodijeliti umjetniku i stručnjaku čije je djelo i stvaralaštvo od izuzetnog značaja za kulturu Crne Gore. Uslovi za to su da je dobitnik najmanje pet relevantnih domaćih i/ili međunarodnih stručnih i društvenih nagrada, od kojih je jedna državna nagrada Crne Gore; stvaralaštvo, odnosno stručni rad ostvarivao kontinuirano u periodu od najmanje 20 godina…

Dobitniku Trinaestojulske nagrade za životno djelo dodjeljuje se status istaknuti kulturni stvaralac čak iako nije crnogorski državljanin.

Uredbom su određeni i Kriterijumi za utvrđivanje visine naknade. Istaknutom kulturnom stvaraocu pripada doživotna mjesečna naknada u iznosu: jedne prosječne mjesečne zarade dobitniku nagrade Miroslavljevo jevanđelje; jedne i jedne četvrtine prosječne mjesečne zarade dobitniku nagrade Petar Lubarda; jedne i po prosječne mjesečne zarade dobitniku Trinaestojulske godišnje nagrade; jedne i tri četvrtine prosječne mjesečne zarade dobitniku Njegoševe nagrade; dvije prosječne mjesečne zarade dobitniku Trinaestojulske nagrade za životno djelo.

Naknada istaknutom kulturnom stvaraocu je lično pravo i ne može se prenositi na drugo lice, a predviđeno je i da se prilikom prvog dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac prednost daje umjetnicima i stručnjacima u kulturi starijim od 75 godina života.

Ovo pravilo se uglavnom zaobilazi. Naruku ide i to što je za razliku od uslova koji je važio do 1993. da status može dobiti samo penzionisani kulturni stvaralac, sada u ,,nacionalnoj penziji” mogu uživati svi oni koji se bave kulturnim stvaralaštvom dvadeset godina.

Tako je Vlada Igora Lukšića u novembru 2011. status istaknuti kulturni stvaralac dodijelila i umjetnicima koji su prilično aktivni: glumcu i bivšem ministru Branimiru Popoviću i književniku Miloradu Popoviću… Vlada je na predlog Ministarstva kulture na čijem je čelu Branislav Mićunović, status istaknutog kulturnog stvaraoca dodijelila i ministrovoj supruzi rediteljki Radmili Vojvodić. Nadoknada od 720 eura koju po tom osnovu prima Vojvodićevoj dođe kao džeparac, ako se pogleda imovinski karton za prošlu godinu po kome ona u agenciji MAPA prima mjesečno 1.800 eura, kao član UO Univerziteta CG godišnje 2.800, honorari za naučno istraživački rad 2.500, primanja iz CNP-a nijesu navedena.

Do sada je Vlada ovu titulu dala 51 istaknutom kulturnom stvaraocu. Vlada Mila Đukanovića u septembru 2010. godine proglasila je 35 kulturnih stvaralaca, Lukšićeva Vlada 14 i u decembru prošle godine dva.

Iz Ministarstva kulture nijesu precizno odgovorili na naš upit koliko pojedinačno za svakog stvaraoca iznosi nacionalna penzija. Po onome kako je propisano Uredbom, najniža penzija je 479 eura, a najveća 958 eura. Ako se uzme najniža penzija, ispada da se mjesečno po ovom osnovu iz Budžeta izdvaja najmanje 25.000 eura, godišnje više od 300.000.

Većina uživalaca nacionalnih penzija, čast izuzecima, o hroničnim društvenim problemima uglavnom ćuti. Grickaju penziju.

Istaknuti kulturni stvaraoci

Vlada Crne Gore, na predlog Ministarstva kulture, na sjednici održanoj 23. septembra 2010. godine, donijela je Rješenje po kojem se Status istaknuti kulturni stvaralac dodjeljuje sljedećim umjetnicima i stručnjacima u kulturi:

Asanović Sreten, književnik iz Podgorice; Banjević Branko, književnik iz Podgorice; Bošković Radojica, književnik i publicista iz Podgorice; Brković Jevrem, književnik iz Podgorice; Cerović Rajko, književnik i TV stvaralac iz Podgorice; Dapčević Gojko, književnik iz Budve; Đokaj Đeljoš, slikar iz Podgorice; Đurić Miodrag Dado, slikar iz Pariza; Đurić Slobodan Puro, slikar sa Cetinja; Đurović Žarko, književnik iz Podgorice; Eraković Blagota, reditelj iz Podgorice; Gvozdenović Nikola, slikar iz Bara; Hodžić Zuvdija, književnik iz Podgorice; Janković Filip, likovni umjetnik iz Podgorice; Jovićević Mihailo, slikar sa Cetinja; Karadžić Dragan, slikar iz Podgorice; Lompar Mladen, književnik sa Cetinja; Malović Dragomir Drago, dramski umjetnik iz Podgorice; Mijušković Miodrag Mijo, skulptor iz Bara; Odalović Boško, slikar i scenograf iz Podgorice; Pavićević Milija, slikar iz Podgorice; Perović Sreten, književnik iz Podgorice; Plamenac Vladislav, arhitekta iz Budve; Radović Veljko, dramski pisac iz Podgorice; Slovinić Slobodan Bobo, slikar iz Podgorice; Stanić Vojo, slikar i skulptor iz Herceg Novog; Stojović Milorad, književnik iz Podgorice; Tatar Vojislav Vojo, slikar iz Podgorice; Todorović Rajko Todor, slikar iz Podgorice; Tomas Dragica, dramska umjetnica iz Podgorice; Tošković Uroš, slikar iz Podgorice; Vavić Nikola, reditelj iz Nikšića; Vujošević Nikola, likovni umjetnik iz Podgorice; Vuković Čedo, književnik iz Budve; Vulanović Vojislav, književnik iz Podgorice.

Za vrijeme mandata Igora Lukšića, Vlada je na sjednici održanoj 24.novembra 2011. godine status istaknuti kulturni stvaralac dodijelila: Aleksić Svetozar Purko, muzičar iz Podgorice; Burić Anka, likovna umjetnica iz Podgorice; Keković Aleksandar, arhitekta iz Danilovgrada; Kilibarda Novak, književnik iz Nikšića; Lagator Luka, karikaturista i slikar sa Cetinja; Matović Momir, filmski snimatelj i reditelj iz Podgorice; Milatović Slobodan, reditelj iz Podgorice; Mirković Žarko, kompozitor iz Podgorice; Pavlović Milika, književnik iz Podgorice; Pejović Pavle, vajar iz Podgorice; Popović Branimir, dramski umjetnik iz Podgorice; Popović Milorad, književnik sa Cetinja; Rotković Radoslav, književnik, književni kritičar i publicista iz Herceg Novog; Vojvodić Radmila, reditelj i dramski pisac iz Podgorice. Branko Baletić, reditelj iz Podgorice i Ratko Odalović, likovni umjetnik iz Podgorice su ovaj status stekli 26. decembra 2013. godine.

 

Vrhunski sportisti

Iz Uprave za Mlade i sport Monitoru je dostavljen spisak 42 vrhunskih sportista. Pravo na dvije prosječne mjesečne zarade u iznosu od 958 eura ostvaruju: Andrija Popović, Dragiša Blagojević, Dragoslav Božović, Ljubomir Radanović, Miomir Bakrač, Veselin Mićović, Željko Vičević, Zorica Pavićević, Blažo Lisičić, Božidar Vuksanović, Duško Ćirković, Marijana Bulatović, Mira Bjedov-Nikolić, Olga Sekulić, Slavenko Bajić, Vesna Durković, Dragan Adžić, Ranko Perović, Brajan Nenezić, Dragoljub Kopitović, Katarina Rolović, Milan Ivanović, Mirko Vičević, Petar Porobić, Svetlana Mugoša, Zoran Mustur, Katica Lješković, Božidar Ivanović, Danilo Karadžić, Dragomir Bečanović, Ljiljana Mugoša-Vučević, Miodrag Perunović, Momir Bakrač, Rajko Vujadinović, Veljko Uskoković i Zdravko Radulović. Pravo na jednu prosječnu mjesečnu zaradu (479 eura) ostvaruju: Nikola Adžić, Ranko Miranović, Dragoljub Fatić, Bogdan Đurović i Đorđije Vujičić, dok Vladimir Joković prima jednu i po mjesečnu zaradu 718,50 eura. Zvanje vrhunskog sportiste stekli su i Marko Blečić, Goran Đukanović, Dragutin Vujović, Milorad Gajović, Ratko Đurković, Igor Vušurović, Miroslav Petković, Petar Kapisoda i Vlado Šćepanović. Oni će pravo na naknadu početi da ostvaruju kada napune 40 godina.

 

Političari

Političari koji su pravo na državne penzije stekli neustavnim Zakonom (spisak je nepotpun jer Monitor nije od državnih organa uspio da dobije cjelokupnu listu uživalaca državnih penzije): Novak Kilibarda (NS), Omer Adžović (DPS), Radovan Bakić (DPS), Smajo Šabotić (DPS), Miodrag Živković (LSCG), Ramo Bralić (SDP), Ranko Kadić (SNS), Asim Dizdarević (DPS), Radoje Kontić (DPS), Danilo Vuksanović (DPS-SNP), Radoman Gogić (SNP), Harun Hadžić (SDA), Dejan Drobnjaković (SNP), Hasan Kurtagić (DPS), Branko Perović, Žarko Rakčević (SDP), Slavko Perović (LSCG), Radenko Bošković (SNP), Dragan Braunović (SNP), Branko Bujić (SNP), Miloš Bojović (SNP), Želidrag Nikčević (SNS), Pavle Čukić (NS), Ilija Darmanović (SRS), Ranko Đonović (LSCG), Vujadin Đuričanin (SNP), Dragiša Dožić (SNP), Šćepan Dragović (SNP), Đorđe Džuverović (DPS), Aleksandar Đurišić (DPS), Ljubo Glušac (NS), Božidar Ivanović (DPS), Gojko Janković (SNP), Čedomir Vračar (NS), Dejan Vučićević (NS), Dejan Vučinić (LSCG), Stanka Vučinić (LSCG), Budimir Dubak (NS), Vuksan Simonović (SNP), Srđa Božović (SNP), Predrag Drecun (NS), Savo Parača (DPS)…

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo