MONITORING
KOLIKO CRNA GORA IZDVAJA ZA NACIONALNE PENZIJE I KO IH SVE PRIMA: Zemlja zaslužnih

Objavljeno prije
11 godinana
Objavio:
Monitor online
U januaru ove godine Fond PIO je po osnovu penzija državnim funkcionerima isplatio ukupno 122.737 eura. Pravo na mjesečna primanja od 800 do 1860 eura imaju 113 korisnika, od kojih je, prema podacima Fonda PIO, 93 korisnika starosne penzije i 17 korisnika porodične penzije. Državni funkcioneri su ovo pravo stekli Zakonom o zaradama i drugim primanjima državnih funkcionera iz juna 2008, koji je prestao da važi u februaru 2010. jer ga je Ustavni sud proglasio neustavnim.
Iako dobijene po neustavnom zakonu, penzije bivših funkcionera, koje poreske obveznike godišnje koštaju preko 14, miliona, ne ukidaju se. Pravnici tvrde da se sada ne mogu ukinuti zbog ustavnih normi koje sprečavaju zabranu jednom stečenih prava. Ispada da Ustav štiti stečeno neustavno pravo.
Prema Zakonu pravo na državne penzije stekli su predsjednik Crne Gore, predsjednici i potpredsjednici Skupštine i Vlade, poslanici i ministri. Za sticanje ovog prava bilo je potrebno da državni funkcioner obavlja funkciju najmanje u dva mandata i ima najmanje 20 godina staža i najmanje 55 godina života za muškarce, a 50 za žene. Ili da je državnu funkciju obavljao u najmanje tri mandata i imao najmanje 15 godina radnog staža, kazano je Monitoru iz Fonda PIO. Mandat je mogao da bude ostvaren od decembra 1990. u organima Crne Gore, SRJ ili SCG.
Poslanici su prije tri godine namjeravali da donesu novi zakon o zaradama državnih funkcionera kako bi i nova generacija poslanika i ministara dobila doživotno izdržavanje. Odustalo se krajem ljeta 2011. kada se javnost uzbunila.
Kada je sporni zakon donesen, poslanik DPS-a Miodrag Vuković se hvalio da je neprekidno poslanik u parlamentu 20 godina. Vuković je u međuvremenu sakupio još pet godina poslaničkog staža, pa bi mogao da ostvari i puni staž za penziju kao poslanik.
Iako je Monitor tražio spisak penzionera koji po neustavnom zakonu primaju penzije, nije ga dobio iz Skupštine Crne Gore niti iz Fonda PIO. Iz spiska koji je ranije objavljivan u medijima vidi se da je dobar dio državnih penzionera i dalje radno aktivan. Ima i primjera kao što je Novak Kilibarda koji prima državnu penziju za minuli politički angažman, a pride i penziju kao istaknuti kulturni stvaralac.
Pored političara nacionalne penzije u Crnoj Gori primaju i istaknuti sportisti i umjetnici.
Prema izmjenama Zakona o sportu iz decembra 2007. status vrhunskog sportiste stiče ,,lice koje je kao reprezent Crne Gore ostvarilo, u pojedinačnoj ili ekipnoj konkurenciji, prvo, drugo ili treće mjesto na Olimpijskim igrama, Paraolimpijskim igrama, svjetskom ili evropskom seniorskom prvenstvu koje su na programu olimpijskih igara, paraolimpijskih igara i mediteranskih igara. Izuzetno, vrhunski sportista može biti i lice koje dva i više puta ostvari međunarodno priznat sportski rezultat od posebnog značaja za Crnu Goru”.
Status vrhunskog sportiste utvrđuje organ državne uprave nadležan za poslove sporta, uz prethodno pribavljeno mišljenje COK-a. Vrhunski sportista ima pravo na doživotnu mjesečnu naknadu u visini od jedne do dvije prosječne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori. Pravo na isplatu vrhunski sportista ostvaruje nakon navršenih 40 godina života.
Zoran Vujičić, bivši profesionalni bokser, već godinama upozorava javnost kako su zvanje vrhunskih sportista, zahvaljujući političkim vezama, dobili pojedini fudbaleri za učešće na amaterskoj smotri. Zahvaljujući njegovom pisanju promijenjena je odredba da se sportistima neolimpijskog sporta karatea dodjeljuje nacionalna penzija. Ipak po tom osnovu Božidar Vuksanović, kao bivši karatista, prima mjesečno 958 eura. Pored nacionalne penzije, Vuksanović prima i platu, doskora kao direktor Uprave policije, a sada kao direktor Uprave za inspekcijske poslove.
I predsjednik LP i poslanik u Skupštini Andrija Popović pored poslaničke plate od blizu 1500 eura, prima, od 2008, kao vrhunski sportista nadoknadu od 958 eura.
Monitor je iz Uprave za mlade i sport dobio spisak 42 sportista koji ostvaruju pravo na naknadu po osnovu ostvarenih sportskih rezultata i zvanja vrhunski sportista. Penziju u visini dvije prosječne mjesečne zarade u iznosu od 958 eura prima 36 sportista, dok njih pet prima 479 eura i jedan 718,50 eura.
Nacionalne penzije za sportiste i umjetnike isplaćuju se iz Budžeta Crne Gore. Za sportiste se mjesečno izdvaja 37.601, godišnje 451.212 eura.
Penzije u visini jedne do dvije prosječne zarade primaju i istaknuti kulturni stvaraoci. Kulturni poslenici su pravo na nacionalnu nadoknadu imali sve do 1993. kada je ono ukinuto. Najavljujući kao ispravljanje nepravde, Vlada je novembra 2009. donijela Odredbu o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac.
U Uredbi se navodi da se status istaknuti kulturni stvaralac može dodijeliti umjetniku i stručnjaku čije je djelo i stvaralaštvo od izuzetnog značaja za kulturu Crne Gore. Uslovi za to su da je dobitnik najmanje pet relevantnih domaćih i/ili međunarodnih stručnih i društvenih nagrada, od kojih je jedna državna nagrada Crne Gore; stvaralaštvo, odnosno stručni rad ostvarivao kontinuirano u periodu od najmanje 20 godina…
Dobitniku Trinaestojulske nagrade za životno djelo dodjeljuje se status istaknuti kulturni stvaralac čak iako nije crnogorski državljanin.
Uredbom su određeni i Kriterijumi za utvrđivanje visine naknade. Istaknutom kulturnom stvaraocu pripada doživotna mjesečna naknada u iznosu: jedne prosječne mjesečne zarade dobitniku nagrade Miroslavljevo jevanđelje; jedne i jedne četvrtine prosječne mjesečne zarade dobitniku nagrade Petar Lubarda; jedne i po prosječne mjesečne zarade dobitniku Trinaestojulske godišnje nagrade; jedne i tri četvrtine prosječne mjesečne zarade dobitniku Njegoševe nagrade; dvije prosječne mjesečne zarade dobitniku Trinaestojulske nagrade za životno djelo.
Naknada istaknutom kulturnom stvaraocu je lično pravo i ne može se prenositi na drugo lice, a predviđeno je i da se prilikom prvog dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac prednost daje umjetnicima i stručnjacima u kulturi starijim od 75 godina života.
Ovo pravilo se uglavnom zaobilazi. Naruku ide i to što je za razliku od uslova koji je važio do 1993. da status može dobiti samo penzionisani kulturni stvaralac, sada u ,,nacionalnoj penziji” mogu uživati svi oni koji se bave kulturnim stvaralaštvom dvadeset godina.
Tako je Vlada Igora Lukšića u novembru 2011. status istaknuti kulturni stvaralac dodijelila i umjetnicima koji su prilično aktivni: glumcu i bivšem ministru Branimiru Popoviću i književniku Miloradu Popoviću… Vlada je na predlog Ministarstva kulture na čijem je čelu Branislav Mićunović, status istaknutog kulturnog stvaraoca dodijelila i ministrovoj supruzi rediteljki Radmili Vojvodić. Nadoknada od 720 eura koju po tom osnovu prima Vojvodićevoj dođe kao džeparac, ako se pogleda imovinski karton za prošlu godinu po kome ona u agenciji MAPA prima mjesečno 1.800 eura, kao član UO Univerziteta CG godišnje 2.800, honorari za naučno istraživački rad 2.500, primanja iz CNP-a nijesu navedena.
Do sada je Vlada ovu titulu dala 51 istaknutom kulturnom stvaraocu. Vlada Mila Đukanovića u septembru 2010. godine proglasila je 35 kulturnih stvaralaca, Lukšićeva Vlada 14 i u decembru prošle godine dva.
Iz Ministarstva kulture nijesu precizno odgovorili na naš upit koliko pojedinačno za svakog stvaraoca iznosi nacionalna penzija. Po onome kako je propisano Uredbom, najniža penzija je 479 eura, a najveća 958 eura. Ako se uzme najniža penzija, ispada da se mjesečno po ovom osnovu iz Budžeta izdvaja najmanje 25.000 eura, godišnje više od 300.000.
Većina uživalaca nacionalnih penzija, čast izuzecima, o hroničnim društvenim problemima uglavnom ćuti. Grickaju penziju.
Istaknuti kulturni stvaraoci
Vlada Crne Gore, na predlog Ministarstva kulture, na sjednici održanoj 23. septembra 2010. godine, donijela je Rješenje po kojem se Status istaknuti kulturni stvaralac dodjeljuje sljedećim umjetnicima i stručnjacima u kulturi:
Asanović Sreten, književnik iz Podgorice; Banjević Branko, književnik iz Podgorice; Bošković Radojica, književnik i publicista iz Podgorice; Brković Jevrem, književnik iz Podgorice; Cerović Rajko, književnik i TV stvaralac iz Podgorice; Dapčević Gojko, književnik iz Budve; Đokaj Đeljoš, slikar iz Podgorice; Đurić Miodrag Dado, slikar iz Pariza; Đurić Slobodan Puro, slikar sa Cetinja; Đurović Žarko, književnik iz Podgorice; Eraković Blagota, reditelj iz Podgorice; Gvozdenović Nikola, slikar iz Bara; Hodžić Zuvdija, književnik iz Podgorice; Janković Filip, likovni umjetnik iz Podgorice; Jovićević Mihailo, slikar sa Cetinja; Karadžić Dragan, slikar iz Podgorice; Lompar Mladen, književnik sa Cetinja; Malović Dragomir Drago, dramski umjetnik iz Podgorice; Mijušković Miodrag Mijo, skulptor iz Bara; Odalović Boško, slikar i scenograf iz Podgorice; Pavićević Milija, slikar iz Podgorice; Perović Sreten, književnik iz Podgorice; Plamenac Vladislav, arhitekta iz Budve; Radović Veljko, dramski pisac iz Podgorice; Slovinić Slobodan Bobo, slikar iz Podgorice; Stanić Vojo, slikar i skulptor iz Herceg Novog; Stojović Milorad, književnik iz Podgorice; Tatar Vojislav Vojo, slikar iz Podgorice; Todorović Rajko Todor, slikar iz Podgorice; Tomas Dragica, dramska umjetnica iz Podgorice; Tošković Uroš, slikar iz Podgorice; Vavić Nikola, reditelj iz Nikšića; Vujošević Nikola, likovni umjetnik iz Podgorice; Vuković Čedo, književnik iz Budve; Vulanović Vojislav, književnik iz Podgorice.
Za vrijeme mandata Igora Lukšića, Vlada je na sjednici održanoj 24.novembra 2011. godine status istaknuti kulturni stvaralac dodijelila: Aleksić Svetozar Purko, muzičar iz Podgorice; Burić Anka, likovna umjetnica iz Podgorice; Keković Aleksandar, arhitekta iz Danilovgrada; Kilibarda Novak, književnik iz Nikšića; Lagator Luka, karikaturista i slikar sa Cetinja; Matović Momir, filmski snimatelj i reditelj iz Podgorice; Milatović Slobodan, reditelj iz Podgorice; Mirković Žarko, kompozitor iz Podgorice; Pavlović Milika, književnik iz Podgorice; Pejović Pavle, vajar iz Podgorice; Popović Branimir, dramski umjetnik iz Podgorice; Popović Milorad, književnik sa Cetinja; Rotković Radoslav, književnik, književni kritičar i publicista iz Herceg Novog; Vojvodić Radmila, reditelj i dramski pisac iz Podgorice. Branko Baletić, reditelj iz Podgorice i Ratko Odalović, likovni umjetnik iz Podgorice su ovaj status stekli 26. decembra 2013. godine.
Vrhunski sportisti
Iz Uprave za Mlade i sport Monitoru je dostavljen spisak 42 vrhunskih sportista. Pravo na dvije prosječne mjesečne zarade u iznosu od 958 eura ostvaruju: Andrija Popović, Dragiša Blagojević, Dragoslav Božović, Ljubomir Radanović, Miomir Bakrač, Veselin Mićović, Željko Vičević, Zorica Pavićević, Blažo Lisičić, Božidar Vuksanović, Duško Ćirković, Marijana Bulatović, Mira Bjedov-Nikolić, Olga Sekulić, Slavenko Bajić, Vesna Durković, Dragan Adžić, Ranko Perović, Brajan Nenezić, Dragoljub Kopitović, Katarina Rolović, Milan Ivanović, Mirko Vičević, Petar Porobić, Svetlana Mugoša, Zoran Mustur, Katica Lješković, Božidar Ivanović, Danilo Karadžić, Dragomir Bečanović, Ljiljana Mugoša-Vučević, Miodrag Perunović, Momir Bakrač, Rajko Vujadinović, Veljko Uskoković i Zdravko Radulović. Pravo na jednu prosječnu mjesečnu zaradu (479 eura) ostvaruju: Nikola Adžić, Ranko Miranović, Dragoljub Fatić, Bogdan Đurović i Đorđije Vujičić, dok Vladimir Joković prima jednu i po mjesečnu zaradu 718,50 eura. Zvanje vrhunskog sportiste stekli su i Marko Blečić, Goran Đukanović, Dragutin Vujović, Milorad Gajović, Ratko Đurković, Igor Vušurović, Miroslav Petković, Petar Kapisoda i Vlado Šćepanović. Oni će pravo na naknadu početi da ostvaruju kada napune 40 godina.
Političari
Političari koji su pravo na državne penzije stekli neustavnim Zakonom (spisak je nepotpun jer Monitor nije od državnih organa uspio da dobije cjelokupnu listu uživalaca državnih penzije): Novak Kilibarda (NS), Omer Adžović (DPS), Radovan Bakić (DPS), Smajo Šabotić (DPS), Miodrag Živković (LSCG), Ramo Bralić (SDP), Ranko Kadić (SNS), Asim Dizdarević (DPS), Radoje Kontić (DPS), Danilo Vuksanović (DPS-SNP), Radoman Gogić (SNP), Harun Hadžić (SDA), Dejan Drobnjaković (SNP), Hasan Kurtagić (DPS), Branko Perović, Žarko Rakčević (SDP), Slavko Perović (LSCG), Radenko Bošković (SNP), Dragan Braunović (SNP), Branko Bujić (SNP), Miloš Bojović (SNP), Želidrag Nikčević (SNS), Pavle Čukić (NS), Ilija Darmanović (SRS), Ranko Đonović (LSCG), Vujadin Đuričanin (SNP), Dragiša Dožić (SNP), Šćepan Dragović (SNP), Đorđe Džuverović (DPS), Aleksandar Đurišić (DPS), Ljubo Glušac (NS), Božidar Ivanović (DPS), Gojko Janković (SNP), Čedomir Vračar (NS), Dejan Vučićević (NS), Dejan Vučinić (LSCG), Stanka Vučinić (LSCG), Budimir Dubak (NS), Vuksan Simonović (SNP), Srđa Božović (SNP), Predrag Drecun (NS), Savo Parača (DPS)…
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije
5 danana
14 Februara, 2025
Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis
Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.
Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.
U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.
„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.
Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.
Malo je vjerovatno da je u slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.
Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije
2 sedmicena
7 Februara, 2025
Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga
Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.
Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.
Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.
Tokom, nikad siromašnije, skupštinske rasprave o predloženom budžetu čuli smo jedan ultimatum. Predsjednik NDP Milan Knežević poručio je da će glasanje njegove partije o budžetu zavisiti od toga kakav će stav ministar finansija (Vlada) zauzeti o njihovim zahtjevima da u kapitalni budžet uđu i infrastrukturni projekti iz Zete koji nijesu bili obuhvaćeni inicijalnim prijedlogom državnog budžeta za ovu godinu. Knežević u srijedu u parlamentu nije pominjao prošlogodišnju prijetnju da DNP neće glasati za budžet ukoliko se, prethodno, ne izvrši makar djelimično razgraničenje Glavnog grada i Opštine Zeta. Da li su on i njegove partijske kolege zaboravile na taj zahtjev tek treba da vidimo.
Ideje o dodatnim izdacima i proširenju kapitalnog budžeta na dodatne infrastrukturne projekte od značaja za lokalne zajednice imali su još neki poslanici vladajuće većine. Samo bez ultimatuma. Čini se kako Vlada nije u poziciji da im udovolji, izuzev u nekoj simboličnoj formi. Ipak, ko zna? Možda bi prihvatanje dijela ponuđenih amandmana moglo poslužiti kao izgovor za odluku da se dio tekućih troškova ipak finansira državnim zaduženjem. To bi moglo biti neophodno ukoliko se pokaže da očekivani prihodi nijesu dovoljni za rastuće rashode iz državne kase.
Ministar Novica Vuković ostaje optimista. U Skupštini je, obrazlažući vladin prijedlog budžeta, ponovio novembarske projekcije po kojima će država tokom ove godine prihodovati 2,88 a potrošiti 4,03 milijarde eura. Razlika će biti pokrivena novim zaduženjima. „Ukupan iznos primitaka od 4,03 milijarde, raspoređuje se na tekući budžet – 1,5 milijardu, budžet državnih fondova -1,3 milijarde, kapitalni budžet – 280 miliona, transakcije finansiranja (vraćanje kredita koji dospijevaju ove godine – prim. Monitora) – 886 miliona i budžetska rezerva 43,5 miliona eura…“, naveo je Vuković. Ponavio je tvrdnju da se rast državnih prihoda ostvaruje planiranom dinamikom. „Usljed rasta naplate PDV-a, akciza, poreza na dohodak i dobit, naknada od igara na sreću…“, pojasnio je ministar. .
Izrečeno je u saglasnosti sa onim što je on govorio u novembru, nakon što je Vladin prijedlog budžeta za 2025, upućen Skupštini. “Glavni pokretači ekonomskog rasta biće lična potrošnja domaćinstava, započinjanje novog investicionog ciklusa, nastavak povoljnih trendova u turizmu, kao i intenziviranje evropskih integracija uz efikasnije korišćenje EU fondova”, rekao je tada Vuković, najavljujući da je realni ekonomski rast u ovoj godini projektovan na 4,8 odsto.
Problem je što se pokazuje kako ta izjava nije u potpunosti usklađena sa realnošću.
Teško je očekivati „nastavak povoljnih trendova u turizmu“ kada podaci pokazuju da prošlogodišnji trendovi u najvažnijoj crnogorskoj privrednoj grani nijesu povoljni. Ni tok zimske turističke sezone ne obećava. Naredno ljeto mogli bi dočekati bez unaprjeđenog odnosa prema korišćenju plaža, uz uvećani PDV za značajan dio turističke privrede (to znači veće cijene ili manju zaradu za one koji od turizma žive ) i sve jaču konkurenciju i u najbližem susjedstvu.
Upitno je i najavljeno započinjanje novog investicionog ciklusa. Već se pokazalo da od paf-paf projektovanja nema velike koristi. Početak izgradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica pomjeren je sa septembra prošle na septembar ove godine. Koliko juče, u parlamentu smo čuli da možda ni od toga neće biti ništa, da će najavljeni posao ponovo biti prolongiran. Kako je u predloženom kapitalnom budžetu za taj projekat namijenjeno više od trećine ukupnog novca, dok je za finansiranje ostalih projekata planiran uglavnom simboličan iznos, može se desiti da najavljene investicije ostanu samo želje.
Ukoliko projekat Velje brdo nije ta karika koja nedostaje između stalno najavljivanog investicionog buma i ekonomske realnosti u kojoj se ne dešava ništa spektakularno. Osim kontinuiranog povećanja ličnih primanja.
Vladi preostaje da se osloni samo na dva od četiri najavljena glavna pokretača ekonomskog rasta: povečanu potrošnju domaćinstava i obećani novac iz EU fondova. To nas dovodi do još jednog rebusa crnogorske ekonomske stvarnosti: šta ako potrošnja domaćinstava u Crnoj Gori počne da opada? Primjera radi, zamislimo da aktuelni bojkot trgovina proizvede konkretan rezultat i trgovci odluče da osjetno snize aktuelne cijene hrane, pića, kućne hemije, odjeće i obuće…
„Kao građanin“, Milojko Spajić pridružio se takvim zahtjevima. Kao premijer, mora imati na umu da bi osjetnije smanjenje cijena, a sljedstveno i iznosa naplaćenog na ime PDV-a i akciza, doveo do problema na prihodnoj strani državnog budžeta. Vlast može da se nada da ćemo ono što bi, evetualno, uštedjeli na hrani potrošiti za neke druge, sada nedostupne, izdatke. I to u Crnoj Gori a ne u inostranstvu. Ako bi građani počeli da značajnije štede ili da više putuju, državi bi bili neophodni novi krediti. Uz već najavljenih 1,14 milijardi eura ovogodišnjih pozajmica.
Zanimljivo je sagledati i rashodnu stranu predloženog budžeta. Ministar Vuković pred poslanicima nije pomenuo kako će se u državnoj kasi naći novac za finansiranje najavljenih osam stotina novih policajaca (četvrtina sadašnjeg broja). Taj trošak nije predviđen novembarskim prijedlogom.
U međuvremenu, stiže najava štrajka stomatologa iz privatnih ordinacija koje imaju ugovor sa državom, po kome đaci i penzioneri u njihovim ordinacijama imaju besplatne usluge, na račun Fonda zdravstva. Prvo su počele da kasne isplate iz državnog trezora, onda su ih nadležni obavijestili da će ovogodišnja cijena njihovih usluga koje plaća država (računajući i sve ono što su uradili tokom januara) biti umanjenja. Na kraju smo saznali da je u predloženom budžetu za 2025. godinu u tu svrhu predviđen iznos koji je manji od prošlogodišnjeg. Zubi nam se manje kvare ili nam na naplatu stiže račun programa Evropa sad I.
Biće da je ono: koliko para, toliko i muzike (besplatnih zdravstvenih usluga). Ukoliko se u nekom od pomenutih amandmana ne nađe prijedlog da se izdvajanja za stomatološku zaštitu djece i starih ne vrate makar na prošlogodišnji nivo. Ako već ne mogu da se povećaju, u skladu sa rastom cijena zarada, materijala, zakupa i komunalnih usluga.
Mnogi Podgoričanii zatečeni su januarskim računima za vodu. Uskoro ih očekuje i nova cijena odvoza smeća.
Ni ne može biti drugačije, u zemlji koja ekonomski razvoj bazira na rastu potrošnje, ukazuju analitičari, insistirajući da bez rasta produktivnosti nema ni boljeg životnog standarda. Uz napomenu da standard ne određuje samo iznos prosječne plate/dohodak po stanovniku, već i dostupnost zdravstvene zaštite, obrazovanje, bezbjednost, pravna sigurnost, kvalitet javnih usluga, informisanost, razvijenost i dostupnost infrastrukture, ispravnost hrane, vode, prirodno okruženje… Moglo bi se tu nabrojati još dosta toga o čemu vlast, uglavnom, nerado govori.
Penzionerima je stigla vijest da će njihov januarski ček biti uvečan za nepunih sedam odsto sadašnjih primanja (6,85 odsto). Kolege su izračunale: obećanih 50 eura ili više dobiće korisnici penzija koje su veće od 700 eura. Ostali će na ispunjenje obečanja koje je premijer mjesecima ponavljao morati da sačekaju neko od narednih redovnih usklađivanja penzija sa rastom zarada i cijena. Ako nijesu ranije, sada su razumjeli da obećano povećanje nije bilo Vladin dar, već zakonska obaveza.
„Ova parlamentarna većina posvećena je poboljšanju standarda života građana”, saopšteno je tokom rasprave o prijedlogu budžeta iz poslaničkog kluba vladajućeg pokreta Evropa sad. Nikola Janović, jedan od dobrovoljnih izgnanika (njemu kazna o zabrani prisustva nije izrečena) iz plenarne sale, preko društvenih mreža premijeru i njegovim saradnicima je poručio: „Investicije su vam neviđene“.
Neusvojeni budžet za 2025. više ne može biti izgovor za neispunjena i prolongiranja obećanja. Vrijeme je da vlast pokaže šta želi i može. Prvo nova zadužnja, onda redom.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije
2 sedmicena
7 Februara, 2025
Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu
Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .
Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.
Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.
Treba se sjetiti: ljeta 2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.
Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena koalicija aktera koji su jedni druge „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.
Dan nakon izbora za šefa parlamenta, Odžić je za četvrtak, 6. februara, zakazao sjednicu SO po hitnom postupku, na kojoj je predviđen izbor Nikole Jovanovića za predsjednika Opštine Budva.
Zakazivanju je prethodila ostavka predsjednika Mila Božovića koja je kovertirana stigla iz Spuža, čime se otvorio put njegovom saborcu Jovanoviću, da zauzme fotelju prvog čovjeka Budve.
Prvu Odžićevu sjednicu prati kršenje poslovnika. Zbog čega je zakazana sjednica po hitnom postupku nije poznato. Odbornicima koji su dobili poziv za saziv sjednice nije dato obrazloženje hitnosti i povrede procedure, kojom se propisuje da poziv mora stići najmanje tri dana prije održavanja sjednice. Neki od njih vjeruju da je u pitanju nepovjerenje među novim koalicionim partnerima, te da žele što prije zaokružiti proces izbora vodećih funkcionera u gradu. Iako zakonski rok za izbor predsjednika opštine ističe tek za 30 dana.
Za četvrtak su zakazane dvije sjednice, prva u 14 časova na čijem dnevnom redu će biti predlog o imenovanju više odbora, dok će na sjednici u 16 časova biti konstatovana ostavka pritvorenog Mila Božovića i obavljem izbor Nikole Jovanovića za predsjednika Opštine Budva.
Jovanovića je za vruću fotelju iz koje su trojica prethodnika završili političku karijeru u zatvoru, predložilo 12 odbornika grupe Budva naš grad, ES i URA.
Očekuje se da će DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatražiti od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu i onima u Budvi, uticajnim investitorima i kontroverznim biznismenima iz sjenke.
Upućeni izvor Monitora tvrdi da nije Jovanović sam osmislio saradnju sa DPS-om, iako je svoje birače tokom predizborne kampanje uvjeravao da „sa kriminalnom grupom DPS nema nikakvih pregovora“ , već je on dio dio dogovora o preuzimanju vlasti u Budvi, napravljenog na drugom nivou.
Konstitutivna sjednica za koju je Vlada iznenada promijenila datum održavanja, umjesto 11. februara za treći, bila je duga i burna. Odbornici suprostavljenih strana nekada jedinstvenog DF-a nisu birali riječi optužujući jedni druge za izdaju izborne volje građana, crkve, ideologije….
Odbornik Pokreta Evropa sad (PES) Dejan Rabrenović kazao je da svjedočimo političkoj trgovini i licemjerstvu. “DPS i Evropski savez stupaju u savez sa onima kojima su spočitavali bliskost sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), ulaze u savez sa Jovanovićem za koga su ranije iznosili brojne optužbe. Ovo je borba za podjelu funkcija”, kazao je Rabrenović. Njegov kolega Željko Franeta ocjenjuje da je „izglasavanjem Odžića ispunjen spuški zavjet“
Lider budvanskog DF-a Mladen Mikielj oštro je napadao dojučerašnjeg saborca Nikolu Jovanovića. „On je sa Milom Božovićem oteo stranku, i krenuo u akciju uništenja srpske ideje u Budvi i da uvedu kriminal u svakodnevicu ovog grada. Svi koji budu glasali za Odžića otvorili su put da se vrati DPS i takav model primijeni u Crnoj Gori”, kazao je Mikijelj.
Odbornica Demokrata Dragana Kažanegra Stanišić poručila je odbornicima da će oni koji glasaju za ovu neprirodnu koaliciju biti izloženi sudu građana. „. Odžić je kompromis koji su u spuškom zatvoru dogovorili Milo Božović i Zoran Lazović, zato mi to nećemo podržati. Kristalno je jasno da cilj opravdava sredstvo. Imovina budvanskog dona je blokirana, ne može se udovoljiti onima koji su pomogli u izborima, zato je budvanska kasa cilj”, istakla je ona.
Iz pokreta PES reagovali su na dešavanja u Budvi: „Uvjereni smo da je svaki iole proevropski orijentisan građanin posramljen i zgađen cijenom za koju su predstavnici budvanske vlasti spremni da prodaju svoje ideološke principe kako bi omogućili održavanje monopola kriminalaca nad gradskim resursima. Reformisani DPS, formiranjem vlasti u Budvi, postavio je novog Mila za šefa, kojeg je Danijel Živković tokom Skupštinskog zasijedanja označio članom kavačkog kriminalnog klana“.
Sa druge strane, Nikola Jovanović je kazao da su Demokrate-PES najveći gubitnici izbora u Budvi. “Zloupotrebljavali ste sve resurse u kampanji, bio je i premijer. Vi ste kao PES u savezu sa Demokratama dobili jedan mandat. Šta tu ima više da se priča. Nije vam Andrija Mandić dao da dođete da pregovarate sa nama. Nemojte da nama spočitavate nikakve koalicije. Nije tačno da Budva naš grad pravi koaliciju sa bilo kim večeras. Mi smo dobili najviše glasova u oba izborna kruga. Građani Budve su i u maju i u novembru izabrali ko treba da vrši vlast”, rekao je Jovanović
U DPS-u ne kriju zadovoljstvo očekivanim razvojem događaja u Budvi. Lider ove stranke Danijel Živković je na tribini održanoj na Žabljaku obećao povratak na vlast u velikom stilu i u ostalim gradovima Crne Gore.
“Budva je bila tek prva stanica. Uskoro će, već u aprilu, sličnu sudbinu doživjeti i u Nikšiću, a potom i u Mojkovcu i brojnim drugima gradovima širom Crne Gore“, ocijenio je Živković
Građani Budve su dva puta išli na glasanje i oba puta rezultati su bili gotovo identični Oni sa kojima smo razgovarali ističu kako nisu glasali za to da stranke sa najmanjom podrškom vode grad. U fotelju predsjednika parlamenta imenovan je kandidat sa liste ES, koja je od 11.680 birača koji su izašli na izbore dobila 678 glasova ili 5,90 odsto. Mjesto potpredsjednika Opštine, prema dogovoru, obećano je Blažu Rađenoviću sa liste URA, koja je osvojila 400 glasova.
Branka PLAMENAC
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 5 dana
Prilika
Milena Perović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Otrovna jabuka “AI”
Ferid Muhić
-
GLEDIŠTE / prije 2 sedmice
Kamo śutra sa ovakvom pitom
Budislav Minić
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Povratak onoga koji nije ni otišao
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
Paralelni univerzumi
Milena Perović

Novi broj


Prilika

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat
Izdvajamo
-
Izdvojeno4 sedmice
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
-
DRUŠTVO4 sedmice
IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi
-
Izdvojeno4 sedmice
DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje
-
FOKUS4 sedmice
BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?
-
Izdvojeno4 sedmice
BEZ POMIRENJA POLITIČKIH RIVALA U BUDVI: Je li na pomolu prinudna uprava
-
Izdvojeno4 sedmice
ZAPOČETA PRVA FAZA PRIMIRJA NA BLISKOM ISTOKU: Težina mira
-
INTERVJU4 sedmice
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Zakon interesa i vlastite čapre
-
INTERVJU4 sedmice
ANDRIJA RAŠOVIĆ, REDITELJ: U svaki segment predstave utkana je ljubav i iskrenost