Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNOGORSKI KRIMINALNI KLANOVI SVE ORGANIZOVANIJI I OPASNIJI: Jači i od italijanske mafije

Objavljeno prije

na

Crnogorski klanovi koji krijumčare kokain, organizuju ubistva, špijuniraju i korumpiraju državne službenike, tokom posljednjih nekoliko godina postali su veoma ozbiljan bezbjednosni rizik za države Evrope. Kriminalne grupe u Crnoj Gori raspolažu najsavremenijom komunikacionom opremom, sa visokim nivoom kriptozaštite, a sprovode sofisticirane mjere kontranadzora

 

Još od hapšenja Darka Šarića postalo je jasno da su crnogorske kriminalne grupe u vrhu evropskog, ali i svjetskog podzemlja. Crna Gora je  zvanično priznala uticaj i opasnost ovih grupa u dokumentu koji je sačinio Nacionalni međuresorski tim u kom su predstavnici Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Uprave prihoda i carina, Vrhovnog i Specijalnog državnog tužilaštva. Riječ je o Procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA 2021). Oni su registrovali deset visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa.

Crnogorski klanovi koji krijumčare kokain, organizuju ubistva, špijuniraju i korumpiraju državne službenike, tokom posljednjih nekoliko godina postali su veoma ozbiljan bezbjednosni rizik i za veliki broj evropskih država. Obračunavaju  se sa svima koji im se ,,umiješaju” u posao. Na meti su bili i službenici organa za sprovođenja zakona.

Kokain nabavljaju u zemljama Južne Amerike – Brazilu, Argentini, Peruu, Kolumbiji i Boliviji. Krijumčarske rute podrazumijevaju direktno krijumčarenje ka zemljama Zapadne i Centralne Evrope, dok se značajne količine švercuju iz Južne ka Centralnoj Americi. U najvećoj mogućoj mjeri koristi se ruta kojom iz Centralne Amerike drogu prebacuju prekookeanskim putem ka zemljama Zapadne i Centralne Evrope, a da se u manjem obimu koristi ruta koja podrazumijeva krijumčarenje kokaina iz zemalja Južne Amerike preko Zapadne i Centralne Afrike prema Evropi.

U dokumentu piše da su značajne promjene na kriminalnom tržištu Kolumbije uslovile uspostavljanje novih saradničkih mreža: ,,Što je omogućilo kriminalnim grupama sa područja Zapadnog Balkana kao i kriminalnim grupama sa albanskog govornog područja, da učvrste svoje pozicije i potisnu posrednike iz ove aktivnosti. Navedene promjene značajno su uticale i na poziciju nekad veoma jakih kriminalnih mreža koje su kontrolisale krijumčarenje preko Atlantika, poput italijanske N Dangrete, pa je kroz angažovanje drugih kriminalnih struktura došlo i do povećanja dostupnosti kokaina na evropskom tržištu”.

Crnogorske organizovane kriminalne grupe godinama se bave transnacionalnim krijumčarenjem kokaina. Za njih rade kriminalci iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske. Zajedno su dio širih kriminalnih mreža sastavljenih od struktura koje  porijeklo vode iz zemalja Zapadnog Balkana. Zauzele su veoma značajnu poziciju na transnacionalnom kriminalnom tržištu.

,,Pri čemu kontrolišu sve faze procesa krijumčarenja, počev od nabavke i ukrcaja kokaina u zemljama Južne Amerike, preko organizacije transporta i isporuke u zemljama Evrope, ali i u značajnoj mjeri su razvijene mreže zadužene za distribuciju na lokalnom nivou u zemljama Zapadne Evrope”, piše u SOCTA 2021.

Crnogorski zatvori ključni su ,,regrutni centri” klanova – vođe organizovanih kriminalnih grupa u njima nalaze nove ,,vojnike”, plaćajući im advokate i pružajući zaštitu. Jezgro organizacija čvrsto je povezano, najčešće porodičnim, prijateljskim ili kumovskim vezama. Nadležni objašnjavaju da su registrovali trend konstantnog jačanja njihove unutrašnje strukture i pored  hapšenja vođa i visokopozicioniranih članova organizovanih kriminalnih grupa.

U javnoj verziji dokumenta SOCTA, nadležni navode i da su sukobi između klanova uzročno-posljedično  povezani sa sukobima na teritorijama zemalja regiona, ali i pojedinih zemalja Evrope i svijeta. Procjenjuju da je u međusobnim sukobima izvršeno više od 60 ubistava.

Registrovano je da kriminalci prljavi novac ulažu u građevinske djelatnosti, kupovinu nekretnina, turističke komplekse, ugostiteljstvo, organizaciju igara na sreću na području Crne Gore, kao i na području drugih zemalja. Za navedene aktivnosti često se koriste privatne firme koje postoje dugi niz godina, a koje su angažovane na prethodno navedenim poslovima.

Kriminalne grupe koje djeluju u Crnoj Gori raspolažu najsavremenijom komunikacionom opremom, sa visokim nivoom kriptozaštite, a  sprovode i sofisticirane mjera kontranadzora. Registrovano je da su članovi pojedinih organizovanih kriminalnih grupa na ključnim lokacijama u gradovima u kojima djeluju, instalirali savremene sisteme video nadzora, što im je omogućavalo konstantno praćenje svih dešavanja na javnim mjestima, kao i planiranje izvršenja teških krivičnih djela. Razbijanjem kriptovanih komunikacija, EUROPOL je zadao snažan udarac organizovanim kriminalnim grupama Balkana.

Iskustvo je pokazalo je da je svaka veća akcija razbijanja kriminalnih grupa rađena na osnovu podataka koje su Crnoj Gori dostavile međunarodne bezbjednosne službe. Ovih dana gledamo da kriminalni klanovi stanuju u ključnim državnim institucijama. Teško da će izrada  dokumenata pomoći u borbi protiv organizovanog kriminala, dok u institucijama  sjede ljudi ispred čijeg nosa su stvoreni kriminalni klanovi.

Očekuje se jačanje kriminalnih grupa

Moć kriminalnih struktura i njihov uticaj značajno povećavaju akumulacijom kapitala koji se kroz brojne ekonomsko-poslovne transakcije i privredne grane plasira u legalne tokove, piše u najnovijoj procjeni. Rekordne zapljene kokaina i višegodišnji sukob između dva crnogorska klana, nije, kažu, oslabio te organizovane kriminalne grupe.

,,Iako se može zaključiti da su organizovane kriminalne grupe oslabljene usljed značajnih aktivnosti organa za sprovođenje zakona koje su rezultirale rekordnim zapljenama kokaina, kao i usljed međusobnih dugogodišnjih sukoba, a analizirajući dosadašnje trendove djelovanja organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore i sa njima povezanih struktura iz zemalja regiona, može se očekivati njihovo dalje jačanje, posebno zbog činjenice da su tokom izvještajnog perioda dostigli značajan nivo organizacione i finansijske stabilnosti, kao i uspostavljanje veoma čvrstih konekcija sa kriminalnim strukturama u zemljama Južne Amerike”, navodi se u dokumentu SOCTA 2021.

 

Šarić iz zatvora organizovao ubistva

Darko Šarić je uhapšen u Beogradu zbog sumnje da je organizovao ubistva na teritoriji Crne Gore i Srbije. Navodno, Šarić je tokom boravka u pritvoru obavljao poslove sa telefonima, od koga su dva bila satelitska i preko aplikacije sa koje je skinuta cijela komunikacija.

Pljevljak Darko Šarić navodno je iz beogradskog zatvora organizovao ubistvo svog nasljednika na čelu klana koji je djelovao na međunarodnom nivou, zbog čega su ga pripadnici srpske policije juče ponovo uhapsili. Iz vrha crnogorske policije, Vijestima je rečeno da njihove informacije, dobijene od partnerskih službi, govore da se Šarićeva grupa sumnjiči za ubistvo Milana Milovca, zvanog Cigla, u januaru prošle godine u Ekvadoru.

Mediji su juče spekulisali da srpski istražitelji Šarića dovode u vezu i sa ubistvima nekoliko visokopozicioniranih članova škaljarskog kriminalnog klana, odnosno, da je iz beogradskog zatvora naručio te likvidacije, za koje se sumnjiče kavčani.

U Srbiji su, osim Šarića, uhapšeni i njegov advokat Dejan Lazarević, pripadnik srpskog MUP-a Milutin Mika Radovanović. Uhapšen je i nekadašnji crnogorski policajac, koji je bio zadužen za Šarićevo obezbjeđenje – Danilo Odović, zatim Duško Mirković i osuđivani kriminalac Uroš Mišić. Danilo Dača Stojanović, pripadnik srbijanske policije za kojim tamošnje kolege tragaju zbog sumnje da je član kriminalne grupe Darka Šarića, iz Crne Gore pobjegao u Albaniju, pišu Vijesti. Navodno je pobjegao crnogorskoj policiji koja je pokušala da ga kontroliše na graničnom prelazu Grnčar.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

PRAVOSUĐE IZ RUKE U RUKU: Pravda na ničijoj zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno

 

Vesna Medenica, bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda (u tri mandata, iako Ustav propisuje najviše dva), optužena za stvaranje kriminalne organizacije, protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, trenutno je na slobodi. Nakon što joj je, prije desetak dana, ukinut pritvor, puštena je iz pritvorske jedinice zatvora u Spužu. Gdje će Medenica biti do izlaska narednog broja Monitora,  teže je prognozirati nego rezultate na aktulenom Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Postalo je teško i ispratiti slijed događaja. Nakon podizanja optužnice protiv Medenice, Viši sud je 17. oktobra donio rješenje kojim joj je produžen pritvor, u kome se nalazi od 17. aprila. Apelacioni sud tu odluku ukida 10. novembra. Dan kasnije, Viši sud donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor, pa ona napušta Spuž.   Potom, 20. novembra, Apelacioni sud donosi odluku kojom se ukida i ovo rješenje. Viši sud ponovo, 21. novembra, donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uložilo je žalbu na najnovije rješenje Višeg suda.  Izvjesno je da će priča dobiti  nastavak. Ishod je neizvjestan. Kako i ne bi bio, kada je Viši sud za nešto više od mjesec na osnovu istih činjenica i pod istim okolnostima, i produžavao i ukidao pritvor Medenici. Da bi Apelacioni sud, potom, poništavao i jednu i drugu odluku.

Viši i Apelacioni sud, spadaju među rijetke ovdašnje sudove koji trenutno nijesu u v.d. stanju. Pošto imaju predsjednike u punom mandatu. Mušika Dujović (Apelacioni) i Boris Savić (Viši sud) imaju iskustva u sudnici. Pa i u tzv. pritvorskim predmetima. Poneko pamti kako je Savić svojevremeno izašao u susret zahtjevu Milivoja Katnića da se, zbog nesaradnje sa tužilaštvom, zatvore poslanici Nebojša Medojević i Milan Knežević, iako njihovo pritvaranje nije bilo moguće bez odluke parlamenta. Ipak može, odlučio je Savić, objašnjavajući da stavljanje u zatvor nije isto što i pritvor. I trajalo je, dok Ustavni sud nije „obustavio stavljanje u pritvor“.

Da slučaj Medenica nije presedan u crnogorskom pravosuđu, nego prije nepisano pravilo pokazuje i aktuelni slučaj Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pritvorenog zbog sumnji da je sarađivao sa jednim od zaraćenih kriminalnih klanova iz Kotora.

Njegova porodica i advokati su, krajem ljeta, sudu ponudili nekretnine i novac u vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao zalog da neće pobjeći ukoliko bude pušten da se brani sa slobode. Ponuda je u javosti naišla na navijački obojene, interpretacije  koje su, najčešće, zavisile od ličnog odnosa prema navodnim kriminalnim vezama i aktivnostima bivših DPS vlasti.

Jedni žale tajnog agenta koji je, kažu, rizikovao život boreći se protiv kriminalaca, da bi dočekao da ga progoni sopstvena država. Drugi se zgražavaju zbog mogućnosti da korumpirani policajac izađe iz pritvora uz jemstvo – novac i nekretnine stečene prljavim poslovima sa ubicama i švercerima narkotika i duvana.

Pod pritiskom (dijela) NVO sektora ali i političara aktuelne većine, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) saopštila je, početkom oktobra, kako je pokrenula postupak kontrole porijekla imovine koju je, kao zalog za Petrovo oslobađanje, ponudio njegov otac Zoran Lazović, jedan od kontroverznijih državih funkcionera (rukovodilac ANB-a i Uprave policije) koje je Crna Gora imala u ovom vijeku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo