Povežite se sa nama

INTERVJU

SERGEJ SEKULOVIĆ, MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA:  Slučaj Medenice test za institucije

Objavljeno prije

na

Ovaj slučaj mora pratiti adekvatna finansijska istraga, u kojoj niko ne smije biti zaštićen. Konačan rezultat mora biti pravosnažna osuđujuća krivična presuda. Ako svega ovoga ne bude, to će biti veliki korak unazad

 

MONITOR: Slučaj Vesne Medenice u žiži je javnosti. Da li su crnogorske institucije voljne i opremljene za borbu protiv korupcije na visokom nivou?

SEKULOVIĆ: Slučaj Vesne Medenice je veliki test za crnogorske institucije. Institucije treba da mu priđu sveobuhvatno. Kada ovo kažem, mislim da ovaj slučaj mora pratiti adekvatna finansijska istraga, u kojoj niko ne smije biti zaštićen. Konačan rezultat mora biti pravosnažna osuđujuća krivična presuda. Ako svega ovoga ne bude, to će biti veliki korak unazad. U najkraćem, slučaj koji ste pomenuli je test povjerenja javnosti u nadležne institucije.

Možemo reći da su crnogorske institucije zadužene za ovu borbu djelimično opremljene, u smislu tehničkih kapaciteta i znanja, sigurno više nego ikada ranije, ali s druge strane, da ponovim, potrebna su i dodatna ulaganja. Takođe, saradnja sa partnerskim službama, kako država, tako i regionalnih i međunarodnih organizacija jeste nužan preduslov za adekvatnu borbu protiv kriminala. Nijedna država ne može sama izaći na kraj sa transnacionalnim organizovanim kriminalom. Stepen te saradnje mjeri se povjerenjem koje partnerske službe imaju u naše organe. Rekao bih da ta saradnja nikad nije bila na većem nivou.

MONITOR: Da li ste zadovoljni rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije u proteklih 16 mjeseci?

SEKULOVIĆ: Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, koju bi pratile pravovremene finansijske istrage, jeste srce pregovaračkih poglavlja 23 i 24. Dakle, radi se o testu za crnogorske institucije, u prvom redu za Upravu policije, kao organa za otkrivanje i Tužilaštvo, kao organa gonjenja, pod političkim kišobranom izvršne vlasti. Vlada mora imati nulti stepen tolerancije na korupciju, te prepoznati potrebe navedenih organa kako bi ova borba bila efikasna. Naravno, i druge institucije imaju važnu ulogu, ovdje prvenstveno mislim na Skupštinu Crne Gore, Sudski i Tužilački savjet.

Crnogorske institucije zadužene za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, pogotovo korupcije na visokom nivou, moraju biti ojačane. Bez snažnih, profesionalnih i odgovornih institucija nema moderne države, odnosno države koja može ući u porodicu razvijenih država Evropske unije.

Upliv organizovanih kriminalnih grupa u crnogorske institucije postoji. Borba protiv korupcije na visokom nivou zaostaje, puni efekti finansijskih istraga izostaju. Mehanizmi za sprečavanje pranja novca su neadekvatni. Bez obzira na to, naše institucije imaju određene kapacitete i pokazuju rezultate, koji su, između ostalog, prepoznati i u izvještaju Evropske Komisije o Crnoj Gori.

Ono što se od nas očekuje jeste da sačuvamo institucionalnu memoriju i stabilnost organa. Promjene, kako u personalnom smislu, tako i u strateško-sistemskom pristupu, koje bi pratilo i adekvatno budžetiranje naš su zadatak i prirodna posljedica ubrzanja evropskog puta.

Institucije moraju pokazati neselektivnost dokazujući da su sposobne i voljne da se bore protiv svih devijacija ili, u najkraćem, da djeluju protiv počinilaca krivičnih djela kada pričamo o korupciji iz bivše, trenutne i svake buduće vlasti.

S druge strane, javnost bi trebala da ima razumijevanje za ovaj komplikovani proces, da bude kritički orijentisana i da vrši legitiman pritisak, ali da ipak sačuva integritet institucija u mogućoj mjeri.

Dakle, djelimično sam zadovoljan rezultatima.

MONITOR: Šta je MUP uradio u prethodnom periodu?

SEKULOVIĆ: Iz ugla Ministarstva unutrašnjih poslova možemo reći da je urađeno dosta. Donijet je sistemski i reformski Zakon o unutrašnjim poslovima, ozbiljno je pristupljeno Strategiji upravljanja ljudskim resursima u Upravi policije, Vladi je upućen Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u MUP-u, kao i nova Strategija razvoja Uprave policije. Svi ovi akti su umreženi i pogađaju adekvatno cilj, a to je stvaranje pravnog i strateškog okvira kako bismo dobili željene rezultate. U najkraćem, postavljen je zdrav temelj.

Neselektivno smo krenuli u obračun sa organizovanim kriminalnim grupama, čemu svjedoče brojna otkrivanja krivičnih djela i počinilaca. S druge strane, kao nosilac izrade nove Procjene opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA), otvoreno smo javnosti prezentovali sve izazove i rizike koji postoje.

MONITOR: To ipak nije dovoljno. Šta dalje?

SEKULOVIĆ: Za adekvatne rezultate magična cifra je 300. Osnov borbe protiv organizovang kriminala i korupcije bi činili 200 visoko obučenih, sposobnih i voljnih profesionalaca za borbu protiv organizovanog i teškog kriminala, 50 profesionalaca za korupciju na visokom nivou i 50 profesionalaca za finansijske  istrage. Njih 300, uz podršku kolega iz Specijalnih i istražnih metoda iz sajber kriminala, činili bi tzv. „tvrdo jezgro“ borbe protiv ovih pošasti.

Iako su određeni organi po slovu zakona najodgovorniji i najpozvaniji da isporuče rezultate, sistem mora funkcionisati kao cjelina. Mi u MUP-u vjerujemo da smo, radeći na Strategiji za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, kreirali model te cjeline.

Pored toga, potrebno je obezbijediti adekvatno finansiranje i tehničku opremljenost u cilju postizanja efikasnih rezultata.

Ono što je obaveza nosećih organa u borbi protiv korupcije, pa i MUP-a, je da očiste svoje redove od mafije.

MONITOR: Formiranje manjinske vlade upravo je okončano. Da li ste učestvovali u pregovorima i hoćete li pokrivati neko mjesto u vladi?

SEKULOVIĆ: Nisam bio akter pregovora o formiranju manjinske vlade, što je i prirodno s obzirom na to da sam nestranačka ličnost. Imao sam komunikaciju sa mandatarom, u kojoj smo razmijenili mišljenja i poglede na aktuelne i buduće političke procese. Ostavio bih mandataru da izađe sa spiskom imena na koja računa.

MONITOR: Kako vidite taj model izlaska iz političke krize?

SEKULOVIĆ: Manjinska vlada sigurno nije idealno rješenje, ali moje mišljenje je da u ovakvom političkom momentu idealnog rješenja i nema. Izbori su svakako najlegitimnije rješenje, ali s obzirom na društveni, politički, pa i pravno-institucionalni ambijent,  rizičan i neodgovoran izlaz koji bi u suštini bio puko prebacivanje odgovornosti i, po mom skromnom sudu, sa jednakim ili sličnim ishodom u smislu izbornog rezultata. Ovakva manjinska vlada, ukoliko bude dobila povjerenje parlamenta, bez obzira što smo u Crnoj Gori imali iskustva s manjinskim vladama, jeste jedna sui generis politička realnost koju će pratiti brojni izazovi sa neizvjesnim rezultatima.

Ako manjinska vlada bude poligon borbe partikularnih interesa, koja će služiti za pripremu što boljeg izbornog rezultata aktera koji budu u njoj, onda imamo problem.

Ukoliko manjinska vlada bude fokusirana na dalju izgradnju i jačanje institucija, društvenu inkluziju, otvaranje prostora za dijalog i racionalnu debatu, onda će sebe ugraditi u temelje ponovnog otvaranja evropske perspektive Crne Gore.

Smatram da država zasnovana na liberalno-demokratskim principima nema alternativu. Ovo ne znači ideologiziranu, dogmatiziranu državu već državu sa jakim institucijama, zasnovanu na vladavini prava i poštovanju ljudskih prava i sloboda, koja je sposobna da svoje protivrječnosti rješava na demokratski način. U najkraćem, manjinska vlada je izazov i šansa.

MONITOR: Da li se na taj način DPS vraća na vlast?

SEKULOVIĆ: DPS se vraća u političku igru i to je činjenica. Formulisaću to na sljedeći način: svi parlamentarni politički akteri se mogu vratiti u političku igru, ako to žele. Kada ovo kažem, mislim da manjinska vlada nije smetnja da skladno funkcioniše odnos zakonodavne i izvršne vlasti, pogotovo u dijelu izbora Vrhovnog državnog tužioca, sudija Ustavnog suda, članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, izbornog zakonodavstva. Takođe, ne vidim zašto bi manjinska vlada sebe zatvarala za moguća proširenja, pogotovo ukoliko joj mandat bude trajao do redovnih parlamentarnih izbora.

Dakle, u političku igru se vraćaju svi koji žele da participiraju, ali da bi sve ovo imalo smisla, političke partije moraju držati ruke dalje od institucija. Kada ovo kažem, mislim na partijsko zarobljavanje institucija koje urušava izgradnju države. Znaju se granice legitimnog uticaja političkih subjekata i one se moraju poštovati. Nakon pada Berlinskog zida našem društvu se ukazivala velika šansa, želim da vjerujem da sadašnju priliku nećemo ispustiti. Nadam da će prevagu odnijeti svijest o javnom interesu.

MONITOR: U aktuelnoj, odlazećoj Vladi, od ustoličenja mitropolita Joanikija,  stekao se utisak da premijer Zdravko Krivokapić nije bio zadovoljan vašim angažmanom, a potom i Ministarstvom vanjskih poslova. U čemu je bio suštinski problem?

SEKULOVIĆ: Na Vaše pitanje bih odgovorio ovako: sa određenim principima i vrijednostima sam ušao u Vladu i njih sam se držao sve vrijeme. Mislim da su moji stavovi bili jasni kako u periodu prije 4. decembra 2020. godine, tako i 5. septembra 2021. godine, i isti su kao ovi koje iznosim u vašem intervjuu.

MONITOR: Kako vidite dosadašnji rad odlazeće Vlade?

SEKULOVIĆ: Dozvolićete mi da kao aktivni sudionik u procesu ipak primarno komentarišem iz ugla ministarstva na čijem sam čelu, a biće prilike u narednom periodu i za dublje analize.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

DR ESAD BAJTAL, AKADEMIK IZ SARAJEVA: Ubica se vraća na mjesto zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

U cijeloj priči oko Rezolucije o Srebrenici nepobitno je  jasno da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Krv Aušvica, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima

 

 

MONITOR: Imate li uvida, da li je Rezolucija o Srebrenici počela da se primjenjuje jer se odnosi na 11. jul koji je proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici?

BAJTAL: Nemam uvida da li je Rezolucija počela da se primjenjuje, ali da iritira  počinioce genocida, to je sasvim očigledno. Pokušaj da se priglupim matematičkim akrobacijama rezultata glasanja, njeno usvajanje minimizira i „pobednički“ interpretira, pokazuje velikosrpske ideologe smiješnim  i politički pregrijanim akterima. Ali, u cijeloj priči oko Rezolucije je nepobitno jasno, da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Ukratko i ljudski govoreći, krv Auschwitza, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima.

MONITOR: Nekoliko dana pred 11. jul, održan je u Prijedoru defile kadeta i vojnih predstavnika Vojske Srbije koji je izazvao burna reagovanja i neslaganja. Zašto se Prijedor bira, dvije godine za redom, za mjesto gdje će se demonstrirati „srpsko jedinstvo“ ako se dobro zna za oko tri hiljade ubijenih Bošnjaka iz Prijedora?

BAJTAL: Upravo zato. Ubica se vraća na mjesto zločina. Prijedor je simbolički važno mjesto te genocidne politike, s koga nam, upravo tim vojnim paradiranjem, njeni nosioci prešutno, ali jasno poručuju: Učinili smo strašni zločin. Pa, šta? Na to morate da se naviknete, ili da se kupite odavde. Konačno, i tome dosljedno, nekažnjeni stadionski transparenti „Nož, žica, Srebrenica“; i horska javna pjevanja: „Oj, Pazaru novi Vukovaru, a Sjenice nova Srebrenice“, nedvosmisleno poručuju da Oni od ideje „Srbija do Tokija“, ne odustaju. Ta dotokijska Srbija, je suština klero-militarističke nakane koja eufemistički progovara iz doktrine o „srpskom svetu“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADOSAV RAKO NIKČEVIĆ, ZELENI CRNE GORE: Žedni i siromašni, pored obilja vode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Realizacijom ideja iz studije Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja, država bi mogla imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma

 

 

U zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore u petak će biti održan okrugli sto Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja. Istoimeno istraživanje je polazna tačka diskusije. Na ovom obimnom, preko 600 stranica, naučnom projektu radili su: Husein Vuković dipl. ing.. građevine, hidrotehnika; Predrag Bulajić dipl. ing. elektrotehnike; Selman Murić, dipl. ing, arhitekture; Dr Ranko Milović, dipl. ing. mašinstva; prof. dr Mihailo Burić, dipl. ing. geologije; prof. dr Ratko Ristić, dipl. ing. šumarstva, erozija i bujice; Željko Vidaković dipl. ing. agronomije; Sladjana Jaćimović dipl. ing. zaštite životne sredine; Mr Mijat Nikčević dipl. ing. arhitekture; Milivoje Miško Vujačič, dipl. pravnik; mr Demir Redžić, dipl. ing. arhitekture; mr Omer Markišić dipl. ekonomista; mr Milena Franeta dipl. ekonomista.

O projektu razgovaramo sa vođom multidisciplinarnog projektnog tima Radosavom Rakom Nikčevićem, dipl. ing. šumarstva, iz Zelenih Crne Gore.

,,U ovom stručno-naučnom radu su sabrani rječni slivovi Crne Gore.  Voda je osnovni resurs a njena valorizacija ima karakter generatora razvoja prostora. Naime, multifunkcije vode – voda kao roba, za vodosnabdijevanje, za navodnavanje, kao potpuno novi eko sistem, voda kao ljepota i ukras u prostoru, voda kao energija sa najprofitabilnijom hidroelektro energijom čiji se profit kreće oko 70 odsto na ukupan prihod.

Ova ekipa koja je uradila projekat uradila je i detaljne planove za hidroakumulacije na Morači, Komarici, gornjem toku Lima, Cijevni. Samo preko površinskih tokova kroz Crnu Goru prelazi 25 milijardi kubika vode. Od te količine vode u energetskom smislu mi koristimo u jednom protoku manje od 12 odsto, a u reverzibilnoj instalisanosti manje od tri odsto. Praktično nijesmo ni počeli. Ta voda brzo prođe kao bujični tok, a mi ostajemo i žedni i siromašni i nekoristimo taj krucijalni resurs”, kaže Nikčević na početku razgovora.

MONITOR: Kada bi se vaš plan realzovao, kako bi izgledala Crna Gora?

 NIKČEVIĆ: Sada od hidroenergije koristimo nešto više od milijardu  kilovata, tada bi imali novih 52 milijarde kilvata. Gledajući u tržišnom izrazu to bi bio prihod od preko 10 milijardi eura, a profit od oko sedam milijardi eura godišnje, samo od energije.

A u paketu kada bi se pored vode realizovao i agro kompleks, šumski eko sistem i visokoplaninsko dobro, to bi bilo oko 20 milijardi svake godine. Sada imamo kao pet, a nemamo ni toliko. To bi bio skokoviti rast koji bi mogao da se desi za pet godina, i od jednog siromaštva, kakvo je danas, mogli bi doseći bogatstvo i ljepotu.

Ponavljam, država bi imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma. Crna Gori je najbonitetniji planinsko-turistički prostor Evrope  južno od Alpi. U izradi ovog rada, koji definišemo kao stručno -naučnu istinu i patriotski čin, puno toga što nijesmo dovoljno znali naučili smo od onih koji znaju a to su u prvom redu iskustva sa Alpi kao sistem od koje može učiti cijeli svijet pa i mi i preporučujemo da to primijenimo u praksi.  Izdvojili smo te punktove visokoplaninskog turizma, đe još nijesu neuki i zlonamjerni došli.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU

 

 

MONITOR: CDT je saopštio da je IBAR razlog za slavlje, ali da posao tek slijedi. Kako vidite prve dane nakon dobijanja IBAR-a – Rezolucija o Jasenovcu, otkazivanje premijerskog sata, ponovno odlaganje nakon reakcije opozicije, nedolazak Šarla Mišela…?

KOPRIVICA: Nevjerovatno je kako je ovo društvo sposobno da poništi sopstveni uspjeh. Ovo što je uradila Skupština zapravo jeste dio onog stereotipa koji nam je sjajno prikazao Živko Nikolić: “…koja radi više protiv sebe, do tebe”.

Jednako je nevjerovatno negiranje štete koju je ova gnusna politička trgovina nanijela pozitivnoj atmosferi i kreiranoj dobroj energiji samo dan nakon dobijanja IBAR-a, a i moguće stvarne štete čije smo prve manifestacije vidjeli otkazivanjem Mišelove posjete i reakcijama iz Hrvatske.

Nekad je zaista teško razumijeti tu neizmjernu i fatalnu ljubav prema vlasti. Ostaje samo da se nadamo da je PES naučio ovu političku lekciju i da je u stanju da razumije gdje bi nas ovakvi ili slični potezi mogli odvesti ukoliko budu ponovljeni.

MONITOR: Očekujete li, nakon svega, da će se krenuti u pravom smjeru?

KOPRIVICA: Crna Gora je poznata po tome da ima “sposobnost” da nakon pozitivnog koraka uradi jednako ubjedljiva dva koraka nazad.

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU.

Mi smo u prethodnih 12 godina od otvaranja pregovora propustili brojne šanse birajući strategiju fingiranja reformi, prepisivanja, kozmetičkih prepravki i zataškavanja problema i suštinskog skretanja sa EU puta.

Nadamo se da aktuelna vlast neće koristiti isti model ponašanja već da će pokazati istinsku reformsku snagu i prestati sa dvoličnim ponašanjem – da se sa jedne strane “kune” u ovaj proces, a sa druge strane da grubo trguje sa njegovim ključnim vrijednostima.

Odgovor na Vaše pitanje svodi se na to da li će PES imati snage da (p)ostane zaista reformska snaga ili će se pogubiti u političkim trgovinama.

MONITOR:Odbor za izbornu reformu nastavio je sa radom. Očekujete li da se ovaj posao koji odavno čeka Crnu Goru pomjeri sa mrtve tačke?

KOPRIVICA: Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u prvih šest mjeseci svog postojanja i rada, nije uspio da usvoji čak ni plan i dinamiku rada. Za izradu konkretnih zakonskih tekstova potrebni su posvećenost, naporan rad i vrijeme provedeno na ovom poslu, sve ono što do sada nije postojalo.

Nažalost, nastavljena je praksa uslovljavanja rada na jednoj od najvažnijih reformi manje bitnim razlozima. Nakon što je tokom ranijih pokušaja izborne reforme, tadašnja opozicija rad ovog Odbora  zaustavljala nazivom školskog predmeta u okviru koga se izučava maternji jezik, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i dugim temama, sadašnja opozicija je razlog za gotovo tromjesečnu pauzu pronašla u donošenju odluke o uvođenju prinudne uprave u opštini Šavnik.

Pauza zbog pregovora o povlačenju ove odluke je trajala gotovo tri mjeseca, a  podsjetiću vas da su mnogo komplikovanije odluke i pregovori završavani u kraćem roku. Npr. Dejtonski mirovni sporazum, koji je prekinuo rad u BIH, u završnoj fazi je pregovaran 20 dana.

Ukoliko se partije nastave ponašati po ovom obrascu teško je očekivati uspješan završetak rada i ovog saziva Odbora. Teško je u dužem roku kvalitetno odglumiti “posvećenost  jednoj od najvažnijih društvenih reformi” pa ćemo vrlo brzo moći precizno znati ko je taj ko je u procesu radi sticanja političkih poena na unutrašnjem i međunarodnom polju, a ko je spreman da se “žrtvuje” za tu najvažniju reformu.

MONITOR: Šta je neophodno uraditi?

KOPRIVICA: Izbore sprovodi izrazito politizovana izborna administracija. Formalan balans zastupljenost vlasti i opozicije u organima za sprovođenje izbora nije doveo do profesionalnosti i neutralnosti. Naprotiv, obilježje partijski kontrolisane izborne administracije od samog početka su kontroverzne i politički motivisane odluke, naročito u osjetljivim političkim situacijama u kojima bi nezavisna institucija trebalo da gradi svoj javni kredibilitet. Sve to potvrđuje neophodnost profesionalizacije i depolitizacije izborne administracije.

Prioritet mora biti i unapređenje tačnosti i ažurnosti biračkog spiska. Ključni razlog nepovjerenja u birački spisak je to da veliki broj iseljenika i dalje ima fiktivno prebivalište u Crnoj Gori i na osnovu toga koristi pravo glasa. Drugim riječima, glavna mana našeg biračkog spiska zapravo se sastoji u neažurnosti registara i evidencija iz kojih se on izvodi, i tu se nalazi prostor za pokretanje reforme i sređivanje biračkog spiska.

Netransparentno finansiranje partija je problem koji decenijama unazad postoji u našim izbornim ciklusima. Takođe, brojni su javno izneseni dokazi o postojanju neprijavljenog novca sumnjivog porijekla u kampanjama, korišćenju institucionalne prednosti vlasti, postojanje funkcionerskih kampanja, partijskog zapošljavanja…  To znači da bismo morali da uvedemo nova pravila i bolje mehanizame nadzora nad finansiranjem partija, ali i da uvedemo odvraćajuće sankcije kako se partijama ne bi više “isplatilo” da krše zakon. Ovo je i “IBAR zakon” koji smo nekako uspjeli staviti na stand by i ostaje da vjerujemo da nikome ne pada ne pamet da ignoriše ovu našu jako važnu obavezu.

U eri digitalizacije medija i prebacivanja kampanja u online prostor posebno je došla do izražaja slaba ili nikakva regulacija novih medija i nepostojanje mehanizama za borbu protiv uticaja dezinformacija na kreiranje javnog mišljenja i upliva lažnih vijesti u izborne procese.

Jedan od važnijih zadataka naše izborne reforme i stavljanje na dnevni red pitanje uvođenja preferencijalnog glasanja tj, otvorenih lista. To je praksa demokratskih društava i sredstvo za suprotstavljanje partitokratiji.

Dalje, ambijent za učešće žena u politici se u posljednjih nekoliko godina od nepovoljnog pretvorio u neprijateljski, što demotiviše žene da se politički angažuju. Podsjetiću da su  da su političke partije bezobzirno gazile zakonske odredbe koje uređuju procenat žena na pojedinim listama i nijhov ulazak u parlament. To više ne smije biti slučaj.

Ne smijemo zaboraviti  da je zaštita izbornih prava presudna za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju demokratskih izbora. Stoga, ne samo da se moraju uspostaviti efikasni mehanizmi za efikasne pravne ljekove za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa.

MONITOR: Ocijenili ste da je predstojeća izborna reforma jedinstvena prilika za početak uvođenja mehanizama zaštite izbornih procesa od dezinformacija. Hoće li ta prilika biti iskoriščena?

KOPRIVICA: Ako ova vlast bude iskreno reformska i ako EU bude dosljedno insistirala na sprovođenju svojih politika u Crnoj Gori – onda će morati!

Nedavno usvojeni medijski zakoni samo površno adresiraju ove probleme. Prepisane rečenice iz evropskih regulativa nemaju stvarni uticaj bez temeljite reforme cijelog sistema zakona. U ovoj oblasti, nema nikakve sumnje da nova rješenja neće donijeti mjerljive rezultate.

Takođe, usklađivanje sa savremenim politikama EU,  Zakonom o digitalnim uslugama, Zakonom o digitalnim tržištima , nije bilo ni na dnevnom redu.

Trasa kojom se izborna reforma treba kretati je definisana ovim EU politikama.

Prioritet ne treba da bude propisivanje kazni za dezinformacije, već uvođenje reda i transparentnosti u izborne kampanje, uključujući regulaciju medijske kampanje, digitalnih platformi i društvenih mreža, uz povećane obaveze transparentnosti za političke partije, naročito u digitalnom mikrotargetiranju, u skladu sa standardima zaštite ličnih podataka.

Potrebno je razmotriti i ukidanje ili preciziranje odredbi o izbornoj ćutnji i skraćenje perioda zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja radi suzbijanja lažnih istraživanja. Moguće je i podstaći uvođenje internih redakcijskih pravila za urednički nadzor i verifikaciju sadržaja u medijima tokom izbornih kampanja.

Ovdje je važno i unaprijediti kapacitete postojećih institucija za primjenu novih odredbi i definisati nadležnu instituciju za nadzor nad medijima u izborima. Po uzoru na dobra uporedna iskustva treba uvesti mehanizme monitoringa informacionog okruženja u izbornim kampanjama, uključujući dezinformacije, strane uticaje i govor mržnje.

Ovdje treba dodati da su Evropska služba za spoljne poslove i američki State Department pokrenuli  krajem maja zajednički Koordinacioni mehanizam za Zapadni Balkan, fokusiran isključivo na manipulacije informacijama i miješanje iz inostranstva uključujući dezinformacije i propagandu. Apsurdno je da su ključni vanjski partneri Crne Gore više posvećeni rješavanju ovog problema nego crnogorske političke elite.

Nadamo se da su politički subjekti, a naročito oni iz vlasti, svjesni koliko nas napornog posla čeka, te da ležanje na lovorikama IBAR-a, donošenje rezolucija, te ignorisanje potrebnih reformi znače poguban scenario za Crnu Goru.

MONITOR: Kako vidite zahtjeve dijela parlamentarne većine za uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom?

KOPRIVICA: CDT smatra da sve što je saopšteno o uvođenju dvojnog državljanstva, u ovoj fazi ne zavrjeđuje nikakav detaljniji komentar. Smatramo da nam nije mjesto u “javnoj raspravi” o neustavnom predlogu i ne želimo biti “korisni idioti” koji testiraju nebulozne probne balone vlasti.

Kada vidimo predlog na papiru, javnost neće ostati uskraćena za analizu svakog njegovog detalja od strane naše organizacije, ali ni za  jasan stav o tome gdje ovakvi predlozi i ovakvo “pomirenje” mogu da povedu našu državu i društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo