Povežite se sa nama

INTERVJU

SERGEJ SEKULOVIĆ, MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA:  Slučaj Medenice test za institucije

Objavljeno prije

na

Ovaj slučaj mora pratiti adekvatna finansijska istraga, u kojoj niko ne smije biti zaštićen. Konačan rezultat mora biti pravosnažna osuđujuća krivična presuda. Ako svega ovoga ne bude, to će biti veliki korak unazad

 

MONITOR: Slučaj Vesne Medenice u žiži je javnosti. Da li su crnogorske institucije voljne i opremljene za borbu protiv korupcije na visokom nivou?

SEKULOVIĆ: Slučaj Vesne Medenice je veliki test za crnogorske institucije. Institucije treba da mu priđu sveobuhvatno. Kada ovo kažem, mislim da ovaj slučaj mora pratiti adekvatna finansijska istraga, u kojoj niko ne smije biti zaštićen. Konačan rezultat mora biti pravosnažna osuđujuća krivična presuda. Ako svega ovoga ne bude, to će biti veliki korak unazad. U najkraćem, slučaj koji ste pomenuli je test povjerenja javnosti u nadležne institucije.

Možemo reći da su crnogorske institucije zadužene za ovu borbu djelimično opremljene, u smislu tehničkih kapaciteta i znanja, sigurno više nego ikada ranije, ali s druge strane, da ponovim, potrebna su i dodatna ulaganja. Takođe, saradnja sa partnerskim službama, kako država, tako i regionalnih i međunarodnih organizacija jeste nužan preduslov za adekvatnu borbu protiv kriminala. Nijedna država ne može sama izaći na kraj sa transnacionalnim organizovanim kriminalom. Stepen te saradnje mjeri se povjerenjem koje partnerske službe imaju u naše organe. Rekao bih da ta saradnja nikad nije bila na većem nivou.

MONITOR: Da li ste zadovoljni rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije u proteklih 16 mjeseci?

SEKULOVIĆ: Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, koju bi pratile pravovremene finansijske istrage, jeste srce pregovaračkih poglavlja 23 i 24. Dakle, radi se o testu za crnogorske institucije, u prvom redu za Upravu policije, kao organa za otkrivanje i Tužilaštvo, kao organa gonjenja, pod političkim kišobranom izvršne vlasti. Vlada mora imati nulti stepen tolerancije na korupciju, te prepoznati potrebe navedenih organa kako bi ova borba bila efikasna. Naravno, i druge institucije imaju važnu ulogu, ovdje prvenstveno mislim na Skupštinu Crne Gore, Sudski i Tužilački savjet.

Crnogorske institucije zadužene za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, pogotovo korupcije na visokom nivou, moraju biti ojačane. Bez snažnih, profesionalnih i odgovornih institucija nema moderne države, odnosno države koja može ući u porodicu razvijenih država Evropske unije.

Upliv organizovanih kriminalnih grupa u crnogorske institucije postoji. Borba protiv korupcije na visokom nivou zaostaje, puni efekti finansijskih istraga izostaju. Mehanizmi za sprečavanje pranja novca su neadekvatni. Bez obzira na to, naše institucije imaju određene kapacitete i pokazuju rezultate, koji su, između ostalog, prepoznati i u izvještaju Evropske Komisije o Crnoj Gori.

Ono što se od nas očekuje jeste da sačuvamo institucionalnu memoriju i stabilnost organa. Promjene, kako u personalnom smislu, tako i u strateško-sistemskom pristupu, koje bi pratilo i adekvatno budžetiranje naš su zadatak i prirodna posljedica ubrzanja evropskog puta.

Institucije moraju pokazati neselektivnost dokazujući da su sposobne i voljne da se bore protiv svih devijacija ili, u najkraćem, da djeluju protiv počinilaca krivičnih djela kada pričamo o korupciji iz bivše, trenutne i svake buduće vlasti.

S druge strane, javnost bi trebala da ima razumijevanje za ovaj komplikovani proces, da bude kritički orijentisana i da vrši legitiman pritisak, ali da ipak sačuva integritet institucija u mogućoj mjeri.

Dakle, djelimično sam zadovoljan rezultatima.

MONITOR: Šta je MUP uradio u prethodnom periodu?

SEKULOVIĆ: Iz ugla Ministarstva unutrašnjih poslova možemo reći da je urađeno dosta. Donijet je sistemski i reformski Zakon o unutrašnjim poslovima, ozbiljno je pristupljeno Strategiji upravljanja ljudskim resursima u Upravi policije, Vladi je upućen Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u MUP-u, kao i nova Strategija razvoja Uprave policije. Svi ovi akti su umreženi i pogađaju adekvatno cilj, a to je stvaranje pravnog i strateškog okvira kako bismo dobili željene rezultate. U najkraćem, postavljen je zdrav temelj.

Neselektivno smo krenuli u obračun sa organizovanim kriminalnim grupama, čemu svjedoče brojna otkrivanja krivičnih djela i počinilaca. S druge strane, kao nosilac izrade nove Procjene opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA), otvoreno smo javnosti prezentovali sve izazove i rizike koji postoje.

MONITOR: To ipak nije dovoljno. Šta dalje?

SEKULOVIĆ: Za adekvatne rezultate magična cifra je 300. Osnov borbe protiv organizovang kriminala i korupcije bi činili 200 visoko obučenih, sposobnih i voljnih profesionalaca za borbu protiv organizovanog i teškog kriminala, 50 profesionalaca za korupciju na visokom nivou i 50 profesionalaca za finansijske  istrage. Njih 300, uz podršku kolega iz Specijalnih i istražnih metoda iz sajber kriminala, činili bi tzv. „tvrdo jezgro“ borbe protiv ovih pošasti.

Iako su određeni organi po slovu zakona najodgovorniji i najpozvaniji da isporuče rezultate, sistem mora funkcionisati kao cjelina. Mi u MUP-u vjerujemo da smo, radeći na Strategiji za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, kreirali model te cjeline.

Pored toga, potrebno je obezbijediti adekvatno finansiranje i tehničku opremljenost u cilju postizanja efikasnih rezultata.

Ono što je obaveza nosećih organa u borbi protiv korupcije, pa i MUP-a, je da očiste svoje redove od mafije.

MONITOR: Formiranje manjinske vlade upravo je okončano. Da li ste učestvovali u pregovorima i hoćete li pokrivati neko mjesto u vladi?

SEKULOVIĆ: Nisam bio akter pregovora o formiranju manjinske vlade, što je i prirodno s obzirom na to da sam nestranačka ličnost. Imao sam komunikaciju sa mandatarom, u kojoj smo razmijenili mišljenja i poglede na aktuelne i buduće političke procese. Ostavio bih mandataru da izađe sa spiskom imena na koja računa.

MONITOR: Kako vidite taj model izlaska iz političke krize?

SEKULOVIĆ: Manjinska vlada sigurno nije idealno rješenje, ali moje mišljenje je da u ovakvom političkom momentu idealnog rješenja i nema. Izbori su svakako najlegitimnije rješenje, ali s obzirom na društveni, politički, pa i pravno-institucionalni ambijent,  rizičan i neodgovoran izlaz koji bi u suštini bio puko prebacivanje odgovornosti i, po mom skromnom sudu, sa jednakim ili sličnim ishodom u smislu izbornog rezultata. Ovakva manjinska vlada, ukoliko bude dobila povjerenje parlamenta, bez obzira što smo u Crnoj Gori imali iskustva s manjinskim vladama, jeste jedna sui generis politička realnost koju će pratiti brojni izazovi sa neizvjesnim rezultatima.

Ako manjinska vlada bude poligon borbe partikularnih interesa, koja će služiti za pripremu što boljeg izbornog rezultata aktera koji budu u njoj, onda imamo problem.

Ukoliko manjinska vlada bude fokusirana na dalju izgradnju i jačanje institucija, društvenu inkluziju, otvaranje prostora za dijalog i racionalnu debatu, onda će sebe ugraditi u temelje ponovnog otvaranja evropske perspektive Crne Gore.

Smatram da država zasnovana na liberalno-demokratskim principima nema alternativu. Ovo ne znači ideologiziranu, dogmatiziranu državu već državu sa jakim institucijama, zasnovanu na vladavini prava i poštovanju ljudskih prava i sloboda, koja je sposobna da svoje protivrječnosti rješava na demokratski način. U najkraćem, manjinska vlada je izazov i šansa.

MONITOR: Da li se na taj način DPS vraća na vlast?

SEKULOVIĆ: DPS se vraća u političku igru i to je činjenica. Formulisaću to na sljedeći način: svi parlamentarni politički akteri se mogu vratiti u političku igru, ako to žele. Kada ovo kažem, mislim da manjinska vlada nije smetnja da skladno funkcioniše odnos zakonodavne i izvršne vlasti, pogotovo u dijelu izbora Vrhovnog državnog tužioca, sudija Ustavnog suda, članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, izbornog zakonodavstva. Takođe, ne vidim zašto bi manjinska vlada sebe zatvarala za moguća proširenja, pogotovo ukoliko joj mandat bude trajao do redovnih parlamentarnih izbora.

Dakle, u političku igru se vraćaju svi koji žele da participiraju, ali da bi sve ovo imalo smisla, političke partije moraju držati ruke dalje od institucija. Kada ovo kažem, mislim na partijsko zarobljavanje institucija koje urušava izgradnju države. Znaju se granice legitimnog uticaja političkih subjekata i one se moraju poštovati. Nakon pada Berlinskog zida našem društvu se ukazivala velika šansa, želim da vjerujem da sadašnju priliku nećemo ispustiti. Nadam da će prevagu odnijeti svijest o javnom interesu.

MONITOR: U aktuelnoj, odlazećoj Vladi, od ustoličenja mitropolita Joanikija,  stekao se utisak da premijer Zdravko Krivokapić nije bio zadovoljan vašim angažmanom, a potom i Ministarstvom vanjskih poslova. U čemu je bio suštinski problem?

SEKULOVIĆ: Na Vaše pitanje bih odgovorio ovako: sa određenim principima i vrijednostima sam ušao u Vladu i njih sam se držao sve vrijeme. Mislim da su moji stavovi bili jasni kako u periodu prije 4. decembra 2020. godine, tako i 5. septembra 2021. godine, i isti su kao ovi koje iznosim u vašem intervjuu.

MONITOR: Kako vidite dosadašnji rad odlazeće Vlade?

SEKULOVIĆ: Dozvolićete mi da kao aktivni sudionik u procesu ipak primarno komentarišem iz ugla ministarstva na čijem sam čelu, a biće prilike u narednom periodu i za dublje analize.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr Biljana Đorđević, docentkinja FPN-a, izabrana narodna poslanica Koalicije Moramo: Na vlasti u Srbiji je da donese odluku o sankcijama Rusiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo što bi dobrosusjedski odnosi morali da budu stalno njegovani već to za naš region označava istovremeno i sentimentalno i racionalno. Osjećamo da smo nekad bili dio iste države i pogađaju nas slični problemi koji, moguće je da će se to pokazati kao racionalno, traže i zajednička regionalna riješenja

 

MONITOR: Prema rezultatima GIK-a, vlast u Beogradu bi trebalo da ostane ista. To je veliko razočarenje za veliki broj glasača opozicije. Potez Dragana Đilasa koji je odmah nakon izbora tražio od Aleksandra Vučića da se beogradski izbori ponove, naišao je na odijum opozicionih stranka, sem njegovog SSP-a, zbog toga što nije sačekao GIK i Upravni sud. Prema Vučiću, beogradski izbori će se ponoviti. Kako će se u ovoj situaciji ponašati „Moramo”?

ĐORĐEVIĆ: Sastanak Vučića i Đilasa bio je izuzetno štetan zbog načina na koji je do njega došlo i trenutka u kojem se desio – sastanak koji dogovara nove izbore u trenucima kada stari nisu završeni, mimo dokazane potrebe za nečim takvim i bez saglasnosti ostalih – što Đilasovih koalicionih partnera, što drugih opozicionih lista. U tom trenutku se čeka ponavljanje izbora na nekim mestima u Beogradu i taj sastanak je obeshrabrio i demotivisao Beograđane da ima smisla boriti se da se veći broj opozicionih glasova zaista i pretvori u više mandata, tako što bi se na ponovljenim izborima strateški podržala lista Ajmo, ljudi. To se u svetlu ovog sastanka nije dogodilo. Sada je jasno da režim ima tesnu većinu, mada videćemo koliko tesnu da formira vlast u Beogradu i koliko će takva vlast moći da opstane.

Mi nismo sigurni da će se izbori uopšte ponoviti u Beogradu. Čak i Vučić govori da će se to desiti ako opozicija to želi. Kada je to opozicija dobila nešto što je tražila? Ako se i ponove, to je zato što bi SNS-u, to iz nekog razloga odgovaralo, a ne zato što je neko iz opozicije to tražio. Međutim, ako izbora bude bilo, mi ćemo na te izbore izaći i sigurna sam imati još bolji rezultat nego što smo imali početkom aprila.

MONITOR: Vaša koalicija je dobila najviše podrške „sa strane“, od njemačkih Zelenih koji su relevantni činioci vlade Olafa Šolca, ali i od Evropske partije Zelenih koji su vam, kako se saznaje, postavili uslov formiranja političke partije, da biste mogli postati njihova članica. Sem tog članstva, šta će vam donijeti nova organizacija dosadašnje koalicije sastavljene od građanskih udruženja?

ĐORĐEVIĆ: Evropska partija Zelenih nije nama postаvila uslov da formiramo jednu političku partiju, već je njihovo pravilo da članice EGP moraju biti partije. Istovremeno, praksa EGP je da mogu imati i više članica iz iste zemlje. S tim u vezi bih da objasnim da se trenutno ne stvara politička organizacija koalicije Moramo već da dolazi do okupljanja oko stranke Zajedno za Srbiju, u kojem učestvuju Ekološki ustanak i deo organizacija iz platforme Akcija, ali ne i Ne davimo Beograd koji ima svoj proces evaluacije i planiranog restrukturiranja političke organizacije u novim okolnostima – o kojima ćemo raspravljati na Skupštini pokreta. Koalicija Moramo svakako nastavlja da postoji a njene konstitutivne organizacije se spremaju za naredne korake.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR I ANALITIČAR MEDIJA: Svjedočimo samo vrhu brijega

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast, koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora, blokirala evropski put

 

 

MONITOR: Mediji su zaslužni sto su otvoreni i procesuirani slučajevi zloupotreba bivše predsjednice Vrhovnog suda i policajaca povezanih sa organizovanim kriminalom. Šta vam to govori?

VUKOVIĆ: Polakote, što bi rekao bivši glavni specijalni tužilac Katnić. Prvo moramo odati zahvalnost Europolu, koji je prikupio informacije i proslijedio ih na adrese naših nadležnih. Odatle možemo govoriti o zasluzi medija, jer su obnarodovali kompromitujuće informacije i tako, pretpostavljam, ubrzali procesuiranje. Mi sada ne znamo šta bi se desilo da kompromitujući transkripti telefonskih razgovora nijesu došli do medija, ali je jasno da je njihovo objavljivanje ubrzalo policijsko-tužilačke akcije.

Jedna od funkcija medija je da kontrolišu one koji imaju formalnu i neformalnu moć, jer je istorijsko iskustvo pokazalo da su i najnezavisnije institucije i najpošteniji ljudi skloni zloupotrebama moći u određenim situacijama. Zato ih neko stalno mora držati na oku. No, dešavalo se i ranije da mediji u Crnoj Gori odigraju dobro ulogu kontrolora i galame dovoljno glasno, ali je bilo uzalud jer je konfiguracija moći u društvu bila takva da se ta galama zabadala u debelo uho nezainteresovanih. Sada imamo nešto drugačiju konfiguraciju moći i uši nekih institucija su se počele tanjiti.

MONITOR: Šta govori činjenica da su policajci, te čelni ljudi pravosuđa članovi organizovanih kriminalnih grupa?

VUKOVIĆ: Neke mlađe ljude sam nedavno edukovao o tome kako je aktuelni predsjednik države tokom svoga prvoga premijerskog mandata govorio opoziciji u parlamentu da neće nikada saznati istinu o sivom državnom novcu koji se nalazio na posebnim računima koji su otvarani na imena režimskih ljudi. Bilo je to u vrijeme međunarodnih sankcija kojima su kažnjavane Srbija i Crna Gora zbog uloge u krvavom raspadu Jugoslavije. Od toga vremena datiraju razne vrste nekažnjivih zloupotreba moći i njegovanje raznih vrsta simbioza kriminala i institucija koje su dužne da služe javnom interesu. Ta simbioza je trebala ljude posebnog kova, stvarala ih i uzgajala, a odricala ih se samo u trenucima kada su postojali remetilački faktori ili su bili podesni za žrtvovanje na oltar euroatlantskih integracija. Najilustrativniji primjer je bivši dugogodišnji broj 2 vladajuće partije i režima – Svetozar Marović.

Ovo čemu trenutno svjedočimo je samo vrh brijega i možemo samo slutiti šta će nam pući pred očima ako budemo u prilici da vidimo makar veći dio toga brijega.

MONITOR: Kako komentarišete izjavu bivšeg specijalnog tužioca da se „svoji agenti ne hapse”?

VUKOVIĆ: Milivoje Katnić je ovom izjavom upravo otkrio simbiozu policije i kriminalnih grupa, jer je jasno da policajci nijesu bili infiltrirani u kriminalni klan kako bi dolazili do važnih informacija. Transkripti pokazuju da su kriminalci znali s kim imaju posla i jedni se prema drugima odnose s drugarskom pažnjom i razumijevanjem. Možda je ova saradnja polučivala i nešto što je bilo od koristi za opšte dobro i to može biti olakšavajuća okolnost akterima kada dođe do poštenog suđenja. Bojim se, ipak, imajući u vidu prirodu režima i duh vremena, da ta korist nije bila velika, ako je uopše bilo. Ko je izvlačio veću koriste iz te simbioze, takođe bi trebalo da pokaže neko pošteno suđenje.

MONITOR: Vjerujete li da će novo tužilaštvo, uz nove vlasti, moći do kraja da rasvjetli sistem u kom je to bilo moguće?

VUKOVIĆ: Nemam osnova da vjerujem, imam pravo da se nadam. Kad kažem da nemam osnova da vjerujem, imam na umu to da tek treba izgraditi institucionalnu moć sposobnu da razgradi nakaradni sistem i da učvrsti novi koji je sušta suprotnost nakaradnom. Bez hrabrih pojedinaca i herojskog podvižništva tako nešto neće biti moguće, ali politička moć mora za to podvižništvo obezbijediti dobar kontekst i dati mu smisao. Nadam se da aktuelna politička paktiranja imaju i neku skrivenu agendu koja usmjerava procese u poželjnom pravcu.

MONITOR: Kako vidite novu vladu i njen sastav?

VUKOVIĆ: U jednom ranijem razgovoru za Monitor sam iznio negativno mišljenje o ideji tzv. manjinske vlade. U međuvremenu je takva vlada postala politička činjenica, a ja mišljenje nijesam promijenio. Ovakva kakva je opravdaće svoje postojanje jedino ako njen mandat bude iskorišćen za početak razgradnje nakaradnog sistema. Uskoro ćemo vidjeti da li je u ovu kontroverznu tvorevinu ugrađen neki lukavi politički um koji će nam se otkriti na kraju bajke i izmamiti usklik odobravanja.

MONITOR: A izbor novog šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost?

VUKOVIĆ: Krajnje mi je neuvjerljivo obrazloženje premijera Abazovića da je izbor pao na Kenteru zato što je riječ o čovjeku koji formalno nije bio član nijedne partije. Formalno nečlanstvo u partiji ne znači i da je neko nezavisan u svome djelovanju i, pogotovo, da je nečije prethodno djelovanje bilo u službi javnog interesa. Ako želite da javnost povjeruje u vašu političku agendu, onda biste morali voditi računa o tome da važne poslove u realizaciji te agende ne povjeravate ljudima koje prate kontroverze.

MONITOR: Slažete li se sa onima koji smatraju da parlamentarna podrška DPS-a znači i kontrolu vlade, i povratak te partije na vlast?

VUKOVIĆ: Apsurdno je tvrditi za političku partiju koja tvori parlamentarnu većinu od koje zavisi izvršna vlast da je opozicija. Naravno da se DPS vratio na vlast, s tim da to nije u punom kapacitetu. Ostaje otvoreno pitanje hoće li on taj kapacitet koristiti za emancipaciju od vlastite prošlosti ili za njenu obnovu. Sada nijesu vidljivi ni nagovještaji za ovo prvo. Možda ih razvoj događaja natjera na to, ali želju im ne vidim.

MONITOR: Hoće li ovakva vlada moći da ispuni obećanja među kojima su oslobađanje institucija, vladavina prava, odblokiranje evropskog puta i ekonomski razvoj?

VUKOVIĆ: Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora blokirala evropski put. Ja bih radije govorio o tome da je porazom DPS-a i njegovih političkih klijenata razobličena šaren-laža njihovog evropejstva i odškrinuta vrata za neko utemeljenije i iskrenije putovanje u Evropu. Bojim se da ova i ovakva vlada nema kapaciteta ta vrata širom otvori. Biće dobro ako ih uspije održati i ovako odškrinuta.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo